Kakva je kvaliteta zraka u našim stanovima, koliko energije trošimo za grijanje te koliko je zadovoljstvo projektnim zadacima energetski obnovljenih grada, pokazuju podaci provedenog projekta CONGREGATE kojim je obuhvaćeno praćenje potrošnje energije u energetski obnovljenim i neobnovljenim višestambenim zgradama tijekom jedne godine. Pratila se potrošnja energije u zgradama spojenim na centralne toplinske sustave (CTS-ove) i plinske kotlove, zgradama s raspodjelom potrošnje toplinske energije (razdjelnici toplinske energije, ITPS) i onima bez raspodjele.
Rješenja za prepreke
- Dodatno, pokušalo se promatrati stanove na različitim i istim pozicijama u energetski obnovljenim i neobnovljenim zgradama kako bismo imali što bolju podlogu za usporedivost rezultata - kaže Bojan Milovanović, profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
Uz praćenje potrošnje energije u svakoj zgradi, na primjeru jednog stana pratilo se i toplinsku ugodnost temperature, relativnu vlažnost zraka, kvalitetu zraka, koncentraciju CO2 te koncentraciju hlapljivih organskih spojeva. Navedeni parametri promatrali su se u 50 višestambenih zgrada u Hrvatskoj, i to u Zagrebu, Velikoj Gorici i Rijeci, pri čemu je dio promatranih zgrada u kontinentalnoj, a dio u primorskoj klimi.
Prikupljanje ovih podataka vrlo je bitno, kako kaže, jer postoje indikacije u znanstvenim krugovima u Hrvatskoj da se često provođenjem energetske obnove zapravo smanji kvaliteta zraka u višestambenim zgradama, pri čemu je poznato i dokazano da kvaliteta zraka utječe na zdravlje, produktivnost i osjećaj ugodnosti ljudima koji u zgradi borave.
- Smanjenje kvalitete zraka se najčešće događa zato što se smanjuje broj izmjena unutarnjeg ustajalog zraka sa svježim vanjskim zrakom jer se ugrađuju toplinska izolacija i kvalitetniji prozori, a time neizbježno dolazi do boljeg brtvljenja vanjske ovojnice zgrade. Iako je brtvljenje poželjno u smislu smanjenja potrošnje energije i smanjenja građevinske štete zbog kondenzacije vodene pare u slojevima građevnih elemenata, potrebno je svakako predvidjeti te zatim izvesti sustave ventilacije prostora kako bi se osigurala odgovarajuća kvaliteta zraka u prostoru - navodi Milovanović.
Do problema i izbjegavanja ugradnje sustava za ventilacije dolazi kad se promatraju troškovi i tehnički aspekti izvođenja ventilacije, odnosno razvoda ventilacijskih kanala, iako danas postoje odgovarajuća rješenja za većinu tehničkih prepreka te iako su troškovi ventilacijskih sustava,promatrajući cjelokupnu investiciju, relativno niski.
Analizirajući temperature unutarnjeg zraka u pilot-stanovima, jedan od zaključaka je da je temperatura uglavnom veća od predložene (projektne) temperature, 21 °C za dnevne sobe, i u većini slučajeva iznosi između 22 i 25 °C, što ukazuje na potencijalno veću potrošnju energije zbog zagrijavanja prostora do gornje granice ugodnosti. Iz rezultata mjerenja vidljivo je također da često postoje previsoke razine CO2 u zraku, što ukazuje na lošu ventilaciju unutarnjeg zraka u prostoru, odnosno neadekvatno prozračivanje.
Različite navike
- Zbog vrlo visoke razine CO2 u zraku većina promatranih stanova zapravo spada u prostore umjerene ili niske razine očekivanja, što svakako nisu uvjeti života koje stanari očekuju nakon financijskih ulaganja u energetsku obnovu svojih zgrada - dodaje Milovanović.
Prvi rezultati analize pokazuju da postoji raskorak, odnosno neusklađenost između projektiranih, "obećanih" ušteda energije i stvarno ostvarenih ušteda.
S obzirom na utrošena sredstva, to, kaže, utječe na percepciju građana o mjerama energetske učinkovitosti.
Neusklađenost između projektiranih i ostvarenih ušteda leži u svim sljedećim uzrocima: projektnim uvjetima korištenja koji se razlikuju od stvarnih, metodologiji i algoritmima koji se koriste pri projektiranju odnosno pretpostavkama, izvođenju koje često nije na potrebnoj razini te u načinu korištenja zgrada.
Mjerenja toplinske ugodnosti i kvalitete zraka u stambenom prostoru mogu se razlikovati zbog različitih dobnih skupina i broja ukućana, različitih navika u dijelu provjetravanja prostora te različitog vremena boravka ukućana u prostoru. Mjerenja su provedena prije početka aktualne energetske krize.
