Kvalitetan život i dostojanstveno starenje osoba treće životne dobi jedan je od ključnih problema i izazova u programima Europske unije. Inovativni projekti koji su prije svega socijalnog karaktera pridonose razvoju i potiču kulturu umirovljenja starijih osoba. Na drugom je mjestu njihova arhitektonska vrsnoća. Oni polako oživljavaju stambena tržišta razvijenijih zapadnih zemalja. Primjerice, govori nam Gojko Bežovan, profesor Socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu, u Beču je ključni stambeni program na kojem se temelji desetogodišnji razvoj grada, program stanovanja starijih ljudi.
– U Austriji postoje brojni programi kojima se pomaže starijim osobama da žive i stanuju na odgovarajući način. Ondje državu ne možete prevariti. Ako nemate određenih sredstava, bilo u obliku vaše imovine, bilo u obliku prihoda, država će vam pomoći smještajem u dom za starije i nemoćne. Ali ako ste već smješteni u dom, a imate sredstava, država će nakon vaše smrti procijeniti vašu imovinu i prihode te, smatrajući se vlasnikom nekretnine jer vas je zbrinula, od vaših nasljednika ponuditi otkup nekretnine.
Ovakav model bio bi dobar i u Zagrebu jer bi u centru bilo više mladih osoba i djece
Oni su prepoznali različite ciljane skupine starijih, a značajnim dijelom svoj razvoj temelje na dobrostojećim građanima treće životne dobi, onima koji imaju pristojno visoke mirovine i imovinu, a postojeći uvjeti stanovanja ne odgovaraju njihovim psihofizičkim sposobnostima – kaže Bežovan. U okviru tog trenda, obrazlaže, provode se programi pomognutog stanovanja koji funkcionira kao više izdvojenih stambenih jedinica, projektiranih za stare ljude uz sva moguća pomagala, dostavu hrane, dnevne usluge i medicinske sadržaje.
To su izdvojena mala naselja sa zgradama redovito niže katnosti, na rubovima ili blizu gradova gdje je kvaliteta života bolja, a dodana vrijednost temelji se na činjenicama da će stariji ljudi u njima živjeti kvalitetnije, bolje i očekivano dulje nego u stanu u kojem su prije boravili. Istodobno, svoje stanove često daju investitorima kao prebijanje cijenovnog objekta, a osobe treće životne dobi u određenom pravilu postaju vlasnici tih novih objekata.
Upravo na tom tragu nastao je prvi takav projekt s međunarodnim razvojnim potencijalom u Hrvatskoj, a riječ je o Domu za starije i nemoćne Salvia u Crikvenici, u kojem je profesor Bežovan sudjelovao kao savjetnik investitoru, tvrtki Mešić com. Kompleks se nalazi na izlazu Crikvenice prema Selcu, 70 metara od mora, a sastoji se od glavne zgrade i tri stambena apartmanska bloka s ukupno 48 apartmanskih jedinica za pomognuto stanovanje, tzv. assisted living. Upravo ti apartmani, namijenjeni slobodnoj prodaji na tržištu uz mogućnost korištenja zajedničkih sadržaja i servisa doma, čine inovativan, proširen program doma za starije i nemoćne. – Kapacitet samoga doma, koji se daje u najam, je 120 korisnika.
Osnovni dio je glavna zgrada koja sadrži smještajni kapacitet i propisane zajedničke sadržaje karakteristične za domove, a moguće je dio zajedničkog prostora iskoristiti i za dodatne medicinske sadržaje koji bi mogli pružati dodatne usluge korisnicima doma, ali i korisnicima izvan doma. Arhitektonsko rješenje smještajnih jedinica u glavnoj zgradi je fleksibilno, odnosno omogućuje uz male zahvate, prema potrebi, mijenjanje strukture odnosa pokretnih i nepokretnih korisnika.
Osim smještajnih kapaciteta, u glavnoj zgradi su predviđeni svi propisani zajednički sadržaji: uprava, kuhinja i restoran, spremišta, garderobe, sanitarije te razni servisi za potrebe korisnika doma poput frizera, pedikera, manje trgovine… Također, u glavnoj zgradi doma predviđeni su i prostori za dodatne medicinske sadržaje čija će se namjena naknadno odrediti prema potrebi korisnika. Dodatni sadržaj su stambeni apartmani, funkcionalno povezani s domom. Svaki stambeni blok ima mogućnost vanjskog ulaza iz garaže i preko pješačkih komunikacija u sklopu centralnog parka u nivou suterena, a kapacitet je 48 dvosobnih i trosobnih stambenih jedinica – objašnjava Dubravko Krznar iz tvrtke Mešić com.
Osmišljavajući projekt razgovarali smo upravo s kolegama iz Austrije koji su potvrdili razvojni potencijal projekta i interes njihovih državljana. Budući da su Austrijanci prilično ukorijenjeni u svoju sredinu, nisu zainteresirani za trajno preseljenje, nego bi kupili apartman i u Hrvatskoj provodili zime, kad magla prekrije Beč, a na povratku u Austriju u obliku time-sharinga iznajmljivali te objekte u turističke svrhe.
To je taj razvojni potencijal projekta za kojim interes pokazuju strana tržišta. U tom smislu projekt je dobio povoljan kredit od HBOR-a. Dakle, stambeni blokovi namijenjeni su dobrostojećim ljudima, našim ljudima koji žive u inozemstvu ili strancima koji tako mogu kupiti dvosobni ili trosobni stan, odnosno apartman sa svim riješenim mogućim barijerama za stanovanje starijih ljudi, a zajednički sadržaji, potrebna rehabilitacija i posebne usluge dostupne su im u središnjem dijelu kompleksa. U razdoblju kad ne budu koristili apartmane, mogu ih iznajmljivati – dodaje Bežovan i ističe da ovakav projekt otvara novu mogućnost životnog reinvestiranja.
Stariji ljudi sele se iz površinom velikih stanova ili kuća u manje, njima odgovarajuće objekte, a na taj se način stambeni fond oslobađa za mlađe naraštaje. Kad bismo taj program prenijeli na Zagreb, gdje su donji dijelovi grada podnastanjeni i gdje je starija populacija, od koje jedan dio živi na drugom ili trećem katu i ne može silaziti niz stepenice i normalno komunicirati s okolinom, a gdje imamo najvredniju urbanističku cjelinu, imali bismo višestruku korist. U drugim europskim gradovima radi se na razvoju kulture umirovljenja. Ako nisam više radno aktivan, moji su prihodi pali i ne mogu plaćati troškove stanovanja, kako ću živjeti bolje, kvalitetnije i jeftinije? Projekt u Crikvenici odgovara na to pitanje – zaključuje Bežovan.
Prva useljenja potkraj 2014.
Vrijednost projekta Doma za starije i nemoćne Salvia u Crikvenici iznosi oko 70 milijuna kuna. U tvrtki Mešić com kažu da se trenutačno završavaju radovi na konstrukciji te su započeti obrtničko-fasaderski i instalaterski radovi, a prva se useljenja očekuju potkraj godine. Idejni i glavni projekat potpisuje arhitekt Darko Manestar, a završetak projekta se očekuje do kraja 2014. godine. Projekt je bio najavljen još prije nekoliko godina, ali su rokovi završetka pomaknuti jer se čekala izmjena Prostornog plana uređenja Crikvenice, nakon čega je uslijedila modifikacija i poboljšanje projekta u skladu s trendovima u EU za takvu vrstu projekta.
