Može li fasada gorjeti?

Ispitivanje Građevinskog fakulteta i Hrvatske udruge za zaštitu od požara

Koliko fasada ima utjecaja na širenje požara? Laički bi vjerojatno zaključili: apsolutno nikakve. Fasada ne gori. No, to se baš i nije pokazalo točnim. Kako bi se studenti i struka razuvjerili, Građevinski fakultet i Hrvatska udruga za zaštitu od požara organizirali su ispitivanje u Laboratoriju za toplinska mjerenja (LTM).

Naime, u sklopu seminara “Fasade u požaru” u LTM-u u Stubičkoj Slatini održano je ispitivanje ponašanja triju fasadnih sustava u požaru s različitim toplinsko-izolacijskim materijalima. Rezultati su za laičko oko bili zapanjujući jer je jedna fasada potpuno izgorjela, što nameće zaključak da bi u stvarnom požaru izgorjeli svi stanovi u vertikali. Zašto je to tako? Sva tri uzorka bila su identična osim u jednoj važnoj komponenti, a to je toplinsko-izolacijski materijal. Svi su bili izvedeni s klasificiranim fasadnim sustavima: jedan s gorivom izolacijom (EPS) B s2 d0, drugi s gorivom izolacijom (EPS) B s2 d0 + horizontalna protupožarna barijera od kamene vune, dok je treći uzorak bio izveden s negorivom izolacijom (kamena vuna) A2 s1 d0.

Požari su svugdje u svijetu jednaki, ali problem je što propisi koji reguliraju protupožarnu zaštitu nisu.

Ispitivanje je počelo tako da su svi uzorci zapaljeni u isto vrijeme. Uzorak s EPS izolacijom u potpunosti je izgorio i požar se preko fasade proširio po cijeloj visini zida već 15 minuta nakon izbijanja. Također, uslijed izgaranja zapaljivih materijala nastale su velike količine toksičnog dima. U isto vrijeme požar se na trećem uzorku nije proširio preko fasade zbog nezapaljive izolacije (kamena vuna) pa je konstrukcija zida ostala neoštećena.

– Na drugom uzorku kamena vuna je usporila širenje vatre za otprilike deset minuta u usporedbi sa sustavom izvedenim u potpunosti od gorive izolacije – objasnio je Miodrag Drakulić, predsjednik HUZOP-a, i dodao da se ne smije zanemariti i statistika koja pokazuje kako osam od deset ljudi koji smrtno stradaju u požaru zapravo umre zbog gušenja otrovnim plinovima, a ne zbog vatre.

Europa Miroslav Merćep iz JVP Grada Zagreba kaže kako je vatrogascima u Zagrebu potrebno do 15 minuta da stignu na požarište. – Zateknemo li situaciju da se požar zbog gorivog materijala proširio po cijeloj fadsadi i imamo velike količine otrovnog dima, najprije moramo evakuirati ljude iz zgrade kako bismo spriječili njihovo gušenje, a tek nakon toga pokušavamo ugasiti požar i spasiti imovinu – objašnjava Merćep.

Bill Duncan iz europske udruge Fire Safe Europa objašnjava kako je ovo ispitivanje ukazalo na problem jer su požari svugdje u svijetu jednaki, dok se propisi koji reguliraju protupožarnu zaštitu bitno razlikuju. – Iz tog razloga naš je cilj uvjeriti političare i zakonodavce kako bi drastično unaprijedili propise o zaštiti požara u cijeloj EU.

To znači da građevinski proizvodi i praksa usklade s višim i rigoroznijim standardima zaštite od požara – zaključuje Duncan i dodaje kako smo na dobrom putu budući da se više od 70 kandidata za Europski parlament uključilo u kampanju FireSafetyFirst i obećalo prioritet dati zaštiti od požara tijekom sljedećeg mandata od 2014. do 2018. godine. No, problem je to što se u ekonomski teškoj situaciji prednost obično daje jeftinijim fasadnim sustavima, umjesto onima koji uz energetsku učinkovitost osiguravaju zaštitu od požara.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. siječanj 2023 11:16