Koliko fasada ima utjecaja na širenje požara? Laički bi vjerojatno zaključili: apsolutno nikakve. Fasada ne gori. No, to se baš i nije pokazalo točnim. Kako bi se studenti i struka razuvjerili, Građevinski fakultet i Hrvatska udruga za zaštitu od požara organizirali su ispitivanje u Laboratoriju za toplinska mjerenja (LTM).
Naime, u sklopu seminara “Fasade u požaru” u LTM-u u Stubičkoj Slatini održano je ispitivanje ponašanja triju fasadnih sustava u požaru s različitim toplinsko-izolacijskim materijalima. Rezultati su za laičko oko bili zapanjujući jer je jedna fasada potpuno izgorjela, što nameće zaključak da bi u stvarnom požaru izgorjeli svi stanovi u vertikali. Zašto je to tako? Sva tri uzorka bila su identična osim u jednoj važnoj komponenti, a to je toplinsko-izolacijski materijal. Svi su bili izvedeni s klasificiranim fasadnim sustavima: jedan s gorivom izolacijom (EPS) B s2 d0, drugi s gorivom izolacijom (EPS) B s2 d0 + horizontalna protupožarna barijera od kamene vune, dok je treći uzorak bio izveden s negorivom izolacijom (kamena vuna) A2 s1 d0.
Požari su svugdje u svijetu jednaki, ali problem je što propisi koji reguliraju protupožarnu zaštitu nisu.
Ispitivanje je počelo tako da su svi uzorci zapaljeni u isto vrijeme. Uzorak s EPS izolacijom u potpunosti je izgorio i požar se preko fasade proširio po cijeloj visini zida već 15 minuta nakon izbijanja. Također, uslijed izgaranja zapaljivih materijala nastale su velike količine toksičnog dima. U isto vrijeme požar se na trećem uzorku nije proširio preko fasade zbog nezapaljive izolacije (kamena vuna) pa je konstrukcija zida ostala neoštećena.
– Na drugom uzorku kamena vuna je usporila širenje vatre za otprilike deset minuta u usporedbi sa sustavom izvedenim u potpunosti od gorive izolacije – objasnio je Miodrag Drakulić, predsjednik HUZOP-a, i dodao da se ne smije zanemariti i statistika koja pokazuje kako osam od deset ljudi koji smrtno stradaju u požaru zapravo umre zbog gušenja otrovnim plinovima, a ne zbog vatre.
Europa Miroslav Merćep iz JVP Grada Zagreba kaže kako je vatrogascima u Zagrebu potrebno do 15 minuta da stignu na požarište. – Zateknemo li situaciju da se požar zbog gorivog materijala proširio po cijeloj fadsadi i imamo velike količine otrovnog dima, najprije moramo evakuirati ljude iz zgrade kako bismo spriječili njihovo gušenje, a tek nakon toga pokušavamo ugasiti požar i spasiti imovinu – objašnjava Merćep.
Bill Duncan iz europske udruge Fire Safe Europa objašnjava kako je ovo ispitivanje ukazalo na problem jer su požari svugdje u svijetu jednaki, dok se propisi koji reguliraju protupožarnu zaštitu bitno razlikuju. – Iz tog razloga naš je cilj uvjeriti političare i zakonodavce kako bi drastično unaprijedili propise o zaštiti požara u cijeloj EU.
To znači da građevinski proizvodi i praksa usklade s višim i rigoroznijim standardima zaštite od požara – zaključuje Duncan i dodaje kako smo na dobrom putu budući da se više od 70 kandidata za Europski parlament uključilo u kampanju FireSafetyFirst i obećalo prioritet dati zaštiti od požara tijekom sljedećeg mandata od 2014. do 2018. godine. No, problem je to što se u ekonomski teškoj situaciji prednost obično daje jeftinijim fasadnim sustavima, umjesto onima koji uz energetsku učinkovitost osiguravaju zaštitu od požara.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
