Sigurno je sigurno

Najavljeno poskupljenje plina i struje: Ne čekajte visoke račune, napravite ovo već danas

 Julian Hochgesang, Unsplash
Ako imate prozore koji slabo ‘dihtaju‘ i vrata gdje se stalno osjeća neugodno strujanje hladnog zraka, gubici topline mogu biti znatni

Nevenka Vuković Varga, dipl. ing. arh., ovlašteni arhitekt-projektant i energetski certifikator u tvrtki Princon iz Čakovca, otkriva sve o fantastičnim načinima kako brzo i efikasno utopliti životni prostor i pritom ne bankrotirati. Cilj je da toplina ostaje unutar zgrade, a ne da grijemo vanjski prostor i tako trošimo novac

Činjenica je da bez obzira na to kako se grijemo i koji energent koristimo za grijanje, slabo izolirana zgrada s puno toplinskih mostova i oslabljenja na ovojnici treba puno više energije za osiguranje topline ugodne za boravak. Za ugodan boravak zimi idealna temperatura zraka je od 20 do 22 °C uz 35-45% relativne vlage, i ta je temperatura u stanovima najčešća. Osjećaj ugodne topline je individualan - uvijek će nekome biti dovoljno toplo, a drugi će se stiskati uz radijator.

ZAŠTO SE GUBI TOPLINA?

Jednostavan zakon fizike, pojednostavljeno rečeno, glasi da je smjer kretanja topline uvijek od tople strane na hladnu, čim postoji razlika u temperaturi, i da je taj proces stalan i nezaustavljiv. Ne možemo ga spriječiti, ali ga možemo znatno usporiti i ublažiti korištenjem građevinskih materijala koji imaju veliki toplinski otpor, a to su materijali za toplinsku izolaciju.

GDJE SE ZAPRAVO GUBI TOPLINA?

Toplina se gubi kroz grijanu ovojnicu zgrade, a to su sve plohe koje razdvajaju grijani i negrijani, odnosno vanjski prostor. Pojednostavljeno rečeno, zgradu promatramo kao cjelinu, slično stroju koji treba energiju za rad i koju moramo nadomjestiti grijanjem. Što čini vanjsku ovojnicu? To su vanjski zidovi, zidovi prema garaži, prozori i vrata na fasadi, strop prema negrijanom tavanu, pod na tlu ili strop prema negrijanom podrumu, ravni ili kosi krov iznad grijanih prostora.

Osim ovojnice, problem su detalji, mjesta oslabljenja u toj ovojnici gdje zbog toplinski lošijeg materijala ili slabije izvedbe također imamo gubitke topline. To su tzv. toplinski mostovi: betonski dijelovi u zidovima od opeke, konzolni balkoni, podnožja zgrade (tzv. sokl) i slično, ali i manjkavo izvedena izolacija unutar konstrukcija. Često su problem i spojevi stolarije sa zidovima, a i sama stolarija kod spoja krila na okvir ako nema dobrih brtvi.

Danas postoji infracrvena termografska tehnika snimanja koja nam može otkriti mnoga skrivena mjesta gdje nepotrebno gubimo toplinu i kojom se naveliko služimo ne samo za detekciju toplinskih mostova, nego i za otkrivanje mjesta prodora vode i drugih grešaka u građevinarstvu. Osim ovih gubitaka topline koji se stručno zovu transmisijski gubici, gdje se temperatura prenosi vođenjem s jednog materijala na drugi (i to uvijek od više temperature prema nižoj), postoje tzv. ventilacijski gubici. Za normalan život i kvalitetu stanovanja nužan nam je dovod svježeg zraka, ali samo toliko koliko nam treba i baš kada ga želimo. Ako imamo velike zračne procijepe, prozore koji slabo "dihtaju" i vrata gdje se stalno osjeća neugodno strujanje hladnog zraka (pogotovo ako su izloženi vjetrovitoj strani), gubici topline mogu biti znatni. U krajnjoj liniji, želimo da nam toplina ostaje unutar zgrade, da se zadrži, a ne da "bježi" van jer ne želimo grijati vanjski zrak i doslovno bacati novac kroz prozor.

Za kompenzaciju toplinskih gubitaka moramo u prostor dovoditi toplinu i poduzeti sve da su gubici topline što manji, na što, osim izolacije ovojnice, možemo utjecati i svojim ponašanjem.

Postoji mnogo savjeta za štednju energije (energije za grijanje, električne energije i vode) i o njima se u posljednje vrijeme stalno govori u medijima. No, postoje i jednostavni, praktični, a to znači i jeftini načini kako ćete sami, bez majstora i dodatnih ulaganja, smanjiti potrebu za energijom za grijanje. Sve su to pravila koja nisu nova, ali treba na njih podsjetiti jer su se zaboravila u vrijeme kad je energija bila jeftina.

image
Shutterstock

PROZORI i VRATA

40-50 % toplinskih gubitaka odnosi se na prozore i vrata na vanjskim zidovima, to su najveća oslabljenja ovojnice. Ako ne možemo promijeniti prozore, možemo barem umanjiti gubitke. Što možemo sami učiniti da popravimo stanje?

1. Na prozorska krila ili okvire nalijepite brtvene trake. Na tržištu u trgovinama građevinskog materijala šireg asortimana postoje dobre samoljepive brtvene trake u bijeloj i smeđoj boji. Mogu se postaviti i na ulazna vrata u stan i na vrata prema negrijanim prostorima.

2. Izolirajte stakla na prozorima koji su vam "višak" - mnogi imaju velike otvore s puno krila, sigurno postoji barem jedan koji možemo zimi "žrtvovati". (Ovo što vam predlažem i sama sam provjerila u praksi i funkcionira).

Nabavite ploče stiropora debljine 2- 3 cm (običan bijeli EPS ili onaj gušći XPS koji se lakše reže), izrežite precizno oštrim skalpelom na točnu mjeru širine stakla (trebat će vam više stiropora, jer su ploče 50x100 cm) tako da stiropor tijesno uđe između okvira pa tako neće ispadati - prethodno izmjerite otvor i provjerite jesu li bočne strane okomite ili su malo ukošene, ucrtajte liniju rezanja flomasterom na stiroporu. Dodatno ga možete i malo učvrstiti npr. pribadačom ili čavlićem bočno u drvo ili ljepljivom trakom ako je riječ o PVC stolariji. Odmah ćete osjetiti razliku. Na proljeće jednostavno maknete ploče i spremite. Izvana spustite rolete jer one su dodatna izolacija.

3. Ako imate dvostruke prozore s razmaknutim krilima, međuprostor izolirajte spužvastim jastukom, pločom stiropora ili slično.

4. Ako je fuga uz prozor popucala, ako se osjeća strujanje hladnog zraka između prozora i zida ili ispod i iznad prozorske klupčice, očistite fugu i zakitajte silikonskim ili akrilnim kitom rešku. Ako je reška velika, prethodno utisnite tzv. pur pjenu koja nabubri i ispuni rešku, a višak odrežite skalpelom.

image
Shutterstock

5. Na ulazna vrata u stan iz hodnika postavite drveni prag (može se postaviti na ljepilo, ne treba bušiti pod). Sjetite se, nekad su na svim vratima bili pragovi kad nije bilo centralnog grijanja. Drugi način, ako se ne želi ili ne može izvesti prag, jest da se s donje strane na krilo učvrsti čvrsta metalna ili plastična traka s metlicom koja se također može nabaviti u trgovinama i reže se po mjeri.

6. Sad nije vrijeme za to, ali neka vam bude u planu za sljedeće ljeto. Promijenite staklo na prozorima ako ne želite mijenjati čitav prozor, ali samo ako je okvir prozora dovoljne debljine.

Ako imate nedavno zamijenjene prozore, prvo provjerite kakvo je ostakljenje. U svom poslu redom susrećem ljude koji na pitanje kakva vam je nova stolarija odgovaraju: "Pa, plastična", a o staklu nemaju pojma. Nažalost, zbog neznanja se naručuju PVC prozori s običnim izo-staklom. Znatno bolje staklo s ispunom, plinom argonom i prozirnim premazom unutarnjeg stakla koji funkcionira kao "toplinsko zrcalo" i reflektira toplinu (tzv. low-e staklo) neznatno je skuplje od običnog izo-stakla.

Kako provjeriti imamo li low-e staklo? Budući da se izvana ta stakla ne razlikuju, služimo se jednostavnom metodom. Dakle, treba vam samo upaljač. Spustite rolete ili pričekajte mrak te priđite staklu s plamenom upaljača. Vidjet će se refleksija plamena i ako su svi plamičci iste boje, imate obično izo-staklo. Kod stakla s low-e slojem drugi plamen mora biti obojen ljubičasto ili svjetlije narančasto. U svakom slučaju jasno se razlikuje od ostalih. Analogijom ako imate tri stakla s dva low-e premaza, dva plamička trebaju biti druge boje.

image
Andrew Neel, Unsplash

CENTRALNO GRIJANJE I RADIJATORI

Ako još niste, servisirajte bojler centralnog grijanja - nataloženi kamenac smanjuje učinak bojlera. Odzračite radijatore prije korištenja od nakupljenog zraka. Provjerite zadanu temperaturu na bojleru - ne pretjerujte, ne trebaju vam vreli radijatori, tu i tamo obucite toplije čarape, jeftinije je....

Nemojte zatvarati radijatorske ventile u sobama koje ne koristite (osim ako su termostatski). To nije dobar način štednje energije. Treba održavati unutarnju temperaturu, čak i u prostorijama u kojima ne boravimo jer ćemo još više "gubiti" toplinu. Ako se prostor potpuno ohladi, ohladit će se i zidovi i podovi i namještaj, koji inače akumuliraju toplinu, pa za njihovo ponovno zagrijavanje treba više energije nego za održavanje minimalne temperature koja ne bi smjela pasti ispod 16, 17 °C. Nabavite termometre (još bolje one koji pokazuju i relativnu vlagu) pa kontrolirajte temperaturu. Osjet topline može zavarati - ljudsko tijelo osjeća i promjenu temperature za 1 °C.

image
Claudio Schwarz Purzlbaum, Unsplash

Vrlo često su ispred radijatora spuštene zavjese ili je radijator zatrpan namještajem. Oslobodite radijatore da mogu grijati zrak u prostoriji.

Imate li mogućnosti i ispravan dimnjak (provjerite s vašim dimnjačarem jer su stari dimnjaci često neispravni), nabavite peć kojom ćete, uz centralno grijanje, dogrijavati prostor za dnevni boravak ložeći drva ili pelete. Ovakve peći više nisu skupe i puno su bolje konstrukcije od nekadašnjih pa imaju bolju iskoristivost. Dizajnom su različite, a neke su i pravi ukras za prostor. Naravno da vam treba prostor za ogrjev, ali npr. peleti su jeftino, a vrlo čisto gorivo, s manje od 1% pepela, a vreće s peletima možete smjestiti i na balkon. Kod takvih peći peleti se doziraju automatski iz spremnika na samoj peći.

Ako ste skloniji klasici i možete si financijski to priuštiti, odličan izbor je kaljeva peć koja dugo zadržava toplinu (jer ima odličnu akumulaciju topline) i to 12-15 sati nakon prestanka loženja. Ove peći se mogu izvesti i tako da griju vodu za nekoliko radijatora.

Često se preporuča dodatno izolirati zid iza radijatora. To možete učiniti sami tako da nabavite čvršću i deblju aluminijsku foliju koju zalijepite na čvsti karton i učvrstite ili samo gurnete iza radijatora. Alu folija će dodatno reflektirati toplinu u prostor pa se neće tako puno topline gubiti na zagrijavanje zida iza radijatora. Ovo svakako učinite ako imate smanjenu debljinu zida iza radijatora (prozorsku nišu).

image
iStock

PRAVILNO PROZRAČIVANJE

Možda zvuči neobično govoriti ljudima kako otvarati prozore. Ali za štednju energije zimi, nije dobro ostaviti prozor otvoren na "kant" dulje. Na taj se način samo ohlade plohe zidova uz prozor, a mogu se pojaviti i gljivice u obliku tamnih mrlja, zbog kondenziranja vlage iz zraka na hladnim površinama.

Ispravno je 2-3 puta na dan širom otvoriti prozore na 3-4 minute, što je dovoljno da se zrak brzo promijeni, a da se pritom ne ohlade podovi i zidovi. Na taj se način smanjuje i količina vlage u prostoru - vanjski hladni zrak sadrži manje vlage pa topli vlažni zrak izlazi van. Tako doveden svježi zrak brzo će se zagrijati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 03:30