ČAS POSLA

Mnogi kemijski proizvodi mogu oštetiti kamen: Evo kako se to radi kad nemate puno vremena

Piše:

D&d

Objavljeno: 28. listopada 2025. 08:29

Ilustracija

ADAM KORZENIEWSKI/ALAMY/PROFIMEDIA

Nepravilno čišćenje može umanjiti vrijednost spomenika, čak i uz najbolje namjere.

Kraj listopada i početak studenoga tradicionalno je vrijeme kad posjećujemo posljednja počivališta naših najdražih. Gradska i seoska groblja ožive u tom dijelu godine, a nadgrobni spomenici zablistaju posebnim sjajem - ne zbog prigode, već zbog činjenice da ih većina poželi dobro očistiti i ukrasiti prigodnim aranžmanima i svijećama.

Očistiti spomenik ne bi trebalo biti teško, naročito ako to činite redovito tijekom godine. Malo vode, deterdženta i četke, metla, što vam više treba? Zapravo, ništa - ako, ponavljamo, spomenik čistite redovito. Ali mnogi ‘preskoče‘ jedno-dva čišćenja, nakon čega ipak treba malo jače prionuti poslu. Ali ako onda prerevno pristupite čišćenju, mogli biste ozbiljno oštetiti spomenik, pišu novinari Farmers’ Almanaca.

S vremenom, površina nadgrobnog spomenika sigurno će postati žrtva vremenskih (i drugih) utjecaja: prljavština, lišajevi, mahovina, alge, ptičji izmet, smola, sve će to ostaviti traga. Redovito čišćenje i održavanje čini grobno mjesto ljepšim, ali spomenik treba očistiti pažljivo, birajući ‘nježne‘ metode i sredstva.

Prije čišćenja

Svakako prije nego što počnete čistiti nadgrobni spomenik, provjerite je li spomenik i dalje čvrst i stabilan. Ako primijetite pukotine, nestabilne dijelove ili ozbiljna oštećenja, nemojte čistiti spomenik prije nego majstor obnovi spomenik.

Također, uklonite prije čišćenja nabujalo bilje ili bršljan. Biljke poput bršljana treba prvo pažljivo odrezati pri dnu i nakon toga svakih petnaestak centimetara, a ne čupati ih - presnažno povlačenje može oštetiti kamen. Deblje grane ostavite da se osuše i uvenu prije nego ih uklonite. Redovito čupajte korov i održavajte grob kako bi se spriječilo ponovno zarastanje.

Jesenski broj magazina D&D je na kioscima! Vodimo vas na najljepše hrvatske farme i donosimo priče ljudi koji su odlučili pobjeći iz grada u prirodu

Čišćenje spomenika pomaže očuvati kamen, ali svrha čišćenja nije da spomenik izgledao kao ‘ispod čekića‘. Pretjerano ili nepravilno čišćenje može ubrzati propadanje. Uvijek birajte najblaže moguće metode i sredstva. Malo vode, osnovni pribor i malo truda često su dovoljni da se spomenik osvježi na siguran način.

Potrebni pribor

Voda je vaš najbolji saveznik pri čišćenju. Za temeljito čišćenje potrebno vam je više litara vode, pa se pripremite unaprijed. Ako na groblju nema slavine, ponesite vodu u bocama ili kanistrima. Možete koristiti ručnu pumpu ili prskalicu, ali nikako visokotlačni perač.

Koristite meku četku s prirodnim ili najlonskim vlaknima. Nikada ne koristite metalne ili žičane četke. Obična metla, manja ili veća, također će vam dobro doći. Za detaljno čišćenje poslužit će štapići za uši s pamučnim glavama ili stara četkica za zube. Svakako ponesite krpe i stare ručnike te zaštitne rukavice i štitnike za koljena. Ako naiđete na tvrdokorne mrlje, možda će vam trebati blago sredstvo za čišćenje.

Sredstva i način čišćenja

Mnogi kemijski proizvodi mogu s vremenom oštetiti kamen. Izbjegavajte korozivne čistače poput izbjeljivača i kiseline poput octa ili limunova soka. Postoje biološki sigurni čistači za kamen, ali možete napraviti i vlastitu, blagu otopinu.

Običan deterdžent za posuđe i voda često su sasvim dovoljni. Uklonite što više nečistoća plastičnim strugalom, u velikoj posudi pomiješajte toplu vodu i deterdžent, pa mekanom četkom kružnim pokretima čistite kamen. Ako je potrebno, štapićem za uši prođite po ugraviranim dijelovima.

Pasta od sode bikarbone učinkovita je kod mrlja i diskoloracija na poroznom kamenu. Pomiješajte jednu šalicu sode bikarbone s pet žlica deterdženta za posuđe, pa polako dodajte vodikov peroksid dok ne dobijete gustu smjesu. Nanesite na zaprljane dijelove, ostavite da djeluje i zatim isperite i osušite. Tvrdokorne mrlje po potrebi lagano istrljajte četkom.

Otopina s amonijakom pomoći će vam ukloniti gljivice i lišajeve te naslage nastale djelovanjem tvrde vode. Pomiješajte četiri dijela vode s jednim dijelom amonijaka, protresite i poprskajte po površini. Nakon čišćenja uvijek dobro isperite čistom vodom i obrišite suhom krpom kako ne bi ostali tragovi.

Koliko često čistiti

Sredstva za čišćenje ne treba koristiti prečesto. Svako čišćenje i trljanje skida sitne čestice kamena, pa prečesto ili agresivno čišćenje može izazvati trajna oštećenja. Brončane ploče mogu se čistiti svaka tri mjeseca, no imajte na umu da će bronca s vremenom prirodno dobiti plavo-zelenu patinu koju nije moguće trajno ukloniti.

Ove pogreške pri čišćenju mogu napraviti više štete nego koristi

1. Korištenje pogrešnih sredstava

Najveća i najčešća pogreška je uporaba kemikalija koje oštećuju kamen. Izbjeljivači, sredstva s klorom i kiselinama (ocat, limun), solne otopine i komercijalni ‘univerzalni čistači‘ mogu kemijski reagirati s mineralima u kamenu i uzrokovati trajne mrlje, eroziju i promjenu boje. Kod mramora i vapnenca ocat ili limun doslovno otapaju površinu i čine je grubom i kredastom.

2. Upotreba visokotlačnog perača (miniwasha)

Mnogi misle da će snažan mlaz vode ubrzati posao, no visoki tlak razbija površinski sloj kamena. Stručnjaci ističu da takav postupak treba potpuno izbjegavati, čak i kod granita, jer stvara mikro-pukotine u koje kasnije prodire voda.

3. Korištenje metalnih alata i grubih četki

Još jedna česta pogreška je upotreba metalnih četki, špahtli ili noževa. I najmanje grebanje ostavlja tragove na kamenu i omogućuju da se prljavština i vlaga dublje uvuku. Umjesto toga, preporučuju se isključivo mekane četke (najlonske ili prirodne) i plastični strugači.

4. Pretjerano i prečesto čišćenje

Prečesto čišćenje, čak i samo vodom i deterdžentom, može imati suprotan učinak. Svaki put kad se spomenik čisti, mikroskopski sloj kamena se troši. Cilj nije da izgleda ‘kao nov‘, nego da bude uredan.

5. Čišćenje pri ekstremnim temperaturama

Nadgrobne ploče i spomenike nikad ne perite po velikim vrućinama ili hladnoćama. Ako se hladna voda nanese na vruć kamen, dolazi do naglog širenja i pucanja. Ako se pak čisti za hladnog vremena, voda koja prodre u pore može se smrznuti i stvoriti pukotine.

6. Nedovoljno ispiranje

Nakon čišćenja često se dogodi da sredstvo nije dovoljno isprano, pa kemikalije ostaju na površini. One nastavljaju djelovati i nakon što se spomenik osuši, što ubrzava propadanje. Svaki trag sapuna, paste ili deterdženta treba isprati velikom količinom čiste, po mogućnosti destilirane vode.

7. Zanemarivanje strukturalnih oštećenja

Mnogi krenu čistiti spomenik bez provjere njegova stanja. Ako kamen ima pukotine, klimave dijelove ili znakove odvajanja slojeva, čišćenje može dovesti do potpunog loma. U takvim slučajevima jedina ispravna odluka je pozvati stručnjaka konzervatora.

8. Čišćenje bez razumijevanja materijala

Nije svaki kamen isti: mramor, škriljevac ili beton zahtijevaju različite pristupe. Korištenje univerzalne metode za sve vrste kamena često je razlog za oštećenja koja postaju vidljiva tek nakon nekoliko godina.

9. Ignoriranje prirodne patine

Mnogi pogrešno misle da zelenkasta ili tamna patina znači prljavštinu. U stvarnosti, patina je prirodan zaštitni sloj koji štiti metal (na primjer, broncu) od korozije. Uklanjanje patine ne samo da oštećuje površinu nego i narušava izvorni izgled spomenika.