UREDAN I SKLADAN DOM

Ne daj hrpi da te iscrpi: Organiziran dom donosi kvalitetniju svakodnevicu i psihički mir

 Shutterstock
Doznajemo što sve trebamo poduzeti i odraditi kako bi naš životni prostor postao utočište, a ne skladište

Na početku svake godine većina nas donosi razne odluke kojima nastojimo poboljšati svoj život i riješiti se loših navika, a jedna od njih je i organizacija doma. Da se taj pojam ne odnosi samo na puko raščišćavanje ladica i polica, potvrdila nam je i profesionalna organizatorica, vlasnica tvrtke slagalicaorganiziranje, Tamara Kajari. Ona u svojoj knjizi "Ne daj hrpi da te iscrpi" i na prvom hrvatskom portalu za online edukaciju o osobnoj organiziranosti donosi brojne savjete za organiziranje te se bavi organizacijskim savjetovanjem više od trideset godina.
Kod savjetovanja oko organizacije stambenih prostora Tamara uvijek naglašava da dom treba biti utočište, a ne skladište.

image
Ne daj hrpi da te iscrpi
image
Tamara Kajari autorica knjige
Dhar media

Tamara Kajari napisala je edukativnu knjigu "Ne daj hrpi da te iscrpi". Riječ je o priručniku namijenjenom svima koji se osjećaju kao da su im dani prepuni obaveza, a domovi i umovi prepuni nepotrebnih stvari

Početak je važan

- Najveći razlog neorganiziranih stambenih prostora je prevelika količina stvari, uključujući i namještaj. Onaj tko kupuje previše ili čuva previše, napunit će svaki ormar i nikada ih neće imati dovoljno. Previše je uvijek previše i nema tog sustava pohranjivanja koji će stalni ulaz stvari u prostor držati pod kontrolom. Način života u kojem je ulaz stvari veći od izlaza tj. raščišćavanja, uvijek ide nauštrb prostora, financija i u konačnici mentalnog zdravlja osobe - ističe, a većina nas ne zna niti kako uopće početi.
- Najbolje je početi upravo od smanjenja količine stvari, a to znači od raščišćavanja (engl. decluttering). U većini domova najveći problem su papiri i odjeća, ali uvijek savjetujem da svatko počne s onom kategorijom stvari koja mu najviše remeti svakodnevni život, a to nije jednako kod svih. Na primjer, nekome tko zbog nereda u papirima zaboravlja plaćati račune ili gubi važne dokumente sigurno neću savjetovati da počne s raščišćavanjem odjeće nego ćemo krenuti upravo od papira i kućne arhive. Netko drugi, možda unatoč papirnatom neredu, ima veće probleme od digitalnog nereda u svom računalu pa ćemo početi s tom kategorijom. Poanta je u što bržem smanjenju stresa jer to osobi pokazuje moć organizacije te joj daje motivaciju za dalje - savjetuje Tamara Kajari.

image
Shutterstock

NAUČI POTREBNE VJEŠTINE

3 koraka koja možemo poduzeti već danas kako bismo raščistili kaos

Tamara Kajari naglašava kako je prije svega potrebno jasno i glasno sam sebi priznati da nešto nije u redu s prioritetima i organizacijom, a ne zauzeti stav žrtve i razmišljati tko je kriv te bespotrebno analizirati. - To je preduvjet za učenje organizacijskih vještina koje nedostaju. Kaotična svakodnevica je isto na svoj način nesrazmjer između ulaza i izlaza, samo umjesto stvari imamo obaveze tj. zadatke. Ako je ulaz tj. broj zadataka u danu veći od realno mogućeg, iz bilo kojeg razloga, posljedica je uglavnom kaos zbog pokušavanja obavljanja previše toga u premalo vremena. Famozni multitasking je najčešći način borbe s takvim situacijama i osoba je još više pod stresom. U takvim situacijama savjetujem svoju organizacijsku formulu RED:

● R - razvrstati (popisati) sve obaveze i sagledati žarišta, najčešće uzroke problema (vještina određivanja prioriteta, komunikacija, očekivanja i ciljevi, motivacija)

● E - eliminirati (delegirati ili potpuno ukinuti) sve što osoba ne mora raditi sama, sve što netko drugi može jednako ili bolje te sve što je zapravo nevažno

● D - dodijeliti preostalim obavezama adekvatni vremenski okvir u svom novom, realnom rasporedu (točno vrijeme početka i trajanje) i što više ih rutinirati (uvesti jednostavne procedure tj. rutine) Identičan princip vrijedi i za stvari poput odjeće, papira ili posuđa – razvrstati, eliminirati nepotrebno (nekorišteno, oštećeno) i onda ostatku dodijeliti pametna mjesta u prostoru, ormaru ili ladicama - savjetuje organizatorica.

Koje su po vama najveće "boljke" ili slabe točke naših domova, koje nas guraju u kaotičnu svakodnevicu, zanima nas.
- Najslabije točke su plohe na koje je najlakše nešto odložiti. Blagovaonski stol, stolić za kavu i kuhinjske radne površine često postaju mjesto 'privremenog' odlaganja papira, torbi i kojekakvih sitnica. Trosjedi i pod postaju mjesta na kojima se nakupljaju odjeća ili igračke. Jutra su stresna zbog traženja ključeva od stana ili auta, a popodnevni povratak kući izaziva grč u želucu jer nered šalje poruku da osoba živi u kaosu. Takav dom nije utočište, nego kontinuirani izvor stresa - upozorava i ističe da čak i kad prostor ima neka tlocrtna tj. fizička ograničenja, ipak na vlastitu svakodnevicu utječemo najviše mi sami.

U većini domova najveći problem su papiri i odjeća, a svatko bi trebao početi s onom kategorijom stvari koja mu najviše remeti svakodnevni život

Okolnosti

- Imam klijente s dobro organiziranim malim stanovima, ali i one s kaotičnim domovima na nekoliko etaža. To je uvijek zato što je naš prostor zapravo ogledalo našeg uma, a to znači naših prioriteta, navika i (pod)svijesti. Najkraće rečeno, osoba koja ima posložene stvari u svojoj glavi imat će pod kontrolom i svoj prostor. Izuzetak su naravno, izvanredne okolnosti poput male bebe u obitelji, bolesti ili recimo preseljenja - objašnjava Kajari.

image
Shutterstock

Pitamo Tamaru u čemu najčešće griješimo kod novogodišnjih odluka i zašto često jako brzo od njih odustanemo.
- Dva su glavna razloga za to. Prvi je pogrešna očekivanja. Većina ljudi ne voli promjene koje uključuju rad na sebi, samokritičnost i samodisciplinu. Uz to, instant kultura u kojoj živimo dodatno promovira brza i laka rješenja i to izaziva pogrešna očekivanja kod ljudi (brzo i lako mršavljenje, brza i laka zarada i sl.).

image
Shutterstock

Kad se pokaže da je ipak potreban plan i trud, ljudi uglavnom odustanu. Drugi razlog je nedostatak organizacijskih vještina. Bez njih niti najbolje promišljena odluka ili želja neće moći biti ostvarena jer ju osoba jednostavno neće znati uskladiti sa svojim svakodnevnim životom i olakšati si provedbu - kaže, a za kraj ostavljamo pitanje ove specifične godine koja je počela zaista objektivno loše. Je li sad uopće dobar trenutak za organizaciju doma ili se treba koncentrirati na to da uopće "nekako izguramo" dan?

image
Shutterstock

Dom kao lijek

- Uvijek je dobar trenutak za organizaciju, a pogotovo u teškim vremenima. Pritom ne mislim na nepotrebne kupovine trendovskih stvari za interijer nego na pretvaranje svog doma iz izvora stresa u lijek protiv stresa - zaključila je Tamara Kajari.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. rujan 2021 20:38