‘PA SVI TO RADE!‘

Ostavljate prozor na kip? Evo zašto vam ta navika može ugroziti zdravlje i ozbiljno povećati račune

Stručnjaci upozoravaju da takav način provjetravanja nije osobito učinkovit, a povećava potrošnju energije

 SHUTTERSTOCK
Stalno odškrinut prozor hladi površine, troši energiju i povećava rizik od pojave plijesni
Stalno odškrinut prozor hladi površine, troši energiju i povećava rizik od pojave plijesni

Čini se kao sasvim razumna navika: umjesto da nekoliko puta dnevno otvaramo prozore i puštamo hladan zrak u stan, jednostavno ih ostavimo malo odškrinute, ‘na kip‘. Tako se prostor neprestano prozračuje, vlaga izlazi, a mi ne moramo razmišljati o tome kad je vrijeme da malo prozračimo prostoriju. No, ako ste među onima koji tijekom cijele zime spavaju, rade ili borave u prostorijama s prozorom otvorenim na kip, možda bi ipak bilo mudrije promijeniti tu naviku...

image

Petminutno provjetravanje puno je efikasnije od ostavljanja prozora otvorenog na kip

SHUTTERSTOCK

Naime, stručnjaci upozoravaju da takav način provjetravanja nije osobito učinkovit, može nepotrebno povećati potrošnju energije, a u određenim okolnostima čak pridonijeti stvaranju uvjeta za pojavu plijesni. Problem je u tome što prozor na kip omogućuje relativno sporu, ali neprestanu izmjenu zraka. Za razliku od kratkotrajnog provjetravanja širom otvorenim prozorom, kod kojeg se ustajali zrak brzo zamjenjuje svježim, kroz mali otvor hladan zrak ulazi satima.

Pritom se ne hladi samo zrak u prostoriji nego i površine u neposrednoj blizini prozora. A upravo tu počinje nekoliko problema koje možda nećete odmah primijetiti.

Iznenađenje: račun za grijanje

Prva i najizravnija posljedica stalno otvorenog prozora jest veća potrošnja energije - ne morate biti genijalac da biste to predvidjeli. Topli zrak iz prostorije neprestano izlazi, a hladan vanjski zrak ulazi i potrebno ga je ponovno zagrijati. Sustav grijanja zato mora raditi intenzivnije kako bi održavao zadanu temperaturu.

Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!

Situacija je još nepovoljnija ako se radijator nalazi neposredno ispod prozora. Hladan zrak koji ulazi kroz otvor može utjecati na rad termostatskog ventila, koji registrira nižu temperaturu u svojoj neposrednoj okolini i može nepotrebno pojačavati grijanje. Rezultat je prostorija u kojoj se istodobno gubi toplina kroz prozor i troši dodatna energija na zagrijavanje.

image
SHUTTERSTOCK

Pritom ne postoji univerzalna brojka koja bi pokazala koliko će računi biti veći jer to ovisi o kvaliteti stolarije, izolaciji, vanjskoj temperaturi, načinu grijanja i veličini prostora. No, jedno je sigurno: neprekidno propuštanje toplog zraka nije osobito ekonomičan način provjetravanja.

‘Kako se sad tu pojavila plijesan?!‘

Ovo je možda najzanimljiviji dio priče jer se na prvi pogled čini nelogičnim. Prozračivanje je, naime, jedan od načina na koji se rješavamo viška vlage u domu - pa kako bi onda otvoren prozor mogao pridonijeti pojavi plijesni?

Odgovor se krije u temperaturi površina. Kad prozor satima stoji na kip tijekom hladnih dana, hladan vanjski zrak može ohladiti prozorski okvir, klupčice i dijelove zida oko prozora. Ako se na tim hladnim površinama susretne topao i vlažan zrak iz prostorije, može doći do kondenzacije. Drugim riječima, na njima se počinju stvarati kapljice vode, a dugotrajno zadržavanje vlage pogoduje razvoju plijesni.

image

Plijesan obožava hladne i vlažne površine

SHUTTERSTOCK

Posebno su osjetljivi kutovi prozorskih otvora, spojevi između okvira i zida te dijelovi oko nadvoja. Ako se na tim mjestima već pojavljuju tamne mrlje, nastaje orošavanje ili neugodan miris, vrijedi provjeriti je li problem povezan s toplinskim mostovima, nedovoljnom izolacijom ili neodgovarajućim prozračivanjem.

Hladi se zrak, ali i površine

Još jedna neugodna posljedica navike da prozor cijelu zimu držimo na kip jest postupno hlađenje okolnih površina. Hladan zrak koji ulazi kroz gornji dio prozora spušta se prema podu i može stvarati neugodno strujanje u prostoriji. Zato se ponekad događa da nam je hladno čak i kad grijanje radi, osobito ako sjedimo ili spavamo u blizini prozora.

image

Hladnoća može poremetiti i rad termostata

SHUTTERSTOCK

Osim što utječe na osjećaj ugode, dugotrajno hlađenje površina može povećati rizik od kondenzacije na kritičnim mjestima. Drugim riječima, nije dovoljno samo gledati što pokazuje termostat. Važno je i održavati primjerenu temperaturu zidova i drugih površina u prostoriji.

Što onda napraviti?

Rješenje je zapravo vrlo jednostavno: umjesto da prozor ostavljate na kip satima, nekoliko puta dnevno širom ga otvorite i kratko, intenzivno provjetrite prostoriju. Tijekom zime obično je dovoljno 5 do 10 minuta, ovisno o vanjskoj temperaturi, strujanju zraka i veličini prostorije. Ako je moguće, otvorite prozore na suprotnim stranama stana kako biste omogućili brzo strujanje zraka - popularni propuh - i učinkovitiju izmjenu.

image
SHUTTERSTOCK

Prednost takvog načina provjetravanja jest što se zrak u prostoriji brzo izmijeni, dok zidovi, podovi i namještaj zadržavaju većinu akumulirane topline. Nakon toga prozore zatvorite i nastavite grijati prostoriju.

Posebno je važno provjetravati nakon kuhanja, tuširanja i sušenja rublja u zatvorenom prostoru, odnosno u svim situacijama u kojima se u domu stvara dodatna vlaga. Ako imate problema s vlagom, koristan dodatak može biti higrometar kojim ćete pratiti relativnu vlažnost zraka. U grijanim prostorijama uglavnom je poželjno održavati je približno između 40 i 60 posto.

image
SHUTTERSTOCK

Prozor na kip može biti koristan za kratkotrajno provjetravanje, ali nije najbolje rješenje za cjelodnevnu izmjenu zraka tijekom hladnih mjeseci. Ako želite svježiji zrak, manje gubitke topline i manji rizik od kondenzacije, bolje je nekoliko puta dnevno širom otvoriti prozor na nekoliko minuta nego ga cijelu zimu držati odškrinutim.

image

Novi broj magazina D&D je u prodaji!

D&D
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2026 19:12