Plinski štednjaci, i dalje široko rasprostranjeni u europskim kućanstvima, mogli bi predstavljati ozbiljniju prijetnju zdravlju nego što se dosad pretpostavljalo. Prema znanstvenom izvješću istraživača sa španjolskog Sveučilišta Jaume I, zagađivači koje ispuštaju tijekom kuhanja povezani su s približno 40.000 preuranjenih smrti godišnje u Europi, što je dvostruko više od broja smrtnih slučajeva uzrokovanih prometnim nesrećama, piše The Guardian.
Prema studiji, čiji su rezultati objavljeni potkraj 2014., plinski štednjaci emitiraju štetne plinove povezane s bolestima srca i pluća, a procjenjuje se da su osobe koje su prerano preminule zbog izloženosti onečišćenju u prosjeku izgubile gotovo dvije godine života. Stručnjaci pritom ističu kako je javnost slabo informirana o rizicima koje ova svakodnevna kuhinjska navika nosi.
"Razmjeri problema daleko su veći nego što smo mislili", izjavila je glavna autorica studije Juana María Delgado-Saborit, voditeljica laboratorija za istraživanje okolišnog zdravlja na Sveučilištu Jaume I.
Istraživači procjenjuju da su plinski štednjaci povezani s 36.031 preuranjenom smrću godišnje u Europskoj uniji te dodatnih 3.928 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Autori naglašavaju kako su brojke vjerojatno konzervativne jer su analizirali isključivo učinke dušikova dioksida (NO₂), bez uključivanja drugih štetnih plinova poput ugljikova monoksida i benzena. NO₂ je poznat po tome što nadražuje dišne putove i povećava rizik od kroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.
"Još 1978. znali smo da je onečišćenje NO₂ u kuhinjama s plinskim štednjacima višestruko veće nego u onima s električnim uređajima. Tek sada, međutim, možemo preciznije procijeniti koliko života to skraćuje", dodala je Juana Maria Delgado-Saborit.
Plin se i dalje široko koristi u europskim kućanstvima: svako treće kućanstvo u EU kuha na plin, dok je taj udio u Ujedinjenom Kraljevstvu čak 54 posto. U nekim zemljama, poput Italije, Nizozemske, Rumunjske i Mađarske, plinske štednjake koristi više od 60 posto kućanstava. Tijekom rada štednjaci sagorijevaju fosilni plin i ispuštaju čestice koje nadražuju dišne putove i pogoršavaju zdravstveno stanje, navodi se u izvješću.
Studija, koju je podržala Europska klimatska zaklada (ECF), temelji se na ranijim mjerenjima kvalitete zraka u kućanstvima. Znanstvenici su usporedili razine unutarnjeg i vanjskog onečišćenja te procijenili zdravstvene rizike na temelju postojećih podataka o izloženosti NO₂.
Iako dio stručnjaka upozorava na metodološke neizvjesnosti, zaključci su u skladu s američkim istraživanjem iz 2024. godine, koje je procijenilo da plinski i propanski štednjaci doprinose s do 19.000 smrti godišnje u SAD-u.
Europska unija nedavno je pooštrila propise o vanjskoj kvaliteti zraka, no standardi za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima još uvijek ne postoje. Europska javnozdravstvena alijansa (EPHA) zato poziva na postupno ukidanje plinskih štednjaka kroz ograničenja emisija, financijske poticaje za prelazak na čišće alternative te obvezne oznake upozorenja na uređajima.
Jako je otrovno, a skoro svi to drže u hladnjaku: Ne znate što se sve može dogoditi
"Opasnosti plinskih štednjaka dugo su se zanemarivale - baš kao što se nekad zanemarivao utjecaj cigareta", izjavila je Sara Bertucci iz EPHA-e, prenosi The Guardian.
Stručnjaci ističu da se rizik može barem djelomično smanjiti redovitim prozračivanjem prostora tijekom kuhanja i korištenjem nape, no dugoročno rješenje vide u prijelazu na električne i indukcijske ploče, koje se sve češće smatraju standardom zdravijeg i sigurnijeg doma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....