Potpuni vodič za fasade

Dobra fasada štedi energiju i čuva novac

Što prvo primijetite kad ste u potrazi za nekretninom koju biste kupili? Zasigurno biste se složili da je to fasada, odnosno pročelje neke zgrade. Ponekad ćete odustati od kupnje stana koji vam se dopao jer je eksterijer, blago rečeno, ružan. Stoga je logično da se, osim unutarnjem uređenju nekretnine, treba posvetiti i njezinoj vanjštini. Da bismo doznali kakve sve vrste fasada postoje, koje su njihove karakteristike i materijali, razgovarali smo s Jasnom Šimunec, voditeljicom Tehnološkog odjela prodaje tvrtke Samoborke, voditeljem Tehničko-informativne službe tvrtke JUB Ivicom Vlahekom te arhitektima Robertom i Martinom Križnjak iz arhitektonskog studija Križnjak. U arhitektonskom studiju Križnjak objašnjavaju da kod fasade razlikujemo njezin generalni izgled, vrstu materijala, boju, tehniku kojom je izrađena te kako se svojim cjelokupnim izgledom prilagođava okolini u kojoj je smještena. – U novije vrijeme se klasične žbuke sve više zamjenjuju sintetičkim, silikatnim, žbukama.

Česte su fasade od kamena, drva i aluminijskih panela, eternit fasade, fasade od kerrocka te raznih kompozitnih materijala. Zapravo, kada govorimo o materijalima za fasade, u današnje vrijeme gotovo da i ne postoji materijal koji se ne može iskoristiti u tu svrhu – kažu arhitekti. U osnovi, fasada je sustav različitih materijala koji se primjenjuje za obradu vanjskih zidova i ima, osim dekorativne, i zaštitnu ulogu, objašnjava Jasna Šimunec. – Fasada štiti konstrukciju objekta od različitih atmosferskih utjecaja, mehaničkih oštećenja, ali i ostalih negativnih utjecaja poput naprezanja zbog temperaturnih promjena, ekstremno visokih ili niskih temperatura, prodora vode ili vlage te razaranja zbog smrzavanja, čime se bitno produljuje vijek građevine – kaže Jasna Šimunec. Osim činjenice da lijep eksterijer vizualno privlači, važno je napomenuti da dobra i kvalitetna fasada ima značajnu ulogu za uštedu.

Povratak prirodi

– Energetska učinkovitost osigurava financijsku uštedu smanjenjem potrošnje energije, ali i smanjenje emisije štetnih plinova, što su važni strateški ciljevi, ali i naša obveza. Ključnu ulogu u ostvarivanju tih ciljeva ima toplinska zaštita vanjske ovojnice objekta – fasade, kojom se ostvaruje smanjenje potrošnje energenata i do 40 posto – objašnjava Šimunec. Na tržištu postoji raznovrsna ponuda materijala namijenjenih izvedbi fasada, od klasičnih “tradicionalnih” materijala kao što su različite vrste žbuka, preko bogate ponude fasadnih toplinskih sustava do raznovrsnih fasadnih panela. Vrlo je široka i ponuda samih završnih žbuka i premaza koji možda i ponajviše pridonose prepoznatljivosti svakog objekta – od glatkih do rustikalnih tekstura, od pastelnih do jakih, otvorenih tonova. – U gradnji obiteljskih kuća i stambenih zgrada najčešće se koriste fasadni toplinski sustavi, odnosno povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju, tzv. ETICS sustavi. Kod stambenih zgrada i objekata javne namjene češća je izvedba sustava s kamenom vunom zbog dodatnih zahtjeva zaštite od požara. Pri gradnji poslovnih zgrada i trgovačkih centara najčešće se koriste različite vrste fasadnih obloga, pa tako na poslovnim zgradama obično susrećemo staklo i kamen, a kod trgovačkih centara najzastupljeniji su fasadni paneli – kaže Šimunec.

Osnovna razlika između fasada, kako objašnjava Ivica Vlahek iz JUB-a, jest prije svega u cijeni. Kontaktne fasade su jeftinije u odnosu na ventilirane. S druge strane, kontaktne fasade su jednostavnije za ugradnju, ali zahtijevaju češće održavanje. – Svaki tip fasade ima svoje prednosti i nedostatke. S obzirom na tip i vrstu objekta, odnosno uvjete korištenja i druge zahtjeve (protupožarne, estetske, urbanističke), odabire se optimalni tip fasade za svaki objekt. Ono što svaka fasada mora ispuniti jest dovoljna toplinska izolacija objekta, zaštita objekta od vremenskih utjecaja, prihvatljiv estetski izgled objekta i, naravno, postojanost, odnosno životni vijek. Pravilan odabir fasade osigurava te uvjete i u tom slučaju je najbolji izbor za pojedini objekt – objašnjava Vlahek. Što se tiče noviteta, u Samoborki kažu da se javio trend povratka prirodi i zelenoj gradnji, što se odražava i u ponudi materijala za fasaderske radove. – Proizvođači materijala prate trendove u graditeljstvu, pa tako i globalni trend uštede energije, primjene prirodnih materijala, kao i materijala u čijoj proizvodnji se koriste i sirovine nastale recikliranjem. U gradnji ekoloških, niskoenergetskih i pasivnih kuća sve se češće primjenjuju ekološki materijali kao što su izolacije od ovčje vune i drvenih vlakana – kaže Šimunec.

Pametno birajte boje

Ako se vratimo na sam estetski izgled, važno je napomenuti da ne postoji zakonska regulativa kojom bi se bojom trebale bojiti fasade, no unatoč tome, vlasnici bi trebali paziti da njihova kuća ne bude “šaka u oko”. – Ako objekt nije pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika, kad je i odabir nijanse završnog sloja pod pažnjom stručnjaka konzervatora, nema drugih propisa koji bi regulirali pitanje primjerenosti pojedine nijanse završnog sloja fasade. Zbog toga smo svjedoci vrlo loših rješenja koja su posljedica neznanja, pa čak i poštivanja osnovnih pravila o odabiru nijanse, koja osiguravaju funkcionalnost fasadnih sustava – zaključuje Vlahek.

Kazne za vlasnike

3000 kuna mjesečno za nesređenu fasadu

Jedan od novih zakona iz resora Ministarstva graditeljstva, koji je na snagu stupio 1.siječnja ove godine tiče se fasada. Naime, novi Zakon o gradnji nameće obvezu uređenja fasade, a ukoliko se u predviđenom roku one ne naprave, investitori će morati plaćati kazne. Prema Zakonu o gradnji vlasnici novih objekata imaju obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće i do 10 godina za složene građevine. Ako se ti rokovi prekorače, otvorena je mogućnost kazne od tri tisuće kuna mjesečno. Što se tiče vlasnika starih kuća bez fasade, na njih se ne odnose spomenuti rokovi i kazne.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2022 06:28