Pandemija je potaknula novu razinu pažnje prema klicama, uključujući češće i temeljitije čišćenje kuće, a te su promjene ostale prisutne kod mnogih i godinama kasnije. No, čišćenje doma koje je pretemeljito ili s pogrešnim vrstama proizvoda može biti štetno za zdravlje, piše magazin Time.
Prema njihovim navodima, posebno zabrinjava pretjerana upotreba jakih dezinficijensa koji ubijaju 99 posto uobičajenih bakterija.
"Čistimo više nego ikada prije, što može biti i dobro i loše, ovisno o načinu na koji to radimo," kaže za Time Jill Heins Nesvold, viša direktorica za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima pri Američkoj udruzi za plućne bolesti. Evo što istraživači znaju o rizicima i kako učinkovito čistiti kuću, a pritom zaštititi sebe i one oko sebe.
Ljetni broj magazina D&D je u prodaji! Saznajte sve o mobilnim kućama
Zabrinjavajući sastojci
Studije otkrivaju da je zrak u našim domovima više zagađen nego zrak na otvorenom, a dio tih toksina dolazi iz sredstava za čišćenje doma. Ona sadrže brojne kemikalije povezane sa zdravstvenim problemima, uključujući i one koje utječu na disanje. No ti rizici ovise o dozi.
Godine 2023. neprofitna organizacija Environmental Working Group istražila je 30 uobičajenih sredstava za čišćenje i otkrila da su zajedno sadržavala 193 kemikalije opasne za zdravlje. Mnoge od njih su hlapljivi organski spojevi poput acetona, metanola i glikola poput 2-butoksietanola. Ove tvari lako isparavaju u zrak, gdje se mogu udisati, izazvati alergijske reakcije te iritirati oči, nos i grlo, a prekomjerna iritacija može izazvati upalu i oštetiti dišne puteve, što može rezultirati problemima s disanjem.
Više stope astme primijećene su kod ljudi koji se profesionalno bave čišćenjem, pa čak i kod običnih ljudi koji su tim nadražujućim tvarima izloženi samo jednom tjedno. Također postoji povezanost sa slabljenjem plućne funkcije, a jedno istraživanje otkrilo je da profesionalni čistači imaju 43 posto veći rizik od razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) nego opća populacija, navode u Timeu.
"Kao i kod KOPB-a, neka istraživanja sugeriraju veću učestalost raka među profesionalnim čistačima, ali istraživanja još nisu pokazala istu povezanost među povremenim kućnim korisnicima," istaknula je Orianne Dumas, epidemiologinja za respiratorne bolesti u Francuskom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja.
Koristite samo nekoliko kvalitetnih proizvoda
Kako biste se zaštitili dok čistite svoj dom, počnite koristiti manje proizvoda, čime ograničavate kontakt s velikim brojem kemikalija. Umjesto pristupa gdje koristite posebno sredstvo za staklo, drugo posebno sredstvo za kadu, pa specifičnu tekućinu za podove i slično, možete jednostavno odabrati jedno višenamjensko sredstvo za čišćenje kad god je to moguće.
"Preispitajte svoj arsenal proizvoda i pronađite mjesta gdje možete smanjiti količinu. Primjerice, umjesto posebnog kuhinjskog sredstva za čišćenje, koristite sapun za suđe i vodu za radne površine. Nije vam nužno potreban zaseban proizvod za kuhinju," savjetuje Samara Geller, viša direktorica za znanost o čišćenju u organizaciji EWG.
Neočekivani nered i neugodni mirisi bili su dovoljni da se veza završi preko noći
Dezinficirajte samo kad je nužno
Nemojte pretjerivati s izbjeljivačem i drugim snažnim dezinficijensima. "Čišćenje ne bi smjelo biti istoznačno s dezinfekcijom. Snaga dezinficijensa potrebna je kad se suočavate s ozbiljnom prljavštinom poput bakterija, virusa, plijesni i gljivica. Zato bolnice svakodnevno koriste dezinficijense. No u vašem domu, obični sapun i voda često će biti sasvim dovoljni. Sapun je jako dobar u uklanjanju masnoće," kazao je za Time Doug Collins, kemičar na Sveučilištu Bucknell koji proučava sredstva za čišćenje. On predlaže i alkoholna sredstva bez dodatnih kemikalija kao još jedan dobar primjer jednostavnih sredstava koja rade posao.
Dodaje i da je nepravilna upotreba izbjeljivača posebno štetna. Ljudsko tijelo, naime, ima antioksidanse koji prigušuju oksidacijski potencijal izbjeljivača i neutraliziraju ga, kako je objasnio Collins, ali ako ste redovito izloženi, ta obrana može biti "probijena" i može doći do oštećenja.
Razmislite o alternativama izbjeljivaču
Možete se odlučiti za alternative izbjeljivaču osim sapuna i alkohola, poput vodikovog peroksida koji je učinkovit, a čisti oblici se razgrađuju na vodu i kisik. Lako se uklanja s površina, dok izbjeljivač često ostavlja iritirajući ostatak koji može potrajati danima nakon čišćenja. Ocat također razgrađuje prljavštinu uz manji rizik nego izbjeljivač, iako nije toliko moćan. Ipak, treba biti oprezan jer udisanje octa može izazvati respiratorne reakcije, navode sugovornici u Timeu.
Nikad nemojte miješati proizvode. Ne kombinirajte izbjeljivač s octom, amonijakom ili sredstvima koja sadrže vodikov peroksid, poput sredstava za čišćenje WC školjki. Takve kemijske reakcije ispuštaju toksične i štetne plinove. Jedna velika izloženost kloru, koji nastaje miješanjem izbjeljivača i kiselih sredstava, može izazvati RADS (sindrom reaktivnih dišnih puteva), oblik astme uzrokovan nadražujućim tvarima, objašnjavaju dalje u članku.
Odaberite proizvode bez mirisa
Proizvodi označeni kao bez mirisa često su bolji izbor. Ovo je osjetljiva tema, jer miris svježine, poput bora ili limuna, često smatramo nagradom nakon čišćenja.
Međutim, neki od kemijskih spojeva zaslužnih za te mirise brojne organizacije navode kao potencijalno štetne. Istraživanja pokazuju da 35 posto Amerikanaca koji koriste mirisna sredstva prijavljuju simptome poput problema s disanjem i migrena.
Isprobajte certificirane "zelene" proizvode
Nekoliko organizacija certificira sredstva za čišćenje kao sigurnija za zdravlje. Američka udruga za plućne bolesti i EWG preporučuju traženje proizvoda sa znakom Safer Choice, oznakom koju je razvila Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA). Godine 2019. EWG je razvio vlastitu oznaku EWG Verified za sredstva za čišćenje.
Još jedna stvar koju treba uzeti u obzir jest je li proizvod reklamiran kao "zelen", što implicira korištenje prirodnih sastojaka. No, kvaliteta ovih proizvoda varira. "Velika je raznolikost među zelenim proizvodima," kaže Dumas za Time. Iako neki državni propisi pokušavaju spriječiti lažne tvrdnje o "zelenosti" proizvoda, provedba tih propisa često izostaje. Dumas je ustanovila da neki zeleni proizvodi povećavaju rizik od astme, djelomično zato što prirodni sastojci nisu nužno sigurni. Primjerice, eterična ulja koja se koriste u zelenim sredstvima možda jesu prirodna, ali i dalje mogu biti hlapljiva, pa time i iritantna.
Provjerite deklaraciju proizvoda
Obavezno provjerite kemijske sastojke proizvoda, kako na etiketi, tako i na internetu. Ako proizvod sadrži barem jednu tvar koja je alergen, što znači da može utjecati na osobe s osjetljivošću, poput onih s astmom, to mora biti jasno naznačeno.
Još jedan nepoznati čimbenik je što će se dogoditi nakon što se kemikalije puste u okoliš, na primjer, u kontaktu s česticama u zraku. Takve sekundarne reakcije mogu proizvesti nove tvari, poput formaldehida, poznatog kancerogena, kaže Geller.
7 tajni čišćenja 72-godišnje susjede: U njezinoj kući sve blista, iako ne čisti više kao prije
Prozračujte prostor
Ljudi mogu dodatno smanjiti izloženost kemikalijama tako da tijekom čišćenja i odmah nakon njega puste zrak da cirkulira. Otvorite prozore, uključite ventilatore i držite uključen sustav ventilacije ili klimatizacije. "Zaista pustite da zrak cirkulira i izbaci kemikalije iz prostora," savjetuje Dumas. Ona ostavlja kupaonski ventilator uključen barem 15 minuta nakon što počisti nered koji ostave njezina djeca.
Također možete smanjiti izloženost kemikalijama tako da zaštitite kožu i dišne puteve tijekom čišćenja. Za jača čišćenja, razmislite o nošenju rukavica pa čak i maske N95.
Osjetljive skupine
Osobe koje su posebno osjetljive na kemikalije, uključujući djecu i osobe s astmom, trebale bi izaći iz prostora tijekom čišćenja, ako je to moguće. U jednoj studiji iz 2025. godine, Dumas je otkrila da prekomjerna upotreba sredstava za čišćenje u dječjim vrtićima izaziva piskanje i probleme s disanjem kod djece mlađe od tri godine. Bradman je pomogao razviti priručnik s sigurnim protokolima čišćenja za djelatnike vrtića.
Trudnice također trebaju biti oprezne, budući da neka istraživanja pokazuju povezanost izloženosti kemikalijama u trudnoći s razvojem astme kod djece.
Ako vam nedostaje onaj poznati miris svježine nakon čišćenja, možete ga postići i bez mirisnih sredstava. Stručnjaci za Time preporučuju da prokuhate lonac vode sa svojim omiljenim začinima i biljem, na primjer, s cimetom, klinčićem, mentom ili lavandom.
No, nemojte se ustručavati koristiti dezinficijense kada želite ukloniti štetne plijesni i druge prljavštine koje je teško očistiti. "Američka udruga za plućne bolesti nije protiv sredstava za čišćenje. Samo želimo da ljudi budu zaista informirani o tome što unose u zrak koji udišu," zaključio je Heins Nesvold.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....