Mnogi građani u Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu, u doba pandemije rade od kuće ili iz stana, dok njihova djeca pohađaju online nastavu također od doma. Sve je to ovih dana, prije početka škole, ponovno aktualno. To je posebno zahtjevna situacija stanuje li se u relativno skučenom prostoru, a naročito ako, recimo, oboje roditelja rade od doma i dvoje djece srednjoškolaca imaju online nastavu od kuće.
Buka i nemogućnost izolacije jedan je od najvećih problema u takvom scenariju, koji smo na ovaj i onaj način svi osjetili prošle godine. U pandemiji prema nekim istraživanjima oko trećina radnika radi od kuće.
Arhitekti Studija Armano Linta, Ana i Veljko Armano Linta, poznati su po kreativnim rješenjima korištenja prostora stana pa smo s njima razgovarali o ovoj temi. Za D&D su napravili i tlocrte primjera jednog stana, prikazano je staro i novo normalno stanje trosobnog stana u kojem živi dvoje roditelja i dvoje školaraca (u dječjoj sobi su kreveti na kat). Što se dogodi kad učenica nižih razreda, učenik višeg razreda i dvoje roditelja trebaju raditi i pohađati nastavu od kuće, i sami ste možda proživjeli, a nas je zanimalo koliko nam arhitekti u tome mogu pomoći svojim znanjem.
- Skloni smo tome da nam svaka promjena rutine izazove stres, a to možda ne mora biti tako. Ako već moramo raditi ili pohađati školu od kuće, postoje li u tome i neke pozitivne strane ili se radi o nečemu što jednostavno treba preživjeti? Kako god bilo, možda vrijedi svjesno i namjerno promijeniti rutinu; u nekim slučajevima nam uređenje prostora može pomoći u tome i učiniti život ne samo podnošljivijim, nego i kvalitetnijim - kaže Veljko Armano Linta.
Razgovaramo prvo o radnim uvjetima. Za rad od kuće svakom članu obitelji potreban je radni prostor, kao i radni uvjeti, inače se, dodaje V. Armano Linta, možemo popeti jedni drugima na glavu, metaforički i doslovno. Dobri radni uvjeti kao prvo i osnovno omogućuju koncentraciju.
- Bitno je da nas podražaji iz okoline ne ometaju, bilo da se radi o vidnim, slušnim, dodirnim ili mirisnim podražajima. Kad radimo, posebno smo osjetljivi na buku. Istovremeno, odgovara nam poznati radni ambijent, daje nam stabilnost koja podržava koncentraciju. Ambijent također oblikujemo pomoću podražaja za različita osjetila, koji trebaju biti prepoznatljivi, stabilni i ugodni - rekla je Ana Armano Linta.
Važna je i praktičnost. Nužno je dovoljno prostora za pohranu raznih stvari koje koristimo u učenju i radu. Bitna je i ergonomija, stol prave visine i dubine, kvalitetna stolica podesive visine, prikladan oslonac za ruke i stopala, zaslon računala na pravoj visini. Ali to nije sve. Treba misliti i o veličini manevarskog prostora iza stolice i iznad radnog stola, o dovoljno prirodne i umjetne svjetlosti na radnoj plohi bez sjena i bez odbljesaka na zaslonu, o ugodnoj temperaturi i dovoljno svježeg zraka. Bitan je i odmor. Kad prilagođavamo dom radu od kuće, trebamo zadržati kvalitetu dijela prostora u kojem se ne radi. Važno se sjetiti odmoriti, i imati prostora za protezanje, pa i laganu tjelovježbu.
I komunikacija s drugima je jako prisutna u radu, kao i u obrazovanju. Slušalice, kamera i mikrofon su temelj, ali i to da lice ne bude u sjeni i da pozadina bude jednostavna i pritom da se omogući drugim ukućanima da žive bez da su “prisutni” na svakom našem sastanku. I svakako - bitno je da imamo tišinu i pružimo je drugima.
- Kad nas je više u istom prostoru, to znači da se moramo potruditi uskladiti, identificirati što radimo zajedno, a što sami za sebe te kada i kako možemo jedni druge prekinuti u radu. Dobro će nam doći ploča na kojoj možemo vidjeti radni raspored svih ukućana i ostavljati si poruke - savjetuje Ana Armano Linta.
Dobro je imati i ritual “dolaska na posao” i “završetka radnog vremena” čak i kad radimo od kuće.
No to su osnovni radni uvjeti, ali kako od njih stvoriti svoj radni kutak? Kad se ta načela primijene na konkretne ljude i njihove različite karaktere i prostore, potrebe i prioritete, prostorna i dizajnerska rješenja mogu biti najrazličitija. To se odnosi i na ugođaj, i na funkciju, i na estetiku. Arhitekti su nam dali nekoliko praktičnih uputa za smještanje rada i učenja u obiteljskom domu.
Radni stol može biti i premalen i prevelik. Na njega treba stati sve što istovremeno koristimo, no, ako je puno veći od toga, na njemu lako možemo početi nakupljati nered.
- Kad smo za radnim stolom, poželjno je moći pogledati vani kroz prozor, ili imati lijep pogled na prostor u kojem se nalazimo, ili pak odmoriti oči na nekoj lijepoj slici ili površini ugodne boje, teksture ako je ispred zid. Što god nas dekoncentrira, neka nam bude iza leđa, ali nije ugodno da su nam ravno iza leđa ulazna vrata, premda će visoki naslon stolice pomoći u tom slučaju - kaže arhitekt Armano Linta.
Lijepi paravan od translucentnog (rižina) papira, ili zavjesa, ili rolo (primjerice od bambusa), ili lagana polica, mogu pomoći da se odijeli svoj radni prostor od ostatka prostora ili susjednog stola, a da zadrži dozu prozračnosti.
Često su kutovi prostora neiskorišteni i nekako izvan ruke. No oni mogu postati upravo idealni za mirni kutni radni stol i police iznad stola, ali je lijepo ako je u blizini prozor kroz koji se može pogledati vani. Ako nema puno prostora, savjetuju arhitekti, može se instalirati polica s otklopnim stolom koji se podigne kad smo gotovi s radom, ili pak radna ploha položena na sklopive nogare. U dječjoj se sobi može uštedjeti tlocrtna površina tako da se krevet nalazi iznad radnog stola.
- Oni čiji posao ne zahtijeva cjelodnevno sjedenje za računalom mogu smjestiti radni stolić i u neku nišu kao što je prostor ispod stepenica, ili pak prilagoditi dio ugradbenog ormara za stol koji se kliznim vratima može otkriti ili sakriti. Stvaranje radnog kutka može biti dobar poticaj da se urede galerija ili tavan. Možda se može dogovoriti da telefoniranje ili sastanke na internetu svi obavljaju u prostoriji ili čak izbi koja upravo tome služi, bez obzira na to gdje nam je radni kutak, čime se čuva tišina u svakom radnom kutku - savjetuje Ana Armano Linta.
Neki vole raditi za stolom za blagovanje. I to je moguće, ako se ima svoj ladičar ili kutija za radni pribor, u koji se nakon rada može sve pospremiti. Ladičar, ako je na kotačima, omogućava lako seljenje radnog mjesta iz sobe u sobu.
Ne mora se uvijek raditi za stolom. Svima treba redovita promjena položaja tijela, a za djecu je psihofizički štetno da moraju stalno sjediti na stolici! Dakle, i sofa je povremeno u redu, i krevet isto, i pod; i za te opcije postoje predmeti i namještaj koji olakšavaju rad. Jedino nije dobro da radnog stola uopće nema i on bi trebao biti glavno mjesto rada.
I kontakt s prirodom je od temeljne važnosti za našu dobrobit. Dakle, neće se pogriješiti s biljkama u radnom kutku i prisutnošću prirodnih materijala.
- Dobro je imati koju sklopivu stolicu ili ladičar na kojem je jastuk kako bismo mogli sjesti jedni pored drugih, recimo kad roditelj đaku treba pomoći oko gradiva. Struju za rasvjetu i uređaje možemo dovesti do radnog kutka i bez građevinskih radova jer i vidljivi kabeli mogu biti lijepi, a voditi ih možemo pomoću kukica i po zidu i stropu - rekao je arhitekt.
Ne treba zaboraviti, savjetuju, personalizirati svoj radni kutak, učiniti ga svojim po izboru boja, osobnih predmeta i slično, ali paziti da bojom i predmetima ne odvlačimo pažnju od rada. Ako je svjetla malo, može pomoći dobro postavljeno ogledalo.
- Dakle, kad smo kao obitelj temeljito porazgovarali o tome što nam treba, vrijeme je da na tlocrtu stana ili kuće označimo potencijalne lokacije radnih kutaka. Sjednimo u odabrani kutak i zamislimo se u njemu kao da je već uređen. Ponekad će nam doći da sjednemo i u neki neobično privlačan kutak koji nismo označili na tlocrtu jer bi nam se činio suludim, ali slijedite intuiciju. Kad osjetimo koji je pravi izbor, napravimo popis svih potrebnih stvari i opreme za rad - objašnjava arhitekt kako planirati preuređenje.
Tada se može pristupiti projektiranju, odnosno planiranju radne plohe i mjesta za pohranu stvari. I tek tada, ako je potrebno, dolazi vrijeme za premještanje ili nabavu namještaja, odnosno materijala ako ga netko želi sam izraditi.
- Ako planiramo pozvati u pomoć stručnjaka - arhitekta ili dizajnera interijera ili produkt dizajnera - treba to učiniti još dok obitelj razgovara o tome što joj sve treba - ističe Ana Armano Linta.
Ipak, važno je ne zaboraviti da takvo uređenje prostora kao podrška radu i učenju u pandemiji nije čarobni štapić. Nužni su prije svega dobri obiteljski odnosi i velika doza empatije.
IZAZOV: JEDAN RADNI STOL, A DVOJE ŠKOLARACA. KAKO DA SI NE SMETAJU?
U dječjoj sobi ostaje samo jedan stol da si dvoje školaraca ne bi međusobno smetalo dok prate online nastavu. Što su arhitekti Studija Armano Linta napravili? Tabure iz boravka sada je uz dječji stol, kako bi roditelji mogli pomoći školarcu te da ne zauzima prostor u boravku. Dio velikog ormara u roditeljskoj sobi pretvoren je u radno mjesto. Umjesto stvari, unutar ormara je stavljena radna ploha stola, a iznad nje police. Uz dobru rasvjetu i udobnu stolicu, ormar postaje radno mjesto. A kad je vrijeme za spavanje, stolica se izvuče i ormar zatvori pa radno mjesto “nestane”. U boravku, uz jedan dječji stol, svoje mjesto je našao i novi radni stol za roditelja koji može pomoći i djetetu u obavljanju njegovih zadataka. Oba stola su smještena uz prozor. Radni kutak odvojen je od ostatka prostorije pregradom koja također služi i kao polica za odlaganje stvari te vizualno omogućuje ukućanima da “zaborave” na posao dok se druže u boravku. Blagovaonički stol je zaokrenut kako bi se oko njega moglo prolaziti, a zahvaljujući zasebnim radnim stolovima, može se koristiti za objedovanje i tijekom radnog dana.
