Grad na moru, ali bez plaže. Na sjeveru i jugu omeđen teškom industrijom, propalom nakon Domovinskog rata, te okružen, mogli bismo reći, gotovo opkoljen vojarnama i drugim bivšim vojnim objektima. Opis je to Šibenika, povijesnoga kraljevskog grada, inače poznatog po katedrali Sv. Jakova uvršetnoj na UNESCO-ov Popis zaštićene svjetske baštine.
Urbana regeneracija
Ali i po sramotno zapuštenim tvrđavama, koje se nerijetko proziva simbolima grada, pa i brojnim crkvama, Kalelargi, glazbenicima, festivalima… No, uz brojne kulturne znamenitosti uskoro bi o Šibeniku umjesto kao o gradu muzeju mogli razgovarati kao o najatraktivnijoj hrvatskoj, ali i europskoj turističko-kulturnoj destinaciji. Naime, u Šibeniku se događaju brojne pozitivne priče. Spomenut ćemo prvu nagradu Svjetske turističke organizacije za projekt virtualnog Jurja Dalmatinca, izradu aplikacije za studentski kampus, s obzirom na to da Šibenik uskoro dobiva studij energetike, s daljnjom perspektivom otvaranja studija marikulture i obnovljivih izvora energije, a ne treba zaboraviti ni da je lani otvorena plaža Banje… No, ono što nas je posebno zainteresiralo su projekti urbane regeneracije koji će Krešimirovu gradu dati nove vrijednosti i identitet grada 21. stoljeća, a gradonačelnik Željko Burić predstavio ih je na nedavno održanoj 10. međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina, u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje.
UNESCO-ova baština
Riječ je, dakle, o fortifikacijskom sustavu, odnosno “oživljavanju” tvrđava, zatim sustavu mreže javnih žičara koje će povezivati tvrđave te projektima Jewel, Intermodal i “Raspršeni hotel”. I gotovo se svi realiziraju sredstvima povučenima iz EU. Krenimo redom. Talijansko Ministarstvo za kulturna dobra i kulturne aktivnosti nedavno je pokrenulo izradu projekta za upis na Popis svjetske baštine niz obrambenih sustava na teritoriju nekadašnje Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća, kao zajednički prijedlog Italije, Hrvatske i Crne Gore. Što se tiče Hrvatske, prijedlog sadrži obrambeni sustav Zadra i Šibenika te utvrđeni grad Korčulu.
Šibenski fortifikacijski sustav obuhvaća četiri tvrđave: Sv. Ivan, Sv. Mihovil i Barone, odnosno Šubićevac na kopnu i Sv. Nikola na moru, odnosno na ulazu u kanal Sv. Ante. No, bez obzira na ove dobre vijesti, šibenska Gradska uprava već je prionula valorizaciji sustava i počela s revitalizacijom tvrđave Sv. Mihovila. Otvorenje je planirano već početkom lipnja, a projekt vrijedan 1,7 milijuna eura (od čega je milijun eura “povučeno” iz IPA IIIC), uključuje gradnju ljetne pozornice s 1077 mjesta, prostor ispod amfiteatralnog gledališta multifunkcionalne namjene (oglasni paneli, predavanja, odmor tijekom ljeta) i ophod po šetnici bedema u punom kontinuitetu, što će omogućiti predivan pogled na cijeli šibenski arhipelag.
Zanimljiv je i idejni projekt uglednog arhitekta Nikole Bašića, prema kojem bi se s tvrđave do najstarijeg kvarta Dolca i obratno moglo doći eskalatorom, odnosno pokretnim stepenicama. Grad je prihvatio projekt, no realizaciji će prethoditi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, tehnička dokumentacija, odabir izvora financiranja… Paralelno s trenutnim radovima na tvrđavi Sv. Mihovila, na ostalim se tvrđavama izvode “kozmetički” zahvati: postavljanje ograda, izrađuje se ruta za organizirano dovođenje turista… Novac za turističku valorizaciju tvrđave Barone također je povučen iz EU sredstava, a riječ je o 1,3 milijuna eura. Izvođenje radova očekuje se najesen, a na toj će se tvrđavi nalaziti manji amfiteatar i visokotehnološki muzej koji koristi augmented reality tehnologiju (u slobodnom prijevodu – tehnologiju “proširene stvarnosti”) za prezentaciju “postava”.
Pogled u prošlost
Tako će posjetitelji putem pametnih telefona i tableta, ili u budućnosti AR naočala, moći promatrati i istraživati sadržaje iz bogate šibenske povijesti. Posebna atrakcija bit će pogled s vidikovca na panoramu Šibenika kakav je bio u 17. stoljeću. Tvrđava će se obnoviti, bedemi sanirati i nadograditi, postojeći objekt će se ukloniti i sagradit će se novi, ostakljeni, koji će biti podijeljen na gastro-kulturni dio, suvenirnicu, lounge zonu i sanitarni čvor. Tvrđava Sv. Ivana, na kojoj se nalazi odašiljač HTV-a, u vlasništvu je države i u tijeku su pregovori oko prijenosa vlasništva na Grad kako bi se i ona stavila u funkciju. Arhitektonski projekt predviđa šetnicu, trim i džoging stazu, vidikovac i kafić s terasom. Posebno je zanimljivo uređenje sjevernog dijela tvrđave poznatog kao Kliješta/Tanaja, gdje bi se nalazio sadržaj namijenjen djeci i mladima pod nazivom KID’S LAB2 s laboratorijem i zelenim labirintom. Arhitektonski studio Vulin/Ileković izradio je idejno rješenje te upravo dovršava glavni projekt revitalizacije, kako bi se doznala vrijednost projekta, ali i kako bi se moglo aplicirati za EU sredstva.
Pomoć iz Austrije
Za četvrtu tvrđavu, Sv. Nikola, možda i najatraktivniju jer se nalazi na moru, Grad Šibenik i Šibensko-kninska županija zajedno će pripremiti prijavu za sredstva na raspoložive fondove. Nadalje, tvrđave bi kroz koju godinu mogle biti povezane žičarama. Prema još jednoj viziji arhiteka Bašića, žičare su osmišljene kao urbano sredstvo i turistička atrakcija. Sustav mreže javnih žičara obuhvaćao bi tri visinske (sv. Mihovil, Barone, sv. Ivan) i tri nizinske postaje (putnička luka Vrulje, Šubićevac i Crnica), a tehničke mogućnosti prepuštene su vodećoj svjetskoj tvrtki u dizajnu i proizvodnji alternativnih javnih prometala Doppelmayr.
Predstavnici te tvrtke ispitali su teren i zaključili da je gradnja žičara tehnički izvediva, ali nisu sa sigurnošću mogli reći koji bi tip žičara bio idealan. Stoga prije konkretnog projektnog rješenja još slijedi procjena stvarnih mogućnosti, kapaciteta i financija, a plan je i ovaj projekt pripremiti za EU sredstva. Na ta dva Bašićeva projekta nadovezuje se i međunarodni projekt Intermodal, čiji je cilj osmisliti održiv i energetski učinkovit sustav javnoga gradskog prijevoza, pa potiče korištenje bicikla i brodskih linija, tzv. pomorskih tramvaja… Sufinancira ga EU u sklopu programa IPA Jadranske prekogranične suradnje, ukupna mu je vrijednost dva milijuna eura, dok vrijednost dijela koji vodi Šibenik iznosi 200.000 eura (od čega 170.000 eura sufinancira EU).
Medijska bomba
Osim svega navedenoga, gradonačelnik Burić spomenuo je i marinu za megajahte, zatim istaknuo da Šibenik u ovom trenutku potencijalnim domaćim ili stranim investitorima može ponuditi 100 hektara infrastrukturno opremljenog građevinskog područja, a najavio je i projekt koji će u javnosti, uvjeren je, odjeknuti kao “medijska bomba”. No o čemu je točno riječ, obećao je otkriti nam na jesen..
Najvažnije će biti što misle Šibenčani
Šibenik je prvi hrvatski grad koji se uključio u projekt Jewel, čiji je cilj prikupljati podatke o staroj gradskoj jezgri, ponuditi rješenje za probleme i razvijati nove ideje kroz Urbani centar i Urbani inkubator. Zadatak Urbanog centra stvaranje je mjesta na kojem lokalna zajednica razmjenjuje bitne informacije o urbanim promjenama i ima izravnu ulogu u donošenju odluka, dok je Urbani inkubator namijenjen osobama koje žele pokrenuti poslovnu aktivnost iz područja kreativnih industrija.
Grad je osigurao prostor, a usluge poput radionica i edukacija su besplatne. Projekt financira EU u sklopu Transnacionalnog programa za jugoistočnu Europu. Ukupna vrijednost je dva milijuna eura, a dio koji vodi Šibenik je 228.000 eura (od čega EU sufinancira 85 posto). Valja spomenuti da je Šibenik prije godinu dana krenuo u još jedan, vrlo izazovan projekt “Raspršeni hotel”, kojim se nastoji animirati vlasnike u centru na uređenje nekretnina i njihovo stavljanje u funkcije turizma. U “Raspršenom hotelu” smještajne jedinice nisu na jednome mjestu, nego su disperzirane po staroj gradskoj jezgri, a vlasnici nekretnina uključuju se u projekt putem istoimene udruge. Trenutni kapacitet je 900 kreveta, a pri kraju je i uređenje zajedničke recepcije, što financira Ministarstvo turizma.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
