Smještaj na Jadranskoj obali

Iako je u prva dva srpanjska vikenda zabilježen manji broj dolazaka turista u odnosu na prošlu godinu, promatramo li razdoblje od početka siječnja do kraja lipnja statistike govore da je Hrvatsku posjetilo 5 posto više turista, koji su ostvarili 5 posto više noćenja nego u istom razdoblju lani.

Dnevni najam apartmana najskuplji je u Dubrovniku, gdje se traži 104 eura

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice za obalno područje, povećanje dolazaka zabilježile su očekivano Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska te Šibensko-kninska županija, dok su Istra i Kvarner podbacili.

Turisti iz cijelog svijeta

Ukupno, Hrvatsku je u prvih šest mjeseci posjetilo 3,6 milijuna turista iz Austrije, Češke, Belgije, Francuske, Mađarske, Nizozemske, Poljske, SAD-a, Kanade, Slovačke, Švedske, Švicarske i Velike Britanije te ostvarili 15 milijuna noćenja. Govorimo li o domaćim turistima, oni su ostvarili gotovo 500.000 dolazaka, što je 0,5 posto manje nego u prvih šest mjeseci 2012., ali su istodobno ostvarili 6-postotno povećanje noćenja (ukupno 1,6 milijuna noćenja).

Međutim, najviše nas je zanimalo gdje su turisti noćili, koliko je još tražen prvatni smještaj ili se gosti odlučuju i za druge opcije, primjerice za hostele i bed&breakfast studije, te što je sve uključeno u cijenu.

Ako je suditi prema podacima Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza, njihovi podaci od siječnja do svibnja pokazuju povećanje dolaska turista u hostele za 37,7 posto te noćenja za 35,31 posto, što i ne čudi s obzirom na to da je takva vrsta smještaja sve popularnija i da broj hostela u cijeloj Hrvatskoj rapidno raste. Uz to, prihvatljiva im je i cijena. Internetskom pretragom ponude uočili smo da cijena noćenja stoji od 20 eura do 50 eura, ali i više.

Inovativni hosteli

– U Hrvatskoj su registrirana i kategorizirana 83 hostela, dok ih je u Zagrebu 27 s ukupnim kapacitetom s nešto više od 1500 postelja. Pohvalno je to što u Hrvatskoj ima sve više hostela koji zadovoljavaju potrebe prvenstveno mladih putnika zainteresiranih za posjet Hrvatskoj. Nedostaje hostela u unutrašnjosti, ali koncentracija hostela u primorskim destinacijama i Zagrebu kao glavnom gradu je razumljiva jer je posljedica sezonalnog karaktera Hrvatskog turizma i još nedovoljno razvijenog kontinentalnog turizma – kaže Dražen Gečević iz HFHS-a.

Povećanjem broja hostela i zahtjeva mladih putnika, na tržištu je sve više inovativno uređenih hostela s višim standardima opremljenosti (više privatnih soba, više soba/spavaonica s vlastitom kupaonicom).

Za mlade putnike

– Po pitanju standarda i opremljenosti hostela možemo reći da se smanjuje razlika između hostela i hotela. No, ipak, za razliku od hotela gdje standard stvara atmosferu, u hostelima je i dalje dominantna premisa da atmosfera hostela stvara standard. Hostel je definitivno najprivlačniji smještajni oblik za mlade i one koji se tako osjećaju, odnosno putnike koji preferiraju hostele zbog toga što su oni prije svega mjesto društvenog učenja i mjesto susreta mladih putnika.

Hosteli bilježe 37,7 posto više dolazaka turista te 35,31 posto više noćenja

Stoga kad govorimo o kvaliteti hostela nipošto nije dovoljno procjenjivati isključivo harvardski standard već je vrlo važna razina pružanja usluge mladim gostima, komunikacije s gostima, stvaranje atmosfere sigurnog i ugodnog boravka te mjesta dobivanja i razmjene informacija i iskustava. Hosteli imaju zahtjevan zadatak spojiti prijateljsko i neformalno ozračje s visokom razinom profesionalnosti u svim radnim procesima. Mlade putnike više će zadovoljiti ugodna atmosfera, sigurnost boravka u hostelu, ljubazno ali i efikasno osoblje i prije svega ugodan krevet i čistoća prostorija nego sami luksuz jer njega niti ne očekuju u hostelu – dodaje.

Kada govorimo o hostelima, spomenut ćemo da sutra u novom broju magazina Dom&Dizajn možete zaviriti u tek otvoreni Swanky Mint hostel u Zagrebu, drukčiji ne samo po vrhunskoj uslugi nego i po neobičnom interijeru.

A privatni smještaj? Prema podacima portala za nekretnine i turizam Crozilla, najviše su se tražili apartmani na području Krka, Marine, Crikvenice i Korčule. Inozemni posjetitelji portala koji su pretraživali apartmane u kojima planiraju provesti godišnji odmor bili su Slovenci, Talijani, Nijemci i Mađari. Kao i svake godine, smještaj na Jadranu tijekom godišnjih odmora tražili su i domaći turisti koji nemaju vlastiti apartman. Zanimalo nas je koji su bili kriteriji za odabir apartmana, što se sve nudi te kolike su cijene noćenja?

Cijene u predsezoni

– Kada govorimo o cijeni koju treba platiti za dnevni najam apartmana, kao i uvijek važno je dobiti što više za svoj novac. Tako je, ovisno o vlasnicima apartmana, u cijenu najma najčešće uključena potrošnja struje, vode, boravišna pristojba, izmjena posteljine (najčešće jednom tjedno), ručnici, pribor za jelo i kuhanje, te čišćenje po odlasku gosta.

U skladu s globalnom informatizacijom društva, iznajmljivači su krenuli ukorak s vremenom, pa u sve više apartmana gostima nude i pristup internetu. Luksuz ugodne sobne temperature, odnosno, korištenje klima-uređaja najčešće se dodatno naplaćuje. Oni koji odmor ne provode bez čovjekova najboljeg prijatelja, psa, ili nekog drugog kućnog ljubimca, morat će se dodatno potruditi i potražiti apartmane koji to dopuštaju, no za to će morati izdvojiti dodatnih nekoliko eura po danu – kažu stručnjaci s portala Crozilla.

Iako su cijene najma u brojnim mjestima niže nego prethodnih godina, neki su iznajmljivači još u predsezoni podigli najamninu. Tako je prosječna cijena najma apartmana površine 60 kvadrata u odnosu na lanjsku predsezonu porasla za neznatnih 0,1 posto. U odnosu na 2011. cijene su više 4,2 posto, u odnosu na isto razdoblje 2010. za 5,9 posto te u odnosu na 2009. za 9,4 posto.

Pad u Splitu i Puli

– Najviše cijene tijekom predsezone zabilježene su u Dubrovniku gdje se za dnevni najam apartmana od 60 kvadrata prosječno tražilo 104 eura, a to je u prosjeku 6 eura, odnosno 6,1 posto više nego lani u istom razdoblju. Najveći godišnji porast bilježe najamnine apartmana u Zadru, čak 11,3 posto, a tražena dnevna najamnina iznosila je 79 eura – navode.

S druge strane, cijene su u odnosu na prošlogodišnje najviše pale u Splitu (-8,8 posto), a pad cijena zabilježen je i u Crikvenici (-2,8 posto), Puli (-3,3 posto) i na otoku Pagu (-5,4 posto). Konkretnije, za noćenje u Splitu u prosjeku se tražilo 83 eura, u Crikvenici 70 eura, a u Puli tek oko 59 eura.

Na otocima povoljniji najam nego na kopnu

Možda neočekivano, cijene na otocima povoljnije su nego na kopnu. Prema podacima portala Crozilla, cijene na otoku Cresu u predsezoni u prosjeku su iznosile 61 euro po danu, na Rabu 58 eura, a na Krku u prosjeku 59 eura. Na otoku Pagu je uočena velika razlika u cijeni apartmana u dva popularna mjesta – Pagu i Novalji. Najam apartmana površine 60 četvornih metara u gradu Pagu u prosjeku je bio 53 eura dnevno, a u Novalji 62 eura, odnosno 9 eura više.

Objavljeno u tiskanom izdanju, 20.07.2013.