Igra brojkama. Tako bi se ponekad mogli opisati rezultati analiziranja i uspoređivanja vrijednosti nekretnina na mjesečnoj razini. Pad od 2,1 posto po kvadratu, porast od 0,3 posto pa opet pad od 1,3 posto… Ili, preračunato u novčanu vrijednost: pad za 27 eura po kvadratu, porast za 5 eura po kvadratu pa opet pad za 11 eura po kvadratu… I tako iz mjeseca u mjesec u krug. Međutim, kada cijene počnemo uspoređivati na godišnjoj razini, iza te igre brojkama često se kriju neočekivani i šokirajući podaci, koji najbolje dokazuju koliko su cijene prije krize bile prenapuhane i zašto se danas itekako isplati kupiti stan.
Od Pule do Vukovara
Krenimo s aktualnim brojkama. Po kojim se cijenama danas prodaju stanovi? Prema podacima portala za nekretnine i turizam Crozilla.com, većina je gradova tijekom listopada zabilježila pad oglašavanih cijena stanova, a one su u prosjeku bile 0,3 posto niže nego mjesec prije. Najveći pad bilježe Bjelovar i Dubrovnik, dok Split i Varaždin bilježe najveći porast cijena. Jedva zamjetne promjene u cijenama na mjesečnoj razini zabilježene su u Sisku, Vukovaru, Puli i Opatiji. U Bjelovaru su cijene pale za 1,4 posto, a prosječna tražena cijena iznosila je 823 po kvadratu. To je za 12 eura manje nego prethodni mjesec.
Slijedi ga Dubrovnik, gdje je tražena cijena stanova pala za 1,2 posto, što znači da se cijena u našem najskupljem gradu spustila na 3144 eura po kvadratu, a to je 44 eura po kvadratu manje u odnosu na rujan. Promjena cijene ima negativan predznak i u Zadru gdje su stanovi oglašavani po prosječnoj cijeni od 1724 eura, a taj iznos pokazuje mjesečni pad od 1,1 posto. U tom su gradu cijene manje za 19 eura po kvadratu. Zagreb i Rijeka bilježe neznatan pad u istom omjeru, za 0,4 posto. Pritom su se stanovi u metropoli prodavali po prosječnoj cijeni od 1601, a riječki 1353 eura po kvadratu. U oba grada stanovi su pojeftinili za 6 eura po kvadratu.
Pogled u 2012. godinu
Mjesečni pad cijena od 0,8 posto, prema statistikama portala Crozilla, tijekom listopada bilježi i Umag, dok Split u jednakom postotku bilježi porast cijena. U Umagu je prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosila 2031 euro, a u Splitu 2201 euro po kvadratu. U gradu pod Marjanom, znači, stanovi su u prosjeku poskupjeli za 17 eura po kvadratu. Po prosječnoj traženoj cijeni od 1083 eura po kvadratu oglašavani su tijekom rujna stanovi u Varaždinu, a taj je iznos bio 0,7 posto veći nego mjesec prije. Mjesečni porast cijena tijekom listopada zabilježen je i u Osijeku gdje su cijene stanova porasle za 0,2 posto, a prosječna tražena cijena četvornog metra iznosila je 973 eura.
Tijekom rujna prosječna cijena stanova u tom je gradu bila 2 eura po kvadratu. Iako gradovi tijekom listopada zaista ne bilježe velika mjesečna odstupanja u cijenama stanova, situacija se drastično mijenja uspoređujemo li aktualne vrijednosti u većim hrvatskim gradovima s prijašnjim godinama. Primjerice, s listopadom u 2012. kada je kriza uzela velikog maha na nekretninskom tržištu. U tom periodu najveći minus bilježi Zagreb, gdje su cijene pale za 113 eura po kvadratu. Slijedi ga Rijeka, s minusom od 111 euro po kvadratu, te Pula, u kojoj su cijene pale za 85 eura po kvadratu. Nisu svi gradovi u minusu.
Zadar kao iznenađenje
Najveći porast bilježi Zadar, u kojem su cijene skočile za čak 147 eura po kvadratu, a zatim u Dubrovniku, i to za 96 eura po kvadratu. U Splitu je, pak, cijena stana u prosjeku porasla za 70 eura, a u Osijeku za “samo” 7 eura po kvadratu. Što to sve znači za potencijalne kupce i prodavače nekretnina? Jednostavna računica pokazuje nam kako je stan površine 60 kvadrata u samo tri godine u Puli pojeftinio je za 5000 eura, a u Zadru poskupio za čak 8800 eura!
Troznamenkasti minus
A što nam statistika kaže ako uspoređujemo cijene s onima iz predrecesijske 2008. godine? Očekivano, nijedan grad nije zabilježio porast, a svi veći gradovi bilježe troznamenkasti pad cijena. Apsolutni rekorder i u ovom je slučaju Zagreb. Naime, u metropoli su cijene stanova u sedam godina pale za 504 eura po kvadratu! Slijedi ga Split, gdje su cijene pale za 383 eura po kvadratu, zatim u Dubrovniku za 376, Puli za 229 te Zadru za 79 eura po kvadratu. Zadržimo li se na podacima za Zagreb, ispada kako se danas za stan površine 60 kvadrata u prosjeku traži 96.060 eura, dok se isti 2008. godine prodavao po prosječnoj cijeni od 126.300 eura. Razlika iznosi 30.240 eura, što je gotovo trećina današnje tražene cijene, a za taj preostali iznos može se kupiti dodatnih 18 kvadrata! Drugim riječima, danas se za isti iznos umjesto stana površine 50-ak kvadrata, može kupiti stan površine 70-ak kvadrata!
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
