Svjetski trend

Ugradnja solarnih kolektora. Isplati li se? Evo koliko stoji jedan kolektor od dva kvadrata

 Shutterstock
Sve o tome ispričao nam je profesor Damir Dović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Korištenje Sunčeve energije u kućanstvu svjetski je trend broj 1, a mi smo odlučili istražiti koliko je ova tema poznata i prihvatljiva u našoj zemlji.

U posljednje smo vrijeme došli do spoznaje da u Hrvatskoj sve više raste svijest o iskorištavanju obnovljivih izvora energije i imali smo priliku objaviti nekoliko izrazito kvalitetnih projekata koji su izabrali korištenje Sunčeve energije u svom kućanstvu.

Potaknuti tim primjerima, odlučili smo se pobliže pozabaviti temom kako i gdje najbolje iskoristiti Sunčevu energiju u Hrvatskoj. Zamolili smo profesora Damira Dovića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju, da nam pomogne kako bismo vama, našim čitateljima, približili važnost i prednosti okretanja obnovljivim izvorima energije.

image
KANGESTUDIO/GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO

Za početak valja reći da obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana te na takozvane “nove obnovljive izvore energije”, poput energije Sunca i vjetra te geotermalne energije. U ovom razgovoru smo se najviše fokusirali na iskoristivost Sunčeve energije zato što je Hrvatska plodno područje za to, a i zato što su takvi sustavi dostupni svima i iskoristivi i za obiteljske kuće, pogotovo uz trenutačne državne poticaje.

- Važno je na samom početku napomenuti da od 2021. godine na snagu stupa zakon o gradnji zgrada gotovo nulte energije, što znači da će se u takvim projektima morati osigurati 30 posto iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora - ističe prof. Dović.

Dodaje da zgrada, kako bi dosegla tu razinu energije koja je oko pet puta manja nego sada, prvo mora imati dobru izolaciju. Trebaju biti pametno postavljene staklene površine, koje će zimi grijati, a ljeti neće. Važni su izbor materijala, izolacija i rješenja toplinskih mostova, a kad se to napravi dođete do neke razine, ali to još nije dovoljno i onda nastupaju ovi sustavi o kojima govorimo.

image
Shutterstock

Zanimljivo je da dosad baš nema nekih točnih smjernica što staviti na koju zgradu i koliko, a pogotovo nema ekonomskih podataka koliko će to sve iznositi. Profesor Dović objašnjava kako se još uvijek rade proračuni i zasad se pokazuje da bi za jednu obiteljsku kuću bilo potrebno četiri do pet kvadrata solarnih kolektora i kondenzacijski bojler. Naravno, sve to ide uz 15 do 20 centimetara izolacije. Takva računica pokriva naprimjer samo zagrijavanje vode, ali ne i grijanje cijelog kućanstva ili iskorištavanje energije na neki drugi način.

Cijene kolektora se kreću od 2200, 2300 kuna za jedan kolektor od dva kvadrata. Riječ je o običnom pločastom kolektoru, dok su vakuumski dvostruko skuplji. Dović napominje da su vakuumski kolektori bolji samo zimi, a dvostruko su skuplji. Oni se stavljaju ako na kući imate dovoljan kapacitet da se i zimi želite grijati kolektorima ili pokriti 20 posto potrebe za grijanjem. Prema posljednjim podacima iz 2016. godine, možemo zaključiti da je u Dalmaciji, dugoročno gledajući, najisplativije iskorištavati Sunčevu energiju preko kolektora. Važno je napomenuti da što je veći broj kolektora, to je i brži povrat investicije. Tako se u kućanstvu s 15 do 20 članova cijena za ugradnju sustava kreće u rasponu od 30.000 do 40.000 kuna, a povrat investicije je u roku od četiri godine.

Što je veći broj kolektora, to je i brži povrat investicije. Tako se u kućanstvu s 15 do 20 članova cijena za ugradnju sustava kreće u rasponu od 30.000 do 40.000 kuna, a povrat investicije je u roku od četiri godine

image
Shutterstock

Nas je zanimalo zašto su cijene toliko visoke, a prof. Dović objasnio je da je zapravo riječ o jako kompleksnom sustavu čiji su najjeftiniji dio kolektori. Problem je u tome što su među onima koji su gradili kuću prije 15 godina rijetki ljudi predvidjeli ugradnju solarnih kolektora. Ako sada požele to učiniti, primorani su raditi cijeli sustav iznova, a to je poprilično skupo zbog niza uvjeta koji se moraju zadovoljiti. Osim što treba uvesti novi sustav, nužno je da kuća prije svega ima jako dobru izolaciju, što također zahtijeva nove radove koji imaju svoju cijenu.

Standardni kolektorski sustav sadrži kolektor, solarnu crpku, sigurnosni ventil, ekspanzijsku posudu, solarnu regulaciju, spremnik topline i kotao. Postoje i fotonaponski paneli, koji su ipak priča za sebe i čiji je broj ugradnje znatno porastao u zadnje vrijeme, oni služe za pretvaranje Sunčeve energije u električnu te je potreban regulator punjenja, akumulator, te ponešto kablova i aluminijskih ili inox profila za nosač. Svaki od tih dijelova stoji nekoliko tisuća kuna i kad se tome pribroji još i sam proces ugradnje, dolazimo do prije navedenih iznosa.

image
Shutterstock

-Po mom mišljenju priča s grijanjem prostora je neisplativa, umjesto četiri kvadrata treba staviti 11, 12 kvadrata kolektora, onda je tu i veći spremnik i to je puno skuplje, a onda je pitanje što ljeti s tom vodom. Vama treba četiri kvadrata, a vi sad imate 11, morate onda imati bazen ili treba imati mogućnost zasjenjivanja kolektora da se ne pregrijava sustav, ali to ne rješava problem predimenzioniranja. Jako je važno da se na početku projekta zna gdje će se potrošiti višak energije jer ako nema toga, ne može se projektirati takav sustav - napominje Dović.

- Vijek trajanja kolektora je oko 20 godina, naravno uz redovno održavanje. I ostatak sustava zahtijeva pozornost, ali njegov je rok trajanja poprilično dugotrajan ako se ispravno nadgleda.

Najvažnije što treba spomenuti jest da se korištenjem takvih sustava direktno pridonosi smanjenju emisija CO2, u tom smislu Sunčeva energija je čista ušteda. S obzirom na izrazit porast udjela CO2 u posljednje vrijeme, ovaj podatak trebao bi biti najveći poticaj za ugradnju kolektora. Na samom kraju Dović ističe važnost državnih poticaja jer su kontinuirani poticaji ono što može omogućiti bolje iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

Od 2021. godine na snagu stupa zakon o gradnji zgrada gotovo nulte energije, što znači da će se u takvim projektima morati osigurati 30 posto iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. rujan 2021 13:03