Kako iskoristiti milijun i 800.000 četvornih metara uz rijeku Savu? Ako imate vrhunske urbaniste, arhitekte i, naravno, nekoga s dubokim džepom, problema nema. Upravo takvim “slatkim mukama” trenutno se bave u Beogradu. Naime, već u rujnu trebala bi početi gradnja šoping-centra koji će biti tek neznatan dio projekta “Beograd na vodi”, a u koji će biti uloženo vrtoglavih tri milijarde eura. Za projekt koji obuhvaća sto hektara kao investitori pobrinut će se tvrtka iz Abu Dhabija, a plan je da se od Beograda napravi Dubai. Tako bi uz obalu Save trebao niknuti jedan cijeli novi Beograd koji će biti prepun zabavnih sadržaja, novih šoping-centara, poslovnih i stambenih prostora… Sagradit će se novi mostovi i zgrade koje će postati novi simboli toga grada. Sličan projekt, kako smo pisali, trebao bi se realizirati i u Zagrebu, ali za razliku od naših susjeda, mi smo u fazi studije, a projekt “Zagreb na Savi” trebao bi se financirati iz nepovratnih sredstava Europske unije.
Bez većih pomaka
Iako se od ovih projekata očekuje mnogo u smislu pokretanja tržišta nekretnina, otvaranja radnih mjesta, ali i privlačenja većeg broja turista, riječ je o relativno dalekoj budućnosti. Trenutačno stanje u cijeloj regiji i nije baš optimistično. Naime, od velike krize nema većih pomaka. Bilo da je riječ o Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji ili Bosni i Hercegovini, i dalje je vidljiv lagani pad cijena. Ipak, stručnjaci napominju kako je kraj 2013. godine pokazao da polako dolazi do stagnacije, i kažu kako optimistično vjeruju da bi 2015. godine moglo doći do oporavka tržišta. Situacija na tržištu nekretnina u regiji bila je jedna od tema o kojoj se razgovaralo a Desetoj godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina, održanoj u hotelu Esplanade u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje. – 2009. godine dotaknuli smo dno i nadamo se da se to više neće ponoviti. Od te krizne 2009. do 2013. godine vidljiva je stagnacija. Već druga polovica prošle godine pokazala je nešto bolju sliku. Na tržištu nekretnina počelo se nešto događati, tako da sada očekujemo još bolje rezultate – rekao je Joža Podgoršek, predsjednik FIABCI Slovenija.
Porast cijena u Celju
Što se tiče cijene kvadrata u Sloveniji, ona se u prosjeku kreće oko 1530 eura, što je za čak 200 eura jeftinije nego što je bilo tri godine ranije. – Cijena kvadrata stana u Mariboru zapravo je pala minimalno, oko sto eura. U Ljubljani je pad veći i iznosi u prosjeku 250 eura po kvadratu. Što se tiče prosječnih cijena na obali (bez Kopra), cijene se kreću od 2400 do 2700 eura za kvadrat. Zanimljivo je da se samo u Celju primjećuje porast cijena, iako je riječ o malom gradu – objašnjava Podgoršek i dodaje kako je zanimljivo da je cijena kvadrata u Ljubljani dvostruko skuplja nego u Mariboru, iako je riječ o minimalnoj udaljenosti u kilometrima. U Sloveniji su od 2004. do 2013. godine najviše kupovali Talijani, Britanci, Francuzi i Irci. Po broju evidentiranih kupoprodajnih ugovora vidljivo je da je tijekom 2009. godine zabilježen najveći pad kupnje nekretnina, a 2013. godine ih je kupljeno upola manje nego 2007. godine. Slična situacija je i u Srbiji, u kojoj dodatne probleme predstavlja i loša kupovna moć. Naime, prosječna plaća u toj zemlji je 374 eura, dok je u Beogradu nešto viša i iznosi 467 eura. Aleksandar Opsenica, direktor REBEC Eventsa, kaže da je i dalje vidljiv pad prodaje nekretnina.
Tako je primjerice tijekom 2011. u Beogradu prodano 3650, a 2013. godine 3240 nekretnina. – Cijene su posljednjih godina padale, a trenutno se cijena kvadrata kreće između 850 i 1300 eura. Ipak, u užem centru cijena je oko 2200 eura – kaže Opsenica. I što se tiče najma, logično, cijene variraju ovisno o lokaciji. Primjerice, u Knez Mihailovoj ulici cijena najma po kvadratu je do sto eura, dok je u šoping-centrima do 70 eura. Kriza tržišta nekretnina nije zaobišla niti Bosnu i Hercegovinu. – Cijene su pale od 30 do 60 posto. Naravno, ovisi o kojem dijelu grada je riječ. Kupci i dalje preferiraju novogradnju. Što se tiče trenutnih cijena stambenih kvadrata, one variraju ovisno o dijelu grada. Tako primjerice cijena po kvadratu nekretnina u Novom Gradu je oko 600 eura, u Novom Sarajevu do 850, a u centru do tisuću eura – rekao je Maho Taso, direktor i suvlasnik agencije za nekretnine Prostor iz Sarajeva. Što se tiče Hrvatske, analiziraju li se podaci Porezne uprave, a bitno je spomenuti da lanjski nisu svi još obrađeni, 2012. godine zaustavljen je drastičan pad prometa što Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, obrazlaže da je to očito razina osnovnih, nužnih transakcija iz životnih potreba.
Prodaju da bi kupili
– Trgovci tvrde da se trenutačno može povoljno kupiti kuća ili stan, a da kupuju oni koji imaju takvu potrebu i koji žele proći što je moguće jeftinije. Problem je što u devedeset posto slučajeva kupci prvo moraju prodati svoju staru nekretninu koja im više ne odgavara, što je na zamrlom tržištu ponekad teško i traje neko vrijeme – rekao je Ranilović i dodao kako su život na tržište unijeli stranci, koji su u odnosu na 2012. godinu kupili 8 posto više nekretnina. A među njima prednjače upravo naši susjedi, Slovenci.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
