Europska unija postavila je ambiciozne i jasne ciljeve u pogledu postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, a najnovijim paketima i direktivama propisuju se ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju. Poseban je fokus na sektoru zgradarstva, a razlog je vrlo dobro poznat - zgrade troše oko 40 posto ukupno potrošene energije na razini EU.
U Hrvatskoj višestambene zgrade (oko 300.000) i zgrade javne namjene (oko 92.000) čine oko polovinu ukupnog fonda zgradarstva. Gotovo 80 posto ovih objekata energetski je neučinkovito te koriste fosilna goriva za grijanje i pripremu potrošne tople vode, što ih čini velikim potrošačima energije i značajnim izvorima emisija CO2. Stoga upravo u sektoru zgradarstva postoji značajan potencijal za uštede.
Postizanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu moguće je na dva načina: energetskom obnovom postojećih objekata te dekarbonizacijom kroz povećanje energetske učinkovitosti. S obzirom na klimatske promjene koje su značajno utjecale na temperaturne razlike između zimskih i ljetnih mjeseci, ključni aspekt energetske učinkovitosti danas predstavljaju sustavi grijanja i hlađenja.
Objavljen priručnik sa smjernicama
Upravo zato objavljen je e-priručnik "Grijanje i hlađenje - održivi pristupi: Koraci u dekarbonizaciji sustava grijanja i hlađenja zgrada javne namjene i višestambenih zgrada". Zajednički su ga izdali Udruga gradova u RH i ZGRADOnačelnik.hr u partnerstvu sa stručnim suradnicima iz APN, EIHP, FZOEU, HUPFAS, REA Sjever, REGEA te u suradnji s partnerima ZGRADOnačelnik.hr-ovog projekta Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno.
Priručnik je besplatno dostupan online, a sadrži praktične smjernice, konkretne primjere, preporuke i rješenja koja mogu pomoći gradovima, javnim ustanovama i predstavnicima suvlasnika i suvlasnicima da svoje zgrade učine energetski učinkovitijima i, što je najvažnije, dugoročno isplativijima.
Da bi se smanjila potrošnja energije za grijanje zimi i hlađenje ljeti, prvenstveno je potrebno smanjiti energetske potrebe zgrade - toplinski izolirati ovojnicu zgrade, a dekarbonizirati način zadovoljavanja toplinskih i rashladnih potreba zgrada, bilo priključivanjem zgrade na centralizirane toplinske sustave, tj. toplane, bilo ugradnjom učinkovitih sustava grijanja i hlađenja koji koriste obnovljive izvore energije.
"U Hrvatskoj imamo na tisuće primjera obnova zgrada u kojima su se ostvarile uštede energije čak i više od 80 posto zahvaljujući dubinskoj, odnosno sveobuhvatnoj obnovi zgrada. Veća energetska učinkovitost postiže se, prije svega, toplinskom izolacijom fasade i krova, zamjenom prozora, izolacijom stropa prema provjetravanom tavanu ili poda prema negrijanom podrumu te prema ostalim negrijanim prostorima, jer su upravo kroz zidove, prozore i krov najveći gubici topline. Najbolji rezultati postižu se primjenom svih ovih mjera istovremeno jer tako toplinu zadržavamo u unutrašnjosti tijekom zime, a tijekom ljeta izvan unutrašnjosti", navode stručnjaci u priručniku te dodaju kako se na toplinsku izolaciju fasade i krova ne bi trebalo gledati kao trošak već kao jako dobru investiciju jer ona može značajno smanjiti račune za grijanje i hlađenje.
Jednostavne mjere štednje
No, postoji i puno načina kako povećati energetsku učinkovitost i bez (većih) financijskih ulaganja.
"Na primjer, sprečavanje propuha kroz prozore i vrata može smanjiti potrebu za grijanjem i hlađenjem. Provjetravanje prostora treba trajati svega nekoliko minuta i treba se provoditi nekoliko puta dnevno. Podizanje roleta i korištenje prirodne svjetlosti također može smanjiti potrebu za grijanjem i umjetnom rasvjetom tijekom dana", navodi se u priručniku.
Jedan od benefita obnove zgrade je svakako kvaliteta unutarnjeg okoliša - dakle, toplinske, zvučne, vizualne ugode i kvalitete unutarnjeg zraka, što neupitno donosi brojne prednosti te utječe na zdravlje i dobrobit stanara i korisnika. Stoga je izuzetno važna edukacija te promjena ponašanja stanara i korisnika zgrada da bi počeli primjenjivati jednostavne mjere štednje energije.
Gubici topline kojih nismo svjesni
Najčešći gubici topline kojih nismo svjesni, a možemo ih izbjeći jednostavnim navikama, odnosno smanjiti uz relativno nisko ulaganje:
Prozori na kip - loša navika
Povećani ventilacijski gubici topline događaju se kad je prozor poluotvoren (na kip) dulje vrijeme, a radijator je opremljen klasičnim termostatskim radijatorskim setom i pritom korisnik prostora ne smanji temperaturu na termostatskom radijatorskom setu, čiji osjetnik temperature osjeća upad hladnog vanjskog zraka i pad temperature, pa reagira tako da dovodi više tople vode u radijator, što je povezano s nepotrebno većom potrošnjom energije za potrebe grijanja prostora. Preporuka je redovito prozračivanje prostora umjesto stalnog držanja poluotvorenog prozora.
Izolacija tavanskog prostora
Toplinska izolacija vanjske ovojnice (npr. vanjski zidovi) iziskuje značajno ulaganje, no u slučaju kuće s tavanskim prostorom koji se ne koristi za potrebe stanovanja, može se sa znatno manjim sredstvima i na jednostavniji način izolirati prostor prema negrijanom.
Izolacija cijevnog razvoda
Toplinskom izolacijom cijevnog razvoda centralnog sustava grijanja, koji prolazi kroz negrijani prostor zgrade, smanjit će se toplinski gubici cijevnog razvoda, kao i potrošnja energije i troškovi za energent koji se koristi za pogon izvora toplinske energije.
Brtve za prozore
U slučaju starih prozora, a kako bi se smanjili ventilacijski gubici uslijed infiltracije zraka, mogu se na dno prozora postaviti tzv. brtve za prozore ili jastuci za prozore izrađeni od tkanine te punjeni tkaninom ili pjenom.
Kako povećati učinkovitost radijatora?
Da bi se toplinski gubici u slučaju radijatora, kao najčešće korištenih ogrjevnih tijela u kućama i stanovima, sveli na minimum te postigla što veća učinkovitost, važno je pridržavati se sljedećih pravila:
Strujanje zraka oko radijatora
Ne prekrivati radijatore zavjesama ili namještajem. Važno je osigurati strujanje zraka oko radijatora jer se veći dio topline s površine radijatora prenosi izmjenom topline konvekcijom za koju je nužno osigurati strujanje zraka oko radijatora.
Radijatori uz vanjski zid
Ugrađivati radijatore isključivo uz vanjski zid ispod parapeta gdje se i događa gubitak topline, a ne uz unutarnji zid.
Zaštita od zračenja
Izbjegavati postavljanje radijatora izravno uz staklenu plohu, no ako je to neizbježno, savjetuje se postavljanje zaštite od zračenja na staklenu plohu s unutrašnje strane. Nadalje, ako vanjski zidovi zgrade nisu toplinski izolirani, savjetuje se postavljanje zaštite od zračenja s unutarnje strane vanjskog zida uz koji se nalazi radijator da bi se spriječilo odavanje topline sa stražnje strane radijatora na vanjski zid koji je hladniji, jer ne postoji toplinska izolacija vanjskog zida.
Zamjena radijatorskog seta
Osigurati individualnu (decentralnu) regulaciju temperature zraka u svakoj grijanoj prostoriji zamjenom, obično, ručnog radijatorskog ventila na radijatoru s klasičnim termostatskim radijatorskim setom ili, još bolje, elektroničkim radijatorskim setom.
Temperatura na termostatskom setu
Ako je radijator opremljen klasičnim termostatskim radijatorskim setom, važno je smanjiti temperaturu na termostatskom setu prilikom prozračivanja prostora otvaranjem prozora. Mnogi nisu svjesni da termostatski radijatorski set prilikom otvaranja prozora automatski, s pomoću ugrađenog osjetnika, registrira nagli pad temperature zraka i pritom se automatski povećava dovod vode u radijator, što je, naravno, povezano s povećanom potrošnjom energije za potrebe grijanja prostora. Ako je radijator opremljen elektroničkim radijatorskim setom, do opisanog problema ne dolazi, jer ovaj elektronički set registrira nagli pad temperature do kojeg dolazi otvaranjem prozora te pritom automatski zatvara ventil za dovod tople vode u radijator.
Odzračivanje radijatora
Radijatori moraju biti odzračeni neposredno prije početka sezone grijanja, jer zrak u radijatorima uzrokuje hladna mjesta na radijatorima i time smanjuje prijelaz topline s površina radijatora na okolni prostor; zrak se u radijatoru skuplja u gornjem dijelu radijatora. Odzračivanje je potrebno ako su radijatori hladni u gornjem dijelu, a topli u donjem dijelu i ako se čuju čudni zvukovi u radijatoru.
Kad se preporučuju aluminijski radijatori?
Zamjena nekadašnjih člankastih lijevano-željeznih radijatora aluminijskim radijatorima često se preporučuje zbog njihove sposobnosti postizanja jednakog toplinskog učinka u kompaktnijem formatu. To je rezultat veće površine za prijenos topline, bržeg zagrijavanja i boljih toplinskih svojstava aluminija u odnosu na željezo, što omogućuje učinkovitiju i bržu reakciju na promjene u sustavu grijanja te bolju prilagodbu regulaciji s pomoću termostatskih radijatorskih setova. Ipak, zamjena nije preporučljiva ako je zgrada spojena na daljinski sustav grijanja preko direktne toplinske podstanice, budući da voda iz toplane može uzrokovati koroziju i oštećenja tankih limova pločastih radijatora. Također, ako centralni sustav grijanja nema odgovarajuću pripremu vode (omekšavanje, otplinjavanje i odsoljavanje), postoji rizik od stvaranja kamenca i korozije koji mogu ugroziti trajnost i funkcionalnost aluminijskih radijatora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....