Hrvatsku očekuju rekordne vrućine, a meteorolozi prognoziraju da bi temperature mogle premašiti 35 °C, zbog čega se mnogi pitaju kako se nositi s ovako ekstremnim vremenskim uvjetima.
Dok mnogi u takvim uvjetima traže brzo rješenje u ventilatorima, stručnjaci upozoravaju da njihova učinkovitost nije jednostavna ni univerzalna. Ventilator ne hladi zrak niti snižava temperaturu prostorije, nego pojačava strujanje zraka oko tijela, čime ubrzava isparavanje znoja i izmjenu topline s okolinom.
Upravo zato njegov učinak ovisi o kombinaciji temperature, vlage i fiziološkog stanja osobe, a ne o jednoj fiksnoj granici.
Često spominjana granica od 35 °C potječe iz smjernica javnog zdravstva, uključujući Britansku agenciju za zdravstvenu sigurnost i ranije preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Ona se temelji na procjeni da pri temperaturama blizu ili iznad temperature kože ventilator može prestati pomagati u odvođenju topline konvekcijom, osobito ako je zrak suh.
Na koliko stupnjeva podesiti klimu da rashladi prostor, a da računi ne eksplodiraju
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje korištenje ventilatora samo do oko 40 °C, uz upozorenje da u ekstremnoj vrućini oni mogu prestati hladiti tijelo i u nekim slučajevima povećati toplinsko opterećenje.
"Koristite električne ventilatore samo kada su temperature ispod 40˚C. Na temperaturama iznad 40˚C, ventilatori će zagrijati tijelo", ističe se u preporukama WHO-a. Također se dodaje: "Ako koristite klima uređaj, postavite termostat na 27˚C i uključite električni ventilator – to će prostoriju učiniti 4˚C hladnijom, a to može uštedjeti i do 70% na računu za struju za hlađenje."
No novija biomedicinska istraživanja pokazuju da ta granica nije apsolutna. U uvjetima visoke vlage ventilator i na temperaturama iznad 35 °C može pomoći jer povećava isparavanje znoja, što i dalje omogućuje hlađenje tijela. Studije objavljene u časopisima iz područja fiziologije i javnog zdravstva pokazuju da učinak može ostati pozitivan i do oko 38 do 40 °C kod zdravih odraslih osoba, ovisno o vlažnosti zraka i hidrataciji.
S druge strane, kod starijih osoba i osoba s oslabljenim znojenjem učinak može biti slabiji ili u nekim uvjetima čak nepovoljan, jer ventilator tada uglavnom samo prebacuje vrući zrak preko kože bez dovoljnog isparavanja znoja.
Stručnjaci zato naglašavaju da ventilator nije "rješenje za toplinski val", nego pomoćno sredstvo koje može biti korisno u određenim uvjetima, ali i neučinkovito ili ograničeno u ekstremnoj vrućini.
Zbog toga se u javnozdravstvenim preporukama sve više ističe individualni pristup, uz naglasak na hidrataciju, izbjegavanje boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana te korištenje dodatnih metoda hlađenja poput rashlađivanja prostora i tijela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....