Ratna zbivanja na Bliskom istoku, prijetnje blokadom Hormuškog zaljeva te oštećenja ključnih energetskih postrojenja ponovno su otvorila pitanje globalne energetske stabilnosti. I dok se svjetsko gospodarstvo još nije u potpunosti oporavilo od posljedica ruske invazije na Ukrajinu i pandemije COVID-19, nova kriza prijeti dodatnim pritiscima na cijene, i to upravo u sektorima koji najviše pogađaju kućanstva, hranu i stanovanje.

Novi broj magazina D&D je u prodaji: Stanovi i kuće u Hrvatskoj koji krše pravila - i izgledaju savršeno!

Najnovija analiza tržišta koju donosi Geozofija, naime, otkriva duboki raskorak između rasta troškova života i rasta prihoda građana u Europi. Podaci za razdoblje od 2019. do 2024. godine koje je ova platforma analizirala jasno pokazuju kako su cijene nekretnina i hrane rasle znatno brže od prosječnih neto plaća, čime se dodatno produbljuje pitanje priuštivosti u stanovanju i osnovnim životnim potrebama.

GEOZOFIJA

Eksplozija cijena nekretnina: Europa podijeljena

Tržište nekretnina u proteklih pet godina doživjelo je snažan uzlet, ali ne ujednačeno. Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj, gdje su cijene porasle čak 82 posto. Sličan trend prate Litva, Poljska, Estonija, Bugarska i Hrvatska, gdje rast prelazi 60 posto.

S druge strane, stabilnija tržišta su u zemljama kao što su Njemačka, Francuska, Italija i Švedska, gdje se bilježi znatno umjereniji rast cijena nekretnina, između 10 i 15 posto. Poseban slučaj je Finska, jedina europska država u kojoj su cijene nekretnina pale, i to za 2 posto, što analitičari povezuju s padom potražnje, višim kamatnim stopama i općom ekonomskom neizvjesnošću.

Najpoznatija kuća na svijetu sada dolazi u kutiji: Sami je slažete u vlastiti dom, evo kolika je cijena

Ovakve razlike ipak otkrivaju dublje strukturne trendove, odnosno da tržišta u razvoju i dalje ubrzano hvataju korak s razvijenijima, ali uz cijenu naglog pada priuštivosti za lokalno stanovništvo.

GEOZOFIJA

Plaće rastu, ali nedovoljno

Istovremeno, rast prosječnih neto plaća pokazuje drugačiju geografsku kartu. Najveći skok zabilježen je u Rumunjskoj (75%) i Bugarskoj (82%), dok ostale "postsocijalističke zemlje" uglavnom bilježe rast iznad 40 posto.

U razvijenijem dijelu Europe rast plaća bio je znatno umjereniji, između 15 i 30 posto, što dodatno naglašava razliku između dinamike prihoda i cijena nekretnina, osobito u državama gdje su troškovi stanovanja već bili visoki.

Hrana kao dodatni pritisak na kućanstva

Osim nekretnina, rastu i cijene hrane. U ovom sektoru ponovno prednjači Mađarska s rastom cijena hrane od nevjerojatnih 78%, gotovo identičnim rastu cijena nekretnina. Slijede Litva (53%), Bugarska (55%) i Slovačka (50%). U većini postsocijalističkih zemalja, prema podacima koje je analizom dobila Geozofija, rast cijena hrane prelazi 40 posto, dok se u ostatku Europe kreće između 20 i 40 posto, što je i dalje značajno opterećenje za kućne budžete.

Građevinski sektor u problemu, ovo je dokaz da cijene stanova dodatno lete u nebo: ‘Već je krenulo...‘

Hrvatska: stanovanje postaje luksuz

U Hrvatskoj je razlika između rasta cijena i rasta plaća posebno izražena u segmentu stanovanja. Cijene nekretnina rasle su 18 postotnih bodova brže od prosječnih neto plaća, što jasno ukazuje na pad priuštivosti, navode na Geozofiji, čije analize potpisuje mladi geograf Jure Taraš.

S druge strane, rast plaća donekle uspijeva pratiti rast cijena hrane, koje su porasle nešto sporije, no ukupna slika ostaje nepovoljna, dok osnovne životne potrebe postaju sve skuplje, mogućnost njihova financiranja sve je ograničenija. Podaci Eurostata, općenito, potvrđuju ono što građani već osjećaju na svojim kućnim budžetima, sve je zahtjevnije održavati postojeći standard kućanstava.