ARHITEKTURA I STANOVANJE

Ovo u Zagrebu još nije viđeno: Ulazi u jednu od luksuznijih zgrada pretvaraju se u galeriju suvremene umjetnosti

Jedanaest haustora dobiva autorske skulpture koje povezuju gradski ritam i intimnost doma

Piše:

Iva Novak

Objavljeno: 7. ožujka 2026. 08:54

Na adresi kompleksa Franc Zagreb u središtu grada svakodnevni ritual povratka kući dobiva neočekivanu umjetničku dimenziju. Umjesto klasičnih, neutralnih ulaza, stanare i posjetitelje dočekivat će trajne instalacije suvremenih hrvatskih umjetnika, djela osmišljena posebno za ove prostore i trajno ugrađena u njihovu arhitekturu.

Riječ je o jedinstvenom programu koji je za MADO grupu inicirao arhitektonski ured njiric+, autor kompleksa, u suradnji s povjesničarkom umjetnosti dr. sc. Natašom Ivančević. Polazište projekta leži u zagrebačkoj tradiciji uređenih donjogradskih haustora, ali i u ideji da je ulaz mnogo više od prolaza, to je granica između gradske vreve i privatnog svijeta doma.

Svaki od jedanaest ulaza oblikovan je kao zasebna ambijentalna cjelina, obilježena autorskom intervencijom koja prostoru daje osobnost i prepoznatljivost. Time se umjetnost iz galerijskih prostora premješta u svakodnevicu, postaje dio rutine, ali i tihi suputnik stanara tijekom godina.

Arhitektura ne završava na zidovima

U projektu sudjeluju istaknuti suvremeni umjetnici: Alem Korkut, Kristian Kožul, Neven Bilić, Predrag Todorović, Silvio Vujičić, Ana Mušćet, Joško Eterović, Božica Dea Matasić, Vladimir Novak, Ida Blažičko i Marina Bauer.

- Arhitektura ne završava zidovima. Ona je platforma za kulturu, susret i trajnu vrijednost prostora. Ovim projektom umjetnost postaje njezin organski dio. Projekt vidimo i kao kulturnu investiciju, tj. kao trajno utkivanje umjetničkog sadržaja u svakodnevni život grada - objasnili su u MADO grupi.

U prvoj fazi projekta predstavljaju se skulpture u nastajanju od pet likovnih umjetnika: Alem Korkut sa skulpturom Slap, Kristian Kožul s reljefom Strata, Neven Bilić s reljefom Polje, Predrag Todorović s instalacijom Zlatna ljuska te Silvio Vujičić s reljefom Liminal. Radovi su razvijeni posebno za ulazne prostore Franca, u dijalogu s proporcijama prostora, arhitektonskim ritmom i svjetlom, te zamišljeni kao trajni suputnici svakodnevnih dolazaka i odlazaka.

Kako ističe Alem Korkut, njegov rad Slap nije zamišljen kao statičan objekt:

„Rad nije zamišljen kao statičan objekt, već kao forma koja reagira na prostor i svjetlo, mijenjajući se kroz vrijeme i iskustvo promatrača.“

Kristian Kožul svoj reljef Strata opisuje kao trenutak prijelaza u prostoru:

„Umjetnički rad u ulazu djeluje kao mentalna membrana – trenutak prijelaza između javnog prostora i intime stanovanja.“

Govoreći o reljefu Polje, Neven Bilić naglašava odnos arhitekture i strukture:

„Kroz modularnost i ponavljanje želio sam stvoriti rad koji mirno, ali postojano surađuje s arhitekturom i dugoročno oblikuje identitet prostora.“

Cjeloviti umjetnički program

Za Predraga Todorovića, čija je instalacija Zlatna ljuska izvedena s patiniranom pozlatom, svjetlost ima ključnu ulogu:

„Pozlata ovdje nije dekoracija, već svjetlost koja se vraća prostoru i unosi osjećaj tišine i unutarnje koncentracije.“

Silvio Vujičić pak naglašava materijalnost i tjelesnu prisutnost u prostoru kroz rad Liminal:

„Rad reagira na svjetlo i prisutnost tijela, stvarajući površinu koja pamti dodir, prolaznost i promjenu.“

Kako dodatno ističu arhitekti iz ureda njiric+: „U suvremenoj praksi ulazni se prostori često tretiraju kao neutralne komunikacije ili se označavaju dvodimenzionalnim intervencijama. U projektu Franc odlučili smo se za skulpturu kao snažniji prostorni akcent – medij koji svojom tjelesnošću, volumenom i odnosom prema svjetlu aktivno sudjeluje u doživljaju prostora i intenzivnije oblikuje iskustvo ulaska.“

U drugoj fazi projekta, planiranoj za sredinu godine, bit će predstavljeni radovi preostalih umjetnika, čime će svih jedanaest ulaza kompleksa Franc Zagreb biti zaokruženo u cjeloviti umjetnički program.

Odabir umjetnika i kustoski okvir projekta potpisuje povjesničarka umjetnosti dr. sc. Nataša Ivančević, koja projekt sagledava kao suvremenu interpretaciju tradicije integracije umjetnosti u arhitekturu, s naglaskom na njezinu trajnu prisutnost u svakodnevnom životu stanara.

„Umjetničke instalacije u ulazima Franca dio su našeg dugoročnog promišljanja kvalitete stanovanja. Umjetnost ovdje nije izdvojeni sadržaj, već sastavni element prostora koji gradi identitet kompleksa i doprinosi njegovoj dugoročnoj vrijednosti“, izjavila je Sanja Kušan, voditeljica marketinga i komunikacija MADO grupe.

O FRANCU

Franc je novi luksuzni poslovno-stambeni kompleks u srcu Zagreba, uz perivojni Trg dr. Franje Tuđmana i Trg Francuske Republike, koji spaja urbani život, visoku arhitekturu i inovativna stanovanja u jedinstven gradski ambijent. Gradnja je počela krajem 2022. godine.

Franc čini devet samostojećih zgrada skladno uklopljenih u donjogradsku strukturu. Arhitektonski koncept osmislio je ured njiric+ arhitekti, s naglaskom na arhitektonske reference donjogradskih palača i urbanu logiku prostora. Projekt koristi napredne graditeljske metode, uključujući top-down-up tehnologiju koja omogućava sigurnu gradnju i integraciju podzemnih i nadzemnih prostora.

Ukupno ima 127 rezidencijalnih jedinica i 25 poslovna prostora. Stanovi su različitih tipologija i gotovo svaki ima višestranu orijentaciju prema vanjskim prostorima, što poboljšava osvjetljenje i protok zraka. Površina najmanjih stanova je oko 49 četvornih metara, a najveći penthausi dosežu 367 m². Na katovima se nalaze najviše tri stana, što naglašava osjećaj privatnosti i kvalitete stanovanja. Visoki stropovi, veliki (francuski) prozori i prostrani interijeri pridonose osjećaju luksuza i svjetlosti.

Ulazi i stambeni prostori odvojeni su od poslovnih, a svaki ulaz ima suvremeni dizajn koji pridonosi diskreciji i privatnosti stanara. Stanarima je dostupno 12 dizala koja omogućuju direktan pristup iz podzemne garaže.

Poslovni prostori su pažljivo planirani, namijenjeni su manjim trgovinama, zdravstvenim ili uslužnim djelatnostima, pa neće remetiti mir stanovanja, nego će pridonijeti kvaliteti svakodnevnog života u kompleksu.

U središtu kompleksa stvara se novi javni trg koji povezuje okoliš i stanovanje te otvara gradski prostor pješačkim pravcima.

Atriji i svjetlosni "tuneli" omogućuju da dnevno svjetlo prodire i u poslovne prostore ispod razine prizemlja.

Umjetnički program u Francu Zagreb potvrđuje ambiciju projekta da arhitektura, umjetnost i svakodnevni život funkcioniraju kao jedinstvena, promišljena cjelina, u kojoj su javni prostori oblikovani s dugoročnom kulturnom i prostornom vrijednošću.