Gotovo svaki treći stanovnik Hrvatske ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak vlastitim sredstvima, pokazuju podaci Eurostata za 2025. godinu. Hrvatska se po tom pokazatelju nalazi među deset članica Europske unije s najvećim udjelom stanovništva koje nema dovoljno financijskih sredstava za suočavanje s iznenadnim troškovima.
Prema Eurostatovoj publikaciji „Key figures on Europe – 2026 edition”, 29,2 posto stanovnika Europske unije u 2025. godini nije bilo u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak. Riječ je o blagom poboljšanju u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj udio bio za 0,8 postotnih bodova veći.
Hrvatska se s udjelom od 31,2 posto nalazi iznad europskog prosjeka, i to za dva postotna boda. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2025. godine, situacija se ipak poboljšala u odnosu na 2024. godinu, kada 34,9 posto stanovnika nije moglo podmiriti neočekivane financijske izdatke. Udio se tako u godinu dana smanjio za 3,7 postotnih bodova, no problem i dalje pogađa gotovo trećinu stanovništva.
Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!
Pritom je važno istaknuti što se podrazumijeva pod neočekivanim financijskim izdatkom. Prema metodologiji korištenoj u hrvatskom istraživanju za 2025. godinu, riječ je o trošku od 494 eura koji kućanstvo mora moći podmiriti vlastitim sredstvima, bez dodatnog zaduživanja. Takav izdatak može se odnositi na neplanirani popravak kućanskog uređaja, automobila ili neki drugi nepredviđeni trošak.
Među članicama Europske unije najnepovoljnija je situacija u Grčkoj, gdje čak 50,5 posto stanovništva ne može podmiriti neočekivane financijske izdatke. Slijede Latvija s 43,7 posto, Bugarska s 42,4 posto te Litva s 41,1 posto. To su ujedno jedine četiri članice u kojima više od 40 posto stanovnika nema mogućnost suočavanja s takvim troškovima.
Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Nizozemska, gdje neočekivane financijske izdatke ne može podmiriti 15,3 posto stanovništva, što je gotovo upola manje nego u Hrvatskoj. Podaci tako pokazuju znatne razlike u financijskoj otpornosti kućanstava među članicama Europske unije.
Eurostat pritom naglašava da se pokazatelj odnosi na materijalnu deprivaciju, odnosno na situacije u kojima građani zbog financijskih ograničenja ne mogu podmiriti određene troškove, a ne na slučajeve u kojima ih jednostavno ne žele platiti.
Važan kontekst financijskim mogućnostima hrvatskih građana daje i struktura potrošnje kućanstava. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2026. godinu, na hranu i bezalkoholna pića odnosi se oko 21,8 posto potrošnje obuhvaćene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, na stanovanje, vodu i energiju oko 11 posto, a na prijevoz 12,3 posto. Zajedno te tri kategorije čine približno 45 posto potrošnje, što je vrlo blizu prosjeku Europske unije od 46 posto.
Eurostat pritom upozorava da su upravo te tri kategorije u posljednjim godinama bile izložene znatnom rastu cijena. Budući da je riječ o osnovnim životnim potrebama, njihovo kretanje posebno je važno za kućne budžete, uključujući mogućnost da kućanstva izdvoje novac za nepredviđene izdatke.
Financijske razlike među građanima vidljive su i u raspodjeli dohotka. U Hrvatskoj je 2025. godine ukupni raspoloživi dohodak najbogatijih 20 posto stanovništva bio 4,78 puta veći od dohotka najsiromašnijih 20 posto. Time je Hrvatska bila nešto iznad prosjeka Europske unije, gdje je taj omjer iznosio 4,6.
Ipak, i na tom je području zabilježeno poboljšanje. Godinu ranije hrvatski je omjer iznosio 4,97, što znači da se razlika između najbogatije i najsiromašnije petine stanovništva smanjila. Najveće dohodovne nejednakosti među članicama EU-a zabilježene su u Bugarskoj, Latviji i Litvi, gdje je dohodak najbogatije petine stanovništva bio između 6,5 i 6,9 puta veći od dohotka najsiromašnije petine. Najmanje razlike zabilježene su u Belgiji, Slovačkoj i Češkoj, s omjerom od 3,3.
Zanimljivo je da Hrvatska prema širem pokazatelju rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti stoji nešto povoljnije nego prema mogućnosti podmirivanja neočekivanih troškova. U 2025. godini riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je izloženo 20,7 posto stanovnika Hrvatske, što je neznatno manje od prosjeka Europske unije od 20,9 posto. Na razini EU-a riječ je o čak 92,7 milijuna ljudi.
Ti podaci pokazuju da rizik od siromaštva i nemogućnost podmirivanja neočekivanog troška nisu isto. Iako Hrvatska prema širem pokazatelju siromaštva stoji gotovo jednako kao EU u cjelini, udio građana koji nemaju dovoljno sredstava za nepredviđene izdatke ostaje veći od europskog prosjeka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....