Gradovi trebaju prepoznati snagu prirode u borbi s sve izraženijim klimatskim pritiscima jer o tome ovisi i kvaliteta života njihovih stanovnika. Istaknuli su to sudionici stručno-znanstvene konferencije o urbanoj i periurbanoj prirodi Maksimalno na strani prirode 2026.
Složili su se da svi hrvatski gradovi osjećaju posljedice klimatskih promjena te da mnogo mogu naučiti od pristupa koji se primjenjuje u Zagrebu.
„Grad Zagreb održivost ugrađuje u svoje razvojne politike i planiranje prostora. Strategije zelene urbane obnove i Program prilagodbe klimatskim promjenama usmjeravaju razvoj zelene infrastrukture i jačanje otpornosti grada. Važna podloga za buduće planiranje prostora je i stručna studija Agrikulturni krajobraz Grada Zagreba, zelena infrastruktura i rješenja utemeljena na prirodi, izrađena kao temelj za novi Prostorni plan Grada Zagreba”, istaknula je Dunja Mazzocco Drvar, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Sudionici konferencije istaknuli su da se pri očuvanju prirode u gradovima i područjima između gradova i sela posebna pozornost treba dati zaštićenim područjima.
„Javna ustanova Priroda Grada Zagreba upravlja s 25 zaštićenih područja u kojima se svakodnevno susreću prirodni procesi i ljudske potrebe. Kvalitetno upravljanje tim područjima moguće je postići jedino zajedničkim radom ustanova, istraživača i udruga“, rekla je Nika Dolenc, ravnateljica Javne ustanove Priroda Grada Zagreba, te dodala kako je važno sustavno raditi i na edukaciji građana o važnosti očuvanja prirode.
Zato je program konferencije obuhvatio cijeli raspon urbane ekologije — od stanja šuma, preko eDNA monitoringa i invazivnih vrsta do krajobraznog planiranja i pitanja kako ljudi zapravo doživljavaju prirodu u gradu.
„Iza #NekiToVoleNeuredno krije se velika potreba za promjenom našeg pogleda na prirodu. Generacijama su nas učili da je uredna priroda jedina lijepa priroda. U takvoj prirodi livada mora biti u potpunosti pokošena, šuma mora biti čista, bez granja, a u prošlosti čak i bez lišća. Danas smo svjesni da to nije tako! Ako želimo zdravu prirodu, šuma mora biti neuredna, puna starog drveća i starih grana, a dijelovi livada moraju ostati nepokošeni kako bi biljke imale priliku da završe svoj životni ciklus – izrasti, osušiti se, napraviti sjemenke itd. Jedna od najvažnijih karika u neurednoj prirodi su oprašivači. Čim je priroda neurednija, tim je oprašivača više. Ako u gradovima ne očuvamo oprašivače, izgubit ćemo cvijeće, voćke i mnoge druge biljke“, poručio je Toni Koren, stručnjak za oprašivače iz Udruge Hyla.
Konferencija Maksimalno na strani prirode obuhvatila je 30 usmenih izlaganja i 23 posterska izlaganja. Izlaganja su održali predstavnici više od 40 institucija i organizacija – od akademske zajednice preko državne i regionalne samouprave do tvrtki i nevladinih organizacija.
Konferencija, koja je ove godine održana treći put, imala je 160 sudionika. Organizirala ju je Javna ustanova Priroda Grada Zagreba pod visokim pokroviteljstvom Tomislava Tomaševića, gradonačelnika Grada Zagreba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....