Biljke u domu ne samo da unose dašak prirode u svakodnevni život, nego i mijenjanju odnos ljudi prema njoj, pogotovo danas kad ljudi zbog užurbanog načina života više ne borave toliko u planinama, šumama, parkovima... Istovremeno, one su prekrasan dekor koji unosi život u svaki prostor, utječe pozitivno na ljudsku psihu, pročišćava zrak od štetnih tvari kojima su okruženi i svakodnevno pruža neizmjerno zadovoljstvo. S biljkama je nešto složenije raditi nego s klasičnim dekorom za uređenje interijera jer za svoj rast i razvoj zahtijevaju uvjete što sličnije onima u prirodnom staništu.
Potrebno im je osigurati adekvatno osvjetljenje, temperaturu, vlagu, kao i svakodnevnu brigu i pažnju. Neke zahtijevaju više, a neke manje našeg vremena, ali zadovoljstvo koje nam pružaju je neizmjerno. U prosjeku možemo reći da većina biljaka zahtijeva zalijevanje jednom tjedno, prebrisavanje listova i rahljenje zemlje jednom mjesečno te presadnju jednom u godinu, dvije. Ako niste spremni na takvu obvezu, možda zbog zaboravljivosti, straha ili nedostatka vremena, predlažemo da svoj isječak prirode unesete u dom ili radni prostor u obliku zatvorenog terarija koji zahtijeva samo ispravnu poziciju i zalijevanje kad primijetite da se stijenke posude više ne orošavaju, a ponekad to ne treba napraviti 2 do 3 mjeseca.
Terariji su mali (više ili manje) samoodrživi ekosustavi smješteni u staklene posude u kojima se uspostavlja topla i vlažna mikroklima. Početak uzgajanja bilja u terariju bio je pokus koji je prije gotovo 200 godina izveo engleski doktor Nathaniel Ward smjestivši manju količinu vrtne zemlje i kukuljicu moljca u zatvorenu staklenu posudu da može promatrati kako se ona razvija.
Ubrzo su se iz sjemena i spora koje su se nalazile u zemlji počele razvijati biljke. Ward je pretpostavio da će one brzo uginuti bez zraka, ali na njegovo veliko iznenađenje - one su se razbujale i nastavile rasti. Biljke korijenom upijaju vlagu iz supstrata koja zatim isparava preko listova te se kondenzira na staklu i vraća u kapima u zemlju. Biljkama koje žive u tako uravnoteženoj mikroklimi zatvorenog terarija potrebno je vrlo malo pažnje.
Zemlja uvijek mora biti vlažna, a na stijenkama zatvorenog terarija moraju se pojavljivati kondenzirane kapi vode. Ako je kondenzacija pojačana, potrebno je ukloniti poklopac dok se staklo ponovno ne osuši, a ako primijetite da se voda više ne kondenzira na stijenkama, potrebno je doliti malo kišnice ili odstajale vode kako bi se ponovno uspostavio ciklus. Biljke nije potrebno dohranjivati, a terarij smjestite na mjesto s dovoljnom količinom svjetlosti, izbjegavajući direktne sunčeve zrake i izvore topline kako se biljke ne bi "skuhale" u posudi.
Staklene posude imaju funkciju postizanja tople i vlažne mikroklime. Pri izradi terarija biraju se spororastuće biljke koje vole vlagu i malo svjetlosti
Pri izradi terarija biraju se spororastuće biljke koje vole vlagu, manju količinu svjetlosti, manje su rastom, a istovremeno im rast ograničava manja količina zemlje u posudi. To su najčešće različite vrste mahovina, lišajeva, paprati te manje vrste fikusa kao što sz Ficus ginseng koji izgledom podsjeća na malo drvce, a podrezivanjem se može ograničiti na veličinu terarija ili Ficus pumila, biljka puzavica koja lijepo ispunjava prostor.
Također, često se sade različite vrste pileja (lat. pilea), primjerice Pilea glaucophylla vrlo sitnih listova prikladnih upravo za ovo manje mjerilo. Kako bi se tom pejzažu dodale boje ili prirodniji izgled, koriste se različite vrste pitonija (lat. pittonia), lijepo oblikovano kamenje i manje grane. Uz biljke, lijepu staklenu posudu, adekvatan propustan i vlažan supstrat važno je postaviti drenažni sloj od sitnih kamenčića koji sprječava truljenje korijena. Na njega se postavlja razdjelna tkanina s aktivnim ugljenom koji pomaže u smanjenju bakterija, gljivica i otklanjanju neugodnih mirisa. Terarije možete kupiti ili izraditi sami. Važno je samo da unesete prirodu u svoj životni prostor i uživate u njoj.
Tekst: Marina Francuz Gaćina, www.studiobotanike.hr
Foto: Studio Botanike, Sanja Bistričić, Maja Danica Pećanić
