Poslušajte fenomenalnog odvjetnika, ali i izuzetnu osobu, člana Udruge Franak, Srđana Kalebotu, koji je prošao pakao zvani kredit u švicarskim francima, rata mu je sa 6 tisuća kuna skočila na 11 tisuća. Zbog toga što ga je netko prijavio da radi za Udrugu Franak, Srđan je morao dati otkaz na solidno plaćenom poslu u jednom osiguravajućem društvu gdje se nije morao boriti za svaku kunu kao što mora danas kada je privatnik. Ne znam tko je to izlobirao, ali taj lobist za mene je jednak ratnome zločincu, jer borba protiv financijske okupacije nije ništa drugo nego rat protiv kartela stranih bankara – tako saborski zastupnik Goran Aleksić, aktivist Udruge Franak koja se bori za obeštećenje dužnika u švicarskim francima i predsjednik Snage, na svojoj Facebook stranici hvali svog prijatelja. Aleksić iz dana u dan mjesecima predstavlja osobe koje su puno učinile za Udrugu Franak, sastavlja vodič za tužbe, organizira edukacije odvjetnika, tumači kako treba razgovarati s odvjetnicima. Tako je, primjerice 14. rujna, obznanio da je “Vesna Jelavić, aktivistica iz Metkovića, majka dvoje odrasle djece, a sin Jure je odvjetnik koji je već počeo raditi na tužbama protiv banaka, voli ljude i ne voli nepravdu”.
Takvi potezi Gorana Aleksića izazvali su polemike u samoj Udruzi Franak i raskol koji je kulminirao izbacivanjem višegodišnjeg člana Denisa Smaje. Smajo je propitivao mogući sukob interesa smatrajući da se odvjetnici koji su članovi UF-a i Snage stavljaju u privilegiranu poziciju za pribavljanje klijenata. No, Smajino upozorenje da Aleksićeva politička stranka privatizira i monopolizira UF i usput inaugurira “protupravnu i nepoštenu praksu time što favorizira odvjetnike u odnosu na konkurenciju” završila je Smajinim izbacivanjem iz UF-a. Za Smajinu privremenu suspenziju odlučila su se dva od tri člana Nadzornog odbora, Maruška Matulović i Srđan Kalebota, oboje članovi Snage. Kalebota je odlučio “odstrijeliti” svog kritičara, nije se izuzeo premda je on sam bio glavna tema prozivki o sukobu interesa.
Sa zadnjom presudom Visokog trgovačkog suda koji je potvrdio prvostupanjsku presudu o ništetnosti valutne klauzule za švicarce, otvorio se prostor da građani privatnim tužbama zatraže kompletnu ništetnost ugovora o kreditima. Radi se o odštetnim zahtjevima koji dosežu 15 milijardi kuna, a deset do petnaest posto otpast će na odvjetničke troškove. Ukratko, zastupanje građana postaje lukrativan biznis.
Uz objave Gorana Aleksića, Globus je u posjedu prepiske između UF-a i jednog potencijalnog tužitelja banaka. Iz nje je vidljivo da je UF sastavio listu na kojoj se nalazi 21 odvjetnik, a za koje se navodi da vode individualne postupke protiv banaka u slučajevima švicarskog franka. U Zagrebu su iskočila tri imena: Patricia Đurić, Ines Bojić i Boris Jug, za Split Srđan Kalebota i Mate Glibota, Zadar Damir Klarin i Božo Vrkić, Metković Jure Jelavić, za Rijeku Iva Vrkić, Anita Vrkić i Ana Sokal, za Pulu Josip Valić. U Osijeku je Sanja Hajnal, za Slavonski Brod navode se Alma Opačak i Ivan Opačak te Mijo Kladarić. U Čakovcu se favorizira odvjetnica Jasna Preložnjak Bedić, u Đakovu Marinko Brajko, za Donju Stubicu Vinka Brundula Tadić, za Karlovac Irena Blauhorn, a lista završava odvjetnikom u Sisku Dankom Kovačem. Ta će se lista, pišu u UF-u, “sljedećih mjeseci širiti”. Iako tvrde da ova “informacija nije reklama i da oštećenik ima pravo izbora”, dodaju kako će UF “izabranom odvjetniku proslijediti svu potrebnu sudsku praksu da bi Vas što kvalitetnije zastupao na sudu”.
Na tom popisu tri imena blisko surađuju sa samom udrugom. Srđan Kalebota višestruko je povezan i s UF-om i s političkom strankom Snaga; do nedavne Skupštine UF-a, održane 27. listopada, bio je član Nadzornog odbora UF-a, sada je član NO Snage dok je njegova supruga Anita Perkov Kalebota članica Upravnog odbora UF-a. Uz to što lobira za Kalebotu kao fenomenalnog odvjetnika, Aleksić zagovara Kalebotu i kao fenomenalnog kandidata za EU izbore. U tim višestrukim ulogama, kako se iščitava u kolovozu u Jutarnjem listu, gdje je Kalebota predstavljen kao stručni suradnik u UF-u i splitski odvjetnik, Kalebota ima i dvostruki stav. U UF-u “ne daju detalje javnosti o 30-ak pravomoćnih presuda u Hrvatskoj vezanih za obeštećenje za preplaćene kamate”, premda odvjetnik Kalebota kaže da “posjeduje dokumentaciju o deset pravomoćnih presuda”. S novinarima “zbog kodeksa” nije želio razgovarati o previranjima u UF-u.
Jure Jelavić sin je gore spomenute aktivistice, a Ana Sokal supruga aktivista.
Kao da ne znaju za Kodeks odvjetničke etike, odvjetnici koje smo zvali redom su lopticu prebacivali na UF. U riječkom uredu Vrkić nitko se nije javljao na telefon, kao ni na mobitel pa smo svoj upit poslali e-mailom. U odgovoru kažu da o popisu “morate pitati UF”. Isto kaže i Josip Valić. Sanja Hajnal pak tvrdi da ne zna ništa o popisu, a to što se sama našla na njemu, pripisuje tome da se zna da se bavi takvim predmetima. Ne misli da je udruga tako reklamira jer su joj najveća reklama njezini klijenti: “To vam je kao da vam ja kažem da je Jadranka Sloković dobra u kaznenom pravu.”
“Moguće da mi je mama aktivistica UF-a”, bila je prva reakcija odvjetnika Jure Jelavića iz Metkovića, ali nije odmah imao vremena za razgovor. Kasnije će se javiti sam: “Mama jest aktivistica UF-a, to nije sporno, ali nisam zbog toga stavljen na popis, uključio sam se u problematiku zato što moji roditelji imaju kredit u švicarskim francima. I da je moja majka članica UO, to ne bi bio razlog da ne budem na popisu jer bi to bila diskriminacija”, kaže Jelavić, koji ne vidi što je u tom popisu sporno i ne smatra da je to reklamiranje. Doduše, tvrdi kako popis odabranih odvjetnika među kojima je i on nije vidio niti je potpisao ugovor s UF-om o zastupanju, ali je čuo za njega. Na pitanje hoće li tražiti da ga maknu kaže da o tome odlučuje Hrvatska odvjetnička komora. “Ne želim iznositi svoje mišljenje je li to reklama ili nije. To je vaše mišljenje. Ne vidim razlog da ne budem na popisu, ali neka HOK odluči”, kaže Jelavić i dodaje na kraju kako je razgovor snimio, premda za to nije dobio dozvolu.
Jesu li popis sastavili u dogovoru s odvjetnicima pitali smo UF. Sandra Žiga, koja pola radnog vremena radi kao voditeljica UF-a, a pola u stranci, objašnjava kako konkretne informacije o odvjetnicima dostavljaju na zahtjev članova kako bi ih informirali o njihovim pravima. Sumnje u to da su trojica odvjetnika Kalebota, Jelavić i Sokal u sukobu interesa i na listu stavljeni kao posebno zaslužni u UF-u ovako odbacuje: “Svi odvjetnici su članovi HOK-a, a to znači da su ovlašteni za zastupanje i pružanje pravne pomoći i javno su objavljeni kao takvi pa prema tome ne postoji niti jedna prepreka da bi isti obavljali svoju djelatnost, a posebice se ne radi ni o kakvom sukobu interesa koji u konkretnom slučaju ne postoji niti je uopće moguć. Vaše pitanje sadrži sugestivnu, paušalnu i netočnu tvrdnju. Ne postoji ‘sukob interesa’, ne postoji ‘nedozvoljeno reklamiranje’ već postoji legitimni interes Udruge Franak da njene članove zastupaju odvjetnici koji su duboko ušli u konkretnu tematiku i koji su za to iskazali interes.”
Na pitanje ima li dozvolu tih odvjetnika da ih uvrste na listu izabranih odvjetnika koje sugeriraju potencijalnim tužiteljima Žiga će reći kako UF “nikakvo dopuštenje nije tražila niti dobila, odvjetnici su javno objavljeni na stranicama HOK-a, a Udruga ima pravo i obvezu svojim članovima po njihovu zahtjevu pružiti informaciju o odvjetnicima koji već iza sebe imaju pozitivne sudske presude, a koje ukazuju da znaju kvalitetno raditi u području zaštite potrošača. Njihov je posao apsolutno javan i transparentan.”
Zanimalo nas je kako HOK gleda na praksu da se sastavljaju liste izabranih odvjetnika, smatra li zakonitim i etičnim da aktivisti UF-a na taj način osiguravaju klijente.
Budući da HOK-u nisu poznate okolnosti aktivnosti UF-a, odgovorili su nam načelno, ali nedvosmisleno upozoravaju kako je ovakva praksa nespojiva s kodeksom HOK-a.
“Hipotetski gledano”, odgovorio je dopredsjednik HOK-a Mladen Klasić, “bez svake je sumnje protivno časti i ugledu odvjetništva pribavljanje stranaka putem ponuda ili posrednika, prepuštanjem bianco punomoći trećim osobama, formiranjem liste ‘podobnih’ odvjetnika ili pak javni istupi odvjetnika na način koji bi se mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili reklamiranje koje nije dopušteno aktima HOK-a i za takva ponašanja koje odvjetnik počini će i odgovarati.”
Iz HOK-a također poručuju da je edukacija odvjetnika za “zastupanje u tužbama” uređena aktima komore. “U tom procesu sudjeluju eminentni pravni stručnjaci iz pojedinih pravnih oblasti, a ne kakve samozvane udruge. Dakle, ako se utvrdi da postoje činjenice i dokazi bitni za odlučivanje o osnovanosti disciplinske prijave, pokrenut će se disciplinski postupak i donijeti meritorna odluka”, kaže Klasić.
