GLOBUS

TOP 10 HRVATSKIH LIJEČNIKA Najcitiraniji i dalje Kurjak, Vukičević, Labar, Kostović...

HANZA MEDIA

Asim Kurjak, Slobodan Vukičević, Ivica Kostović

Čak 50 posto znanstvene produkcije Zagrebačkog sveučilišta dolazi s Medicinskog fakulteta, na razini Hrvatske - svaki četvrti rad. Pokazala je to analiza radova koja otkriva i da se rang-lista najcitiranijih liječnika nije mnogo promijenila u 20 godina

U godini kada zagrebački Medicinski fakultet slavi stotu godišnjicu osnivanja može se pohvaliti i podatkom da čak 50 posto znanstvene produkcije sa Zagrebačkog sveučilišta dolazi iz ove ugledne znanstvene i edukacijske ustanove. “Dakle, svaki drugi rad je s Medicinskog fakulteta, a kad je riječ o cjelokupnoj hrvatskoj znanstvenoj produkciji, s naše adrese dolazi 23 posto radova ili svaki četvrti rad”, kaže za Globus profesor dr. Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta.

U vremenima kad smo češće bombardirani lošim, a ne dobrim vijestima, one koje dolaze sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta, a uključuju i citiranost radova naših poznatih liječnika i istraživača u svjetskim časopisima i udžbenicima, svakako su vrlo ohrabrujuće.

Medicinska knjižnica

”Kad se dodaju radovi s ostalih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, možemo slobodno reći da su radovi naših liječnika prepoznati u svijetu, i to je područje na kojem se kao zemlja najviše ističemo. Radovi naših liječnika izlaze u najprestižnijim svjetskim časopisima, većina je često i mnogo citirana i mi smo na to jako ponosni”, govori dr. Klarica.

A kako je i citiranost jedan od pokazatelja uspješnosti hrvatskih liječnika i znanstvenika u svijetu, posebno je zanimljiv podatak da se rang-lista deset najcitiranijih hrvatskih liječnika objavljena prije dvadeset godina nije uvelike promijenila do danas. Prema istraživanju koje je 1997. provela knjižničarka Davorka Granić iz Središnje medicinske knjižnice na Šalati, deset najplodnijih autora u biomedicinskom području bili su Asim Kurjak, Slobodan Vukičević, Ivan Sabolić, Stipan Jonjić, Hrvoje Banfić, Boris Labar, Ivica Kostović, Blaženka Grahovac, Pero Lučin i Krešimir Pavelić.

Dvadeset godina poslije, prema podacima iz ugledne međunarodne baze podataka Scopus objavljenim u siječnju ove godine, današnji top 10 po citiranosti nije se mnogo izmijenio, a svi oni koji su bili na vrhu citiranosti prije dvadeset godina to su i sada. Tako su od liječnika kliničara na samom vrhu posljednjih dvadesetak godina profesori Kurjak i Labar, a od bazičara akademici Vukičević i Kostović.

Godišnje se producira s Medicinskog fakulteta 1100 do 1200 radova, a suvremene metode omogućuju vrlo precizno praćenje kakav je njihov odjek u znanstvenim krugovima. “Pokazalo se da je oko 200 radova na samom vrhu citiranosti u svijetu. Da imamo bolje financijske uvjete, sigurno bi rezultati bili još uspješniji jer bi bile veće mogućnosti za istraživanja. Ali i ovako možemo biti zadovoljni”, kaže dekan Klarica.

 

Ljudski um

Profesor Asim Kurjak napisao je više od stotinu knjiga i publicirao ogroman broj radova. Kurjak je i nakon mirovine u Zagrebu nastavio sa znanstvenim radom, a posebnu je pažnju izazvalo otkriće tehnike i testa koji otkriva moždanu paralizu fetusa. “Sada napravim pet, šest znanstvenih radova godišnje i mene to veseli i ne osjećam nikakav teret. Znanost je vezana na ljudski um, na određeni način mišljenja koje i nije svakodnevno mišljenje. Prvo se uoči problem, postavi hipoteza kako da se problem riješi, a cilj je da to novo svakodnevno povećava znanje koje je danas univerzalno. Znanje se povećava svaki dan znanstvenim otkrićima, a naravno da me veseli da se to primijeti i u znanstvenoj zajednici, što pokazuju citati mojih radova”, kaže.

Kurjak koji je sve ove godine zadržao prestižno “prvo mjesto” po citiranosti tvrdi da “znanje nije samo znati nego ga treba i dati”. “Poslije mnogo godina istraživanja, što je rezultiralo i brojnim citatima i praćenjem mog znanstvenog rada, posebno sam ponosan što je toliko mojih suradnika danas na istaknutim položajima u svjetskim klinikama i na fakultetima. Danas je znanost međunarodna i srećom je svejedno gdje živite i radite, a pod uvjetom da radite dobro, vaš rad će biti prepoznat, otići ćete dalje, bit ćete zapaženi i citirani, pa tako i vrednovani”, kaže Kurjak.

Dileme o pokazateljima

Izuzetnu biografiju koja bilježi godine ozbiljnog i u svijetu zapaženog istraživanja ima i akademik Slobodan Vukičević, koji je za svoj znanstveni rad primio brojna priznanja i predavao na poznatim svjetskim sveučilištima. Citiran je izuzetno mnogo, a akademik Vukičević za Globus kaže da se stalno vuče dilema koliko je citiranost pokazatelj nečije znanstvene uspješnosti.

“Činjenica je da to pitanje najčešće postavljaju oni koji su slabo citirani. Ali citiranost je bitna i pokazuje koliko nas ljudi čita, a ujedno je i jedan je od pokazatelja vašeg znanstvenog opusa. Treba međutim biti i oprezan kad je riječ o citiranosti, jer se može imati izuzetno mnogo citata koji ipak nemaju ‘visoku’ vrijednost.”

Profesor Vukičević kaže da pozitivni primjeri znanstvenih radova koji su citirani u svijetu, naravno, ne dolaze samo sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta i ističe primjer svog kolege dr. Jonjića iz Rijeke za kojeg kaže da je riječ o izuzetnom i propulzivnom znanstveniku koji ujedno ima i veliki broj citata. “Imate i primjere naših znanstvenika koji rade u CERN-u i citirani su, ali su dio velike ekipe, i to onda treba drukčije vrednovati.”

Neuronske veze 

Znanstveni radovi akademika Ivice Kostovića u bazi podataka Web of Science citirani su 5190 puta, a najcitiraniji rad je iz 1990. objavljen u časopisu Journal of Comparative Neurology koji je do danas citiran 537 puta. “Kad se nešto u znanosti otkrije, svakako je veliko zadovoljstvo i ideal svakog znanstvenika da se to objavi, primijeni, citira. Tako su i neka moja znanstvena otkrića ušla u svjetske udžbenike i, bez sumnje, to me ispunjava zadovoljstvom”, kaže akademik Kostović i podsjeća kako su ga i djeca dok su bila mala pitala: “Tata, jesi li ti nešto otkrio?” “Bilo mi je drago što im mogu reći - da, jesam.”

A upravo radovi dr. Kostovića u kojima je objavio otkrića o razvitku moždane kore kod čovjeka, kao i otkriće prvih neuronskih veza u fetalnoj moždanoj kori čovjeka, bitno su utjecali na razvitak područja kojim se bavi, prije svega neuroanatomije i neuroznanosti. Otkriće “subplate” zone, u kojoj se razvijaju prve sinaptičke veze značajne za razvitak osjetnih funkcija u fetusa čovjeka, omogućilo je novo tumačenje funkcije mozga i osjeta u fetusa, što je izazvalo i pažnju u eminentnim znanstvenim časopisima, pa tako i rezultiralo velikom citiranošću. “Kada je riječ o citiranosti, vrlo je važno spomenuti rade li citirani znanstvenici sve vrijeme u Hrvatskoj jer ima mnogo hrvatskih znanstvenika koji su često citirani, ali su karijeru nastavili u inozemstvu. Isto tako važno je da je autor ‘prvi’ naveden u objavljenim radovima, što pokazuje da je dao i najveći doprinos za rad, a kad je riječ o mojim radovima, ja to u pravilu jesam”, kaže dr. Kostović.

Navodi i mnoge dileme o citiranosti, poput one da postoje časopisi koji naplaćuju objavljivanje radova na raz­ne načine, pa i na taj da se 400 eura moraju platiti fotografije. “Kad bih to morao učiniti desetak puta godišnje, vjerujte, ne bi bilo financijski moguće.” Ocjena postignuća svakog znanstvenika i time indirektno određivanje njegove reputacije u znanstvenoj zajednici tih publikacija, naročito časopisa, radi se kroz takozvani impakt faktor. Impakt faktor pokazuje koliko puta je znanstveni rad u određenom časopisu dobio prosječni broj citata. Ideju o impakt faktoru prvi put spominje američki istraživač Eugene Garfield u članku objavljenom u časopisu Science 1955. godine, koji je bio osnova za publikaciju science citation indexa (SCI) 1961. godine.

Danas se impakt faktor časopisa vadi iz publikacije pod nazivom Journal Citation Reports (JCR), koju radi izdavač Thomson Reuter. Najbolje mjerilo važnosti časopisa je njegov eho faktor, koji pokazuje koliko je citirano radova koji su u njemu objavljeni. Impakt faktor govori koliko se časopis koristi ili koliko je važan znanstvenicima. Vrednovanje znanstvene produktivnosti i ocjena objavljenih radova istraživača i znanstvenika može se napraviti kroz takozvani h-indeks koji se izračunava na osnovi popisa publikacija sastavljenog po vremenu citiranja.

“Kvaliteta objavljenih rezultata znanstvenog djela uvelike ovisi o znanstvenim izvorima koji su upotrijebljeni u njegovoj pripremi, što znači da trebaju biti smatrani da služe svrsi i relevantnosti upotrebljenih informacija. Relevantnost podataka za istraživanje je posebno opisana i doprinosi potrazi za izvorima. U rangiranju časopisa u smislu njihova kvalitativnog doprinosa znanstvenom istraživanju vrijedan je doprinos SCImago Journal and Country Rank, koji kao internet-portal objavljuje indikatore časopisa iz zemalja diljem svijeta. Ovaj instrument za mjerenje znanstvene konkurentnost na globalnoj skali razvijen je na osnovi informacija koje sadrži baza podataka Scopus. A Scopus se danas smatra najpouzdanijom bazom podataka”, kaže dr. Asim Kurjak.

Škola kreativnosti 

Sve u svemu, top 10 hrvatskih liječnika koji dolaze s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kada je riječ o citiranosti, pokazuje da se naši ugledni liječnici istraživači nisu sve ove godine umorili. Kurjak, Labar, Vukičević i Kostović, ali i mnogi drugi, stalno su na vrhu, rade i danas, objavljuju svoje radove i daju doprinos da zagrebačka medicina i znanost održavaju visoku razinu i u vremenima koja nisu sretna za istraživače. Svi oni ostavili su uz znanstveni opus i biološke tragove i njihovi su učenici danas šefovi svjetskih klinika i instituta, znanstvenici koji također objavljuju istaknute i citirane radove. A svi redom ističu da su uz svoje bivše šefove prošli najbolju znanstvenu školu kreativnosti.

Izdvajamo

Iz drugih medija