Nije stala previše puta, ali ne bi smjela ni toliko. Sve je to manjak produktivnosti, ona mora raditi neprekidno, a tolerira se zastoj od 0,3 posto vremena unutar osam sati - govori Ante Raspudić, mimo promatrajući, u proizvodnom pogonu zagrebačkog Labuda, automatsku liniju po kojoj su u, tom trenutku, do punilice, potom do zatvaralice, a zatim na etiketiranje i pakiranje putovale žute boce Čarlija, domaćeg brenda iz palete sredstava za ručno pranje posuđa, koji drži oko četvrtine tržišta vrijednog 110 milijuna kuna (prema procjeni AC Nielsena).
Liniju je nadgledalo dvoje zaposlenika.
Utakmica je žestoka, drugu četvrtinu drži Saponijin Likvi, a četvrtinu je zauzela multinacionalka Proctor&Gamble sa svojim Jarom dok se u preostaloj četvrtini drži i tuče se s ostatkom Henkelov Pur.
Labudovu tvornicu - doslovno skrivenu u Zagrebu, u jednom od ogranaka Radničke ceste na putu prema Domovinskom mostu, pokraj čijeg kemijskog pogona, na što svi u njoj sliježu ramenima, raste povrće u staklenicima - Ante Raspudić, sa svojim đakovačkim Meteorom, kupio je od Tita Grupe Ivana Vučkovića početkom prošlog mjeseca.
Tako je Raspudić postao vlasnik pogona koji godišnje na tržište izbaci 11 tisuća tona tekućih sredstava za čišćenje i još 7,5 tisuća tona praškastih. Ove nam brojke u tvorničkoj hali iznosi direktor proizvodnje Davor Jukić.
Uz Labud Raspudić je uzeo i Badel u predstečajnoj nagodbi i njegov brend ocat Kisko. Za Badel još nema detaljan plan. Labud i njegovu 70 godina dugu tradiciju dugo je želio. Još prije dvije godine Vučkoviću je predlagao spajanje i zajednički nastup na tržištu, ali Tita grupa nije marila za ponudu Meteora iz Đakova, po prihodu triput manjeg poduzeća od Labuda, s brendovima koje za razliku od Labudovih malo tko dobro poznaje, ali zato s financijskom stabilnošću značajno boljom od Labudove.
Bilanca Labuda, prema podacima servisa Poslovna.hr, opterećena je sa 41,9 milijuna kuna kratkoročnog i 73,4 milijuna kuna dugoročnog duga. Labud je lani okrenuo 153,4 milijuna kuna prihoda ali i 10,5 milijuna kuna neto gubitka.
- Vučković, u to vrijeme, nije prepoznao prednosti koje bi donijelo udruživanje naše dvije tvrtke - kaže Raspudić.
Meteor je iz svojih 53 milijuna kuna prihoda ostvario 2,6 milijuna kuna neto dobiti. U Meteoru Raspudić ove godine očekuje rast prihoda od 15 posto.
Vučković je došao u situaciju da Labud mora prodati, a Raspudić jedva dočekao da ga kupi.
Kemijska industrija, izbrojat će Raspudić, zamislivši se nad time kratko, četvrti je njegov poslovni život. Prvo je u 90-ima bio đakovački ugostitelj s restoranom Gradski podrum, koji je poslije dao u najam glavnom kuharu. Vodio je i pizzeriju i kafić, a za njega je radilo 50 ljudi.
- Najam za pizzeriju i kafić preuzeli su ljudi koji su radili te poslove, to mi je bilo najbitnije kad sam izlazio - kaže Raspudić.
Potom je bio građevinar koji je taj poslovni život uspio završiti 2008. prije građevinskog sloma i izvući se neokrznut te se koncentrirati na Meteor koji je od tri privatna vlasnika kupio 2005. godine. U međuvremenu kratko se bavio prehrambenom industrijom kupivši 2006. Đakovčanku, no četiri godine kasnije prodao je taj biznis konzerviranja povrća Denisu Matijeviću i njegovu Eurovoću. Nije, kaže, imalo nikakvog smisla držati se posla koji u konsolidaciji zajedno sa slatinskom Marinadom netko drugi može raditi bolje. Iako je u ugostiteljstvo zakoračio još 1989., nikad se, kaže, u njemu nije dugoročno vidio, a građevina mu je služila tek kao privremeno premošćivanje do idućeg biznisa, naravno dok je bila profitabilna.
- Mislim da ću u kemijskoj industriji trajati do mirovine - kaže Raspudić. Poslovni životi prožeti su mu politikom, nizom funkcija na lokalnim razinama u HDZ-u i kratkotrajnom epizodom u kojoj je čak bio gradonačelnik Đakova, no ubrzo je izgubio na izborima kad su protiv HDZ-a u koaliciji bili SDP i HDSSB. Iz HDZ-a je u jednom od previranja u toj stranci bio i izbačen, onda kada je Ivo Sanader preuzeo stranku zvali su ga natrag pa se vratio. Od politike, se - dok govori o Labudu i Badelu - silno želi odmaknuti tumačeći kako se njom više nikad ne želi aktivno baviti.
- Uvijek me optuže da mi je politika nešto dala i da sam zbog nje profitirao, a istina je sasvim drukčija. Nikad nisam kupio nijedno poduzeće od države, a moje su tvrtke vrlo uspješno poslovale i u vrijeme kad su druge političke opcije bile na vlasti. Svakom biznisu bolje ide kad mu je vlasnik posvećen, a ne kad se bavi drugim stvarima posebno politikom - sažima Raspudić.
Kupnjom Labuda postao je ozbiljan igrač na hrvatskom tržištu s regionalnom perspektivom. Meteor i Labud zajedno premašuju 200 milijuna kuna prihoda.
Za dokapitalizaciju Labuda dao je 20 milijuna kuna, u dva koraka, prvo 7,5 milijuna kuna, a potom još 12,5 milijuna. Ovisno o dogovoru s Vučkovićem koji tek treba dovršiti preuzet će dio dugova. Meteor i Labud imaju nešto više od snage Labudovih brendova, puno više nego što financijska slika Labuda stavlja Raspudića pod radar. Uz Čarli, u ruke je dobio Sanitar, jedan od najpoznatijih hrvatskih brendova za čišćenje, a tržište na kojem se natječe s konkurencijom, prema procjeni AC Nielsena, vrijedi 170 milijuna kuna. U to, ističu u Labudu, ne ulaze sredstva za čišćenje WC školjki i osvježivači zraka, a Labudovi brendovi Super Jon, Premetal i Sanitar drže lidersku poziciju.
Mi u Meteoru nemamo puno jakih brendova osim Opala za tekstile i Ideal paste za čišćenje ruku, ali Labudovi brendovi bili su poznati na prostoru cijele bivše Jugoslavije - kaže Raspudić.
Ulazi u bitku za tržište, ali ni riječi osim hvale neće reći o Saponiji Osijek. Zapravo, susjedima se nudi za saveznika u borbi protiv strane konkurencije.
Baš kao što će njegov Meteor spajanjem s Labudom postati četiri puta veće poduzeće, tako je i Saponija Osijek gotovo četiri puta veća od Labuda i Meteora zajedno.
- Saponija je za nas kompanija koja je dokazala što znači uspjeh. Sačuvali su kemijsku industriju u Hrvatskoj i mi se tome želimo pridružiti, a ne konkurirati njima, nego multinacionalkama kako bismo zaštitili domaću proizvodnju - sažima Raspudić svoju misiju. - Dvije jake hrvatske tvrtke zajedno na tržištu su jače od multinacionalki - kaže.
Labud, kako objašnjava, čeka godina stabilizacije poslovanja.
- Nema obrtnih sredstava, imamo usko grlo u proizvodnji , odnosno smanjenu efikasnost proizvodnje i upravljanja zalihama, što je uzrokovalo neisporuke i dodatne gubitke - sažima Raspudić probleme. Obrtna sredstva stižu dokapitalizacijom, procjenjuje da će do 2018. godine u modernizaciju proizvodnje uložiti 500 do 700 tisuća eura.
Jukić, direktor proizvodnje, tumači kako je posljednji put u nove strojeve u Labudu ulagano prije 12 godina.
- Još nekoliko godina možemo funkcionirati na ovaj način jer se i sad na sajmovima prodaju slični strojevi - objašnjava Jukić pokazujući ih, ali dodaje: - Moramo auto- matizirati ubacivanje zatvarača s raspršivačem jer to sada radimo ručno, a bilo bi dobro imati linijsku punilicu jer je fleksibilnija od rotacijske kakvu imamo - priča Jukić.
Raspudić se bavi uskim grlom u proizvodnji: - Cilj nam je rasteretiti proizvodni pogon Labuda od malih proizvodnih serija koje ćemo preseliti u Đakovo, u pogon Meteora dok će se u Labudu raditi velike serije - pojašnjava.
Labud čekaju dvije vrste čišćenja. Očistit će ga od svih korporativnih troškova koje je tvornica imala unutar Tita grupe. Čistit će se i brendovi. - Preispitat ćemo profitabilnost svakog artikla, a oni za koje se ispostavi da nemaju perspektivu na tržištu bit će delistirani - kaže Raspudić.
Jači iskorak na tržište planira za 2017. godinu. Iako ima regionalno poznate brendove, Labud izvozi samo 15 posto proizvodnje i Raspudić to želi povećati. U Srbiji gdje je đakovački Meteor u vrijeme Jugoslavije radio 30 posto prihoda, od Labudovih brendova najbolje ide Premetal za čišćenje pećnica, roštilja i kuhala. Za veliki povratak u regiju Raspudić računa na Agrokorovu osovinu Konzum - Mercator.
Agrokorova kupnja Mercatora i pozicioniranje u najveći trgovački lanac u regiji puno znači za hrvatsku proizvodnju i daje nam priliku da dobijemo svoje mjesto na policama i dokažemo se kvalitetom - kaže Raspudić.
Labud 30 posto svoje proizvodnje prodaje upravo u Konzumovoj maloprodajnoj mreži. Za Konzum najviše i rade proizvode pod privatnom robnom markom, a Raspudić u tom biznisu vidi priliku za rast izvoza.
- Pregovaramo s dobavljačem za francuski LeClerc, za koji bi Labud mogao proizvoditi - kaže. Na proizvodnju robnih marki otpada do 12 posto ukupne proizvodnje Labuda, najviše u kategorijama u kojima nemaju vlastite brendove - omekšivačima za rublje i tekućim sapunima.
U Labudu će hrvatsko tržište opisati kao zrelo i strukturirano, a vjernost potrošača pojedinim brendovima kao iznimno Čarli su, prisjeća se direktorica marketinga Milica Damjanović, s niskih grana na koje je pao 2009. uspjeli vratiti među tri najtraženija deterdženta za pranje posuđa približiti ga mlađim generacijama. No, još nema svoju inačicu za strojno pranje posuđa.
U posljednjih pet godina Labud je povećao prihode za 36,9 milijuna kuna, međutim kompanija to nije uspjela učiniti bez povećanja troškova za 21 milijun kuna, paje Raspudiću na dnevnom redu rezanje troškova.
Velik dio Raspudićeva biznisa u Meteoru otpada na lampione i svijećanjake, a s Labudovim portfeljom preklapa se samo u jednom proizvodu - obje kompanije imaju odčepljivače za odvode. Meteor ima Flux, a sad je s Labudom dobio i Torpedo.
- Zadržat ćemo Torpedo, odlučili smo to prije nekoliko dana. U odnosu cijene i kvalitete moramo ga samo pametno pozicionirati između Fluxa i strane konkurencije - odlučio je Raspudić.
Baš kao što je Labud došao u situaciju da se mora prodati jer proizvodnja nije više mogla plaćati dugove unutar Tita Grupe, tako i Raspudić sudi o šansama tržištu regije, prvenstveno Srbije. Ističe kako beogradska Beohemija i tuzlanska Dita ne stoje najbolje pa hrvatski proizvođači imaju priliku na njima nastupiti zbog blizine i povijesne prepoznatljivosti brendova.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
