Agrokor je objavio novo Izvješće o održivosti, i to za 2014. i 2015. godinu, s informacijama o rezultatima svih kompanija koncerna u te dvije godine. Kako je u pitanju najveća privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najjačih u regiji, to je prilično zanimljivo štivo.
Predsjednik Agrokora Ivica Todorić je prilikom objave tog izvještaja rekao kako je zadovoljan što su postignuti svi glavni strateški ciljeve "te što Agrokorova obitelj izrasta u najveću poslovnu zajednicu u zemljama u kojima djeluje, utjecajnu i na širem regionalnom i europskom planu".
Izvještaj sadrži ekonomske pokazatelje, pokazatelje o radnim odnosima, zaposlenima, ljudskim pravima, zajednici i odgovornosti za proizvod, i to kao konsolidirane podatke za cijelu grupu. Okolišni podaci prikazani su pak posebno za svaku kompaniju.
"Društvena odgovornost kompanija Agrokor koncerna neizostavan je dio svakodnevnog poslovanja što pokazuju i brojne investicije u obnovljive izvore energije, energetski učinkovite tehnologije i transportne sustave kao i investicije u lokalnu zajednicu te u edukaciju zaposlenika, a poseban fokus je stavljen i na istraživanje i razvoj", kažu u koncernu.
Mi smo izdvojili informacije o prihodima i broju zaposlenih, plaćama, dobavljačima i državnoj pomoći.
Ukupni prihod koncerna u 2015. godini 51.286.388.000 kuna, a na zadnji dan prošle godine Agrokor je zapošljavao 58.635 zaposlenika u svim zemljama u kojima posluje, što uključuje i privremeno i povremeno zaposlene. Najviše zaposlenih i dalje je u Hrvatskoj (28.550), a slijede Slovenija (11.623), Srbija (11.466), BiH (5.305) te ostale zemlje. Kolektivnim ugovorima obuhvaćeno je 90,5 % zaposlenih, navode.
Ukupna državna financijska pomoć Agrokoru u Hrvatskoj i Sloveniji u 2015. godini iznosila je 196.381.000 kuna, a godinu ranije 124.903.000 kuna.
Na prošlogodišnji bi se iznos moglo dodati još 40,3 milijuna kuna odobrenih potpora iz EU fonda, ali taj iznos nije još isplaćen pa ga u koncernu nisu uključili u ukupan iznos državne financijske pomoći.
Ne preciziraju koliko su primili u Hrvatskoj, a koliko u Sloveniji, ali kao vrlo je važan podatak ističu da „država nije izravno prisutna u vlasničkoj strukturi nijedne od kompanija Koncerna“.
Subvencije su im isplaćene, navode u izvještaju, za poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo, a financijski poticaji za zapošljavanje invalida, ulaganja u ekološka vozila i obuku za ekovožnju, investicije u energetski učinkovitiju proizvodnu opremu te za sudjelovanje u projektima suradnje sa znanstvenom zajednicom.
Iz toga bi se pak moglo zaključiti kako većina financijske pomoći dolazi od hrvatske države, budući da su za subvencije za tov stoke i poljoprivrednu proizvodnju te ulaganja u istraživanje i razvoj lani primili 185. 893.000 kuna, a 10.382.000 kuna kao financijski poticaj.
U Agrokoru napominju kako je početkom 2015. godine u Hrvatskoj bio raspisan prvi natječaj za bespovratna sredstva potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a njihove četiri kompanije (Zvijezda, PIK Vrbovec, Agrolaguna i Vupik) dobile su odluke o dodjeli potpora u ukupnom iznosu od 40,3 milijuna kuna, što će im biti isplaćeno ako provedba prijavljenih investicija bude u skladu s pravilima EU-a.
Široj javnosti zanimljiv je i dio o plaćama.
Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih u 2014. godini bile su, navode, veće od državnih prosjeka: 38,46 % u Hrvatskoj, 36,60 % u Srbiji, 27,63 % u Bosni i Hercegovini te u 3,19 % u Sloveniji.
U 2015. godini u Hrvatskoj su plaće zaposlenih u kompanijama maloprodaje i veleprodaje, proizvodnje hrane i pića te poljoprivrede bile veće za 43,68 %, a plaće zaposlenika kompanija koje pripadaju poslovnoj grupi informatičkih, zdravstvenih i drugih usluga državni prosjek prelaze i za više od 150 %.
Prosječne mjesečne bruto plaće u 2015. godini veće su od državnih prosjeka u Sloveniji za 30,91 %, u Bosni i Hercegovini 63,81 % te Srbiji 45,11 %.
Općenito je pak primjetno da ženska populacija u Agrokoru ima u prosjeku mjesečnu bruto plaću nižu od muške – u prošloj godini za 8 %, što je posljedica, tumače, vrste poslovanja gdje je najviše zaposlene ženske populacije, a to su maloprodaja i kiosk-poslovanje.
„Što se tiče menadžerske populacije, u proteklom izvještajnom razdoblju ženska populacija bilježi nešto više iznose bruto mjesečnih plaća u segmentu srednjeg i linijskog menadžmenta, starijeg od 50 godina te u visokom menadžmentu mlađem od 30 godin“, napominju.
Analiziraju i odnos plaća u njihovim kompanijama prema minimalnim plaćama u državama u kojima posluju, te navode kako u svim državama imaju više početne plaće u kompanijama u odnosu na minimalne zajamčene plaće.
U 2014. godini minimalna plaća u Hrvatskoj iznosila je 3017 kn bruto, a u Agrokorovim kompanijama početna plaća žena bila je najmanje za 13,9 % viša, a muškaraca za 14,3 %. U 2015. godini minimalna plaća u Hrvatskoj iznosila je 3029 kn, a u Agrokorovim kompanijama najmanja početna plaća žena bila je za najmanje 11 % viša, a muškaraca za 14,5 % u odnosu na minimalnu plaću države.
U 2014. i 2015. godini u Bosni i Hercegovini minimalna plaća iznosila je bruto 523,57 KM, a u Agrokorovim kompanijama najmanja početna plaća za žene u 2014. bila je za 22,5 % viša od minimalne, a muškaraca za 23,6 % viša. U 2015. plaća za žene bila je za 24,9 % viša, a za muškarce za 24,3 % viša u odnosu na minimalnu plaću.
U Srbiji je prosječna minimalna plaća u 2014. godini iznosila 26.941 RSD bruto, a u Agrokorovim kompanijama početna plaća za žene bila je najmanje za 33,2 % viša od minimalne, a za muškarce za 35 % viša od minimalne. U 2015. godini prosječna minimalna plaća Srbije iznosila je 28.430 RSD bruto, a u Agrokorovim kompanijama početna plaća žena bila je za najmanje 27,4 % viša od minimalne, a muškaraca 31,6 % viša od minimalne plaće.
U Sloveniji i Crnoj Gori početna minimalna plaća na razini je minimalne plaće države budući da su, kažu, tek ujesen 2014. preuzeli kompanije Mercator Slovenija i Crna Gora, koje nisu integrirane u njihov retail te su zadržali zatečeno stanje u tim kompanijama. U Sloveniji je minimalna plaća 790 eura bruto, a u Crnoj Gori minimalna plaća iznosi 288,05 eura bruto, navode.
U izvještaju kažu kako koncern sa svim svojim članicama više od 70 % svih roba i usluga nabavlja od lokalnih dobavljača, a pod tim pojmom smatraju cijelu regiju u kojoj Agrokor ostvaruje većinu svojih prihoda, što uključuje Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju te akvizicijom Mercatora i Sloveniju te Crnu Goru.