Sredinom prosinca prošle godine među osnivače tvrtke A.N.P. Energija, dotad u isključivom vlasništvu koncerna Agrokor, upisane su i tvrtke Nexus Private Equity Partneri i Prosperus Invest, koje upravljaju fondovima za gospodarsku suradnju (FGS).
Time je i formalno počelo sudjelovanje FGS-ova, a kroz njih i države, u ukupno 315 milijuna kuna vrijednom projektu za pet bioplinskih postrojenja kojima upravlja koncern Ivice Todorića.
Ulažu s FGS-ovima
Fond Nexus ulaže 45,6 milijuna kuna, a Prosperus investira 30,4 milijuna kuna u Agrokorove bioplinske elektrane. Polovicu od ukupno 76 milijuna kuna dvaju fondova financirat će država putem HBOR-a, prema modelu funkcioniranja FGS-ova: država ulaže u istom omjeru kao i privatni investitori. Dva FGS-a tako su sad većinski vlasnici tvrtke A.N.P. Energija (66,5 posto), a u projektu ostaju sve dok ne vrate uloženo.
- FGS-ovi su zainteresirani za ulaganja u projekte za koje postoje vizija, kvalitetan menadžment i preduvjeti za dugoročno održiv razvoj i u kojima vide mogućnost ostvarivanja ciljeva za njihove ulagače - pojašnjava Herman Seidl, direktor Agrokor energije, krovne firme koja povezuje sve ostale tvrtke unutar koncerna koje se bave obnovljivim izvorima energije (A.N.P. Energija, Energija Gradec itd.).
Ulaganjima do ušteda
Seidl s velikim entuzijazmom govori o Agrokorovim investicijama u obnovljive izvore energije, a o koristima takvih ulaganja može pričati satima.
- Naša je prva motivacija bila ekološka. Agrokorove tvrtke i farme godišnje proizvedu čak 450 tisuća kubnih metara životinjskih izlučevina, što su sirovine potrebne za ovakva postrojenja. A sigurna sirovina je 90 posto ovog posla. Njezinom preradom stvaramo toplinsku i električnu energiju i u potpunosti rješavamo problem onečišćenja prirode - ističe Seidl.
Usto, prerađena tvar koja se naziva digestat (organsko gnojivo) ima potencijal i do 50 posto smanjiti potrošnju mineralnih gnojiva. A Agrokrovim poljoprivrednim perjanicama (Belje, Vupik i PIK Vinkovci) mineralno je gnojivo priličan trošak. Agrokor je već sagradio dvije elektrane - Gradec i Mitrovac, ukupne vrijednosti oko 14 milijuna eura, a otvaranje druge se očekuje uskoro. Iako je u te dvije investicije ušao bez FGS-ova (za njih je uzet kredit), naknadnim financijskim preslagivanjem i ta dva postrojenja ulaze sad u 315 milijuna kuna vrijedan projekt s fondovima.
Investicije i u opremu
- Tijekom 2014. planiramo sagraditi još tri ovakva postrojenja: u Popovcu, Vukovaru i Vinovcima - najavljuje Seidl. Ukupna snaga svih pet postrojenja je 9,8 MW, a zapošljavat će oko 40 djelatnika.
- Osim tih 9,8 MW proizvodnog kapaciteta, važno je da će na svakoj od bioplinskih elektrana obavezno biti investirano i u opremu koja će omogućiti potrošnju apsolutno svake nastale otpadne toplinske energije, što je i garancija maksimalne ukupne iskoristivosti pogona. Investirat ćemo i u opremu koja omogućava proizvodnju i potrošnju organskih gnojiva - naglašava Seidl.
S obzirom na veličinu Agrokorove poljoprivredne proizvodnje, koncern bi potencijalno mogao investirati u gradnju još najmanje 20 bioplinskih postrojenja ukupno instalirane snage najmanje 20 MW. S prvih pet bioplinskih postrojenja instalirane snage od gotovo 10 MW Agrokor računa na godišnji prihod od prodaje viška električne energije HEP-u od oko 1,3 milijuna eura po proizvedenom MW.
Prerano za dobit
Seidl upozorava da je još prerano računati na dobit s obzirom na troškove i sva ulaganja. Pregovori s FGS-ovim trajali su gotovo pola godine, a ovo im je prvi put da ulažu u ovakvu vrstu biznisa. - Mi smo i dalje zainteresirani za ovu vrstu ulaganja i spremni smo razmotriti sve kvalitetne projekte - napominje Krunoslav Šimatović, direktor za upravljanje ulaganjima u Nexus Private Equity Partnerima.
Agrokor nije propustio ni mogućnost da krene i s ulaganjem u solarne elektrane, iako je zasad riječ o skromnom ulaganju ako se usporedi s onim u bioplinska postrojenja - 1,5 milijuna eura. Uložili su u pet takvih PV elektrana, u javnosti poznatijih kao sunčane elektrane, ukupne instalirane snage 1,1 MW, zbog čega se i nalaze na listi povlaštenih proizvođača čiju proizvodnju subvencionira država, a struju otkupljuje HEP. Njihove četiri solarne elektrane već rade - u Metkoviću, Topoliku, Mitrovcu i u sirani Špin - a uskoro će u probni rad krenuti i solarna elektrana u vinariji Poreč.
Zbog limita se povećava uvoz
Za ulazak na listu povlaštenih proizvođača Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) vlada jagma jer su nadležni za 2014. drastično smanjili kvotu na samo 5 MW (s lanjskih 15 MW). Iako se Agrokorovih 1,1 MW kapaciteta čini puno u odnosu na ukupnu kvotu za cijelu zemlju, Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju (HSUSE) i profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, objasnio nam je da se koncernovih pet sunčanih elektrana prema snazi ne može svrstati u velike elektrane. Ipak, upozorava na problem smanjivanja kvota, ali i nejasnih kriterija kako ući na HROTE-ovu listu povlaštenih proizvođača. - Na žalost, kapaciteti, odnosno kvote pojedinim tvrtkama ili fizičikim osobama dodjeljuju se prema zaprimljenim zahtjevima, a ne prema stvarno instaliranim projektima. To znači da oni projekti koji nisu realizirani, a, primjerice, građevina na koju se postavlja fotonaponski sustav nema građevinsku dozvolu ili elektroenergetski priključak ili tvrtka investitor nema potvrdu Porezne uprave o uredno plaćenim davanjima, propadaju, umjesto da uzimamo po redu projekte koji su realizirani - poručuje Majdančić. - Dok god uvozimo oko 30 posto električne energije, nema smisla kvotom ograničavati proizvodnju energije iz fotonaponskih sustava - upozorava Ljubomir Majdandžić.