NAGRADA ISTRAŽIVAČIMA HNB-A

Ako političari žele utjecati na kamatne stope, država se mora manje zaduživati

Kada se pojavi neka publikacija Hrvatske narodne banke, uvriježio se pristup da se njen sadržaj iščitava kao poruka guvernera. Vodstvo kuće, naravno, mora odobriti svaki taj rad, ali iza njega zapravo stoji više od 20 istraživača zaduženih za različita područja ekonomije. Među njima su i Mirna Dumičić i Tomislav Ridzak iz Direkcije za financijsku stabilnost, dobitnici nagrade “Marijan Hanžeković” koja je pokrenuta da bi poticala znanstvenike da se bave financijskom znanosti. Nagrađeni su za rad “Odrednice bankarskih neto kamatnih marži u srednjoj i istočnoj Europi”. Na tu temu ponukale su ih učestale rasprave o profitabilnosti banaka i njihovoj ulozi u poticanju oporavka ekonomije.

Loši krediti

Jedna od poruka rada je da nositelji vlasti, ako žele utjecati na visinu kamatnih stopa, to mogu učiniti tako da se manje zadužuju, odnosno vodeći računa o održivosti javnog duga. Istraživanje poslovanja 152 banke u 11 zemalja pokazuje da prihodi od kamata značajno osciliraju, ovisno o brojnim faktorima. Pad kamatnih marži (razlika između zarađenih i plaćenih kamata) prije krize vezan je uz efikasnost banaka, snažni priljev kapitala, stabilno okruženje i mali udjel loših kredita u bilancama banaka.

Proces razduživanja

Ti su faktori dominirali nad onima koji su vezani uz rast kamatnih marži, poput ekonomskog uzleta i povećane potražnje za kreditima. U razdoblju krize, pak, rapidno povećanje javnog duga, kao i makroekonomskih rizika, te pad priljeva kapitala, vršili su pritisak na povećanje marži. No, prevladali su drugi faktori, poput niske potražnje za kreditima, više kapitalizacije i značajnog povećanja udjela loših kredita i marže su uglavnom nastavile padati. Što je, pritom, specifičnost hrvatskih banaka? Ako se gleda profitabilnost banaka, kaže Ridzak, Hrvatska tu ne odstupa od zemalja iz regije i nalazi se “negdje u sredini”. No, zlatno doba lakih zarada je prošlost i pitanje je hoće li se ikad ponoviti. Većina banaka u Europi prolazi proces razduživanja i rezanja troškova, otpuštaju ljude, sele se na druge lokacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. siječanj 2023 04:55