Dosadašnja Vladina nastojanja da uvede reda u sustav plaćanja, barem ako je suditi po ocjenama stranih analitičara i iskustvima domaćih poduzetnika, nisu dala velikih rezultata. Hrvatska, naime, i dalje, pokazuje istraživanje švedske tvrtke Intrum Justitia, spada u skupinu najrizičnijih europskih zemalja kada je u pitanju urednost plaćanja.
Situacija je teža samo u susjednoj Bosni i Hercegovini, te u Grčkoj. Po rizičnosti naplate potraživanja Hrvatska se ove godine nalazi rame uz rame s Portugalom, a neznatno bolja situacija je u Bugarskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Sloveniji, kao i u financijskom krizom rastrganom Cipru, pokazuje Europski indeks plaćanja, kojeg svake godine, na temelju opsežne ankete, provodi Intrum Justitia.
U odnosu na prošlu godinu, objašnjava se u analizi, trajanje plaćanja u Hrvatskoj produljilo se. Građanima tako u prosjeku treba 50 dana da podmire svoje račune, a to je 20 dana više nego što bi trebalo. S plaćanjima još više kasne tvrtke, kod kojih se računi u prosjeku podmiruju u roku od 54 dana. Muku s plaćanjima i dalje muči i država, budući da je projsečan rok u kojem tijela javne vlasti podmiruju svoje obveze, prema tim nalazima, 62 dana.
Novčana suša
Glavni problem kašnjenja u plaćanjima je dugotrajna recesija, koja je dovela do prave novčane “suše”. Kada se na nju nadovežu i već tradicionalni hrvatski problemi s “kulturom neplaćanja”, ne čudi što je istraživanje pokazalo da 73 posto ispitanika ima iskustva s neurednim plaćanjima, a da 42 posto anketiranih poslovnih ljudi strahuje da će se rizici u plaćanjima u narednih godinu dana povećati. Dodatni razlog za zabrinutost proizlazi iz podatka da 35 posto poslovnjaka tvrdi kako je problem neplaćanja jedan od razloga zbog kojeg moraju otpuštati, a njih 47 posto žali se da zbog nemogućnosti pravodobne naplate svojih potraživanja ne može zapošljavati.
Problem neplaćanja nije samo hrvatski problem. Recesija i spor oporavak u cijeloj je Europi doveo do velikog rasta nelikvidnosti. Čak i u Njemačkoj, zemlji željezne discipline i u platnom sustavu, više od trećine kompanija koje su sudjelovale u istraživanju žali se da zbog spore i zakašnjele naplate svojih potraživanja moraju otpuštati ljude. Slika s neplaćanjima, naravno, jako se razlikuje od zemlje do zemlje, a i tu do izražaja dolazi podjela na disciplinarniji europski sjever i nedisciplinirani europski jug.
Velika potraživanja
U svakom slučaju, vrlo je zabrinjavajući podatak prema kojem je 55 posto od 10.000 europskih kompanija koje su sudjelovale u ovogodišnjem istraživanju poručilo da ima problema u poslovanju zbog nemogućnosti naplate ili zbog kašnjenja u naplati svojih potraživanja. Daleko od optimisitčnog je i podatak prema kojem su, zbog nemogućnosti naplate, europske tvrtke morale otpisati 360 milijardi eura potraživanja. To je, pokazuju računice, iznos koji je dovoljan za zapošljavanje osam milijuna ljudi. I jedan od razloga zbog kojih je oporavak sporiji od očekivanja.
Probleme s naplatom potraživanja, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu, osjećaju i hrvatske tvrtke. Jedna od njih je i tekstilna tvrtka Estare Culto, čiji nam vlasnik i predsjednik Uprave Nikola Mikić kaže da od svojih dobavljača trenutno potražuje oko 10,5 milijuna kuna. Poseban mu problem predstavalja što sve veće probleme u naplati ima i s kupcima u inozemstvu. Tako je jedan od poslovnih partnera iz Njemačke, s kojim je Estare Culto, surađivao 23 godine nedavno završio u stečaju, pa je upitno kako će se i kada od njih naplatiti, dok drugi kasni s plaćanjima.
Ipak, svoja potraživanja u inozemstvu Estare Culto brže naplati od onih u Hrvatskoj. Najveći dio potraživanja od stranih kupaca, pojašnjava Mikić, Estare Culto uspijeva naplatiti u roku od sedam do 30 dana od isporuke. U Hrvatskoj to ide malo sporije: za naplatu potraživanja Estare Cultu potrebno je oko 70 dana. Naravno, uz uvjet da ima sreće i da pravdu ne mora istjerivati po sudovima.
Lanac neplaćanja
- Jednog našeg kupca smo još prije više od godinu dana tužili zbog duga od 2,5 milijuna kuna, a prvo pripremno ročiste nam je zakazano tek u listopadu ove godine. Imamo i slučaj u kojem je kupac od nas kupio strojeve za 600.000 kuna i prodao ih u Argentinu, ali nam to nikad nije platio. Drugi nam je kupac iz Rijeke ostao dužan 350.000 kuna. U oba slučaja imamo pravomoćne sudske presude, ali morali smo otpisati potraživanja jer ih ne možemo naplatiti. Mi smo tu nemoćni - žali se Mikić.
Naravno, lanac neplaćanja tvori zatvoreni krug. Tvrtka koja ne može naplatiti svoja potraživanja teško redovito podmiruje i vlastite obveze. Stoga Mikić podržava uvođenje reda u platni sustav. Ipak, upozorava da i to ima svoju cijenu.
Poslovni život
- Zbog problema neplaćanja, u posljednje vrijeme svi su posegnuli za nekim oblikom avansnog plaćanja, posebno na domaćem tržištu. Naplata je time bolja, ali je i manje narudžbi - upozorava Mikić, čija tvrtka zapošljava preko 400 radnika.
Unatoč tome, kaže, stanje je sada ipak za nijansu bolje nego što je bilo ranije. No, zakoni su, upozorava, jedno, a stvarnost drugo.
Slične nalaze daje i istraživanje Intrum Justitije. Kašnjenja u plaćanjima postala su sastavni dio europskog poslovnog života i trebat će puno više od dobro sročenih zakona da se riješi taj problem.
Prosječni dug firmi: 562.000 kn
Prosječan iznos duga blokiranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj krajem ožujka je iznosio 562.369 kuna. To je 1,9 posto manje nego krajem ožujka lani, kada je prosječan dug iznosio 573.260 kuna, pokazuju podaci Fine.
U blokadi je, prema Fininim podacima, krajem ožujka bilo ukupno 60.041 poslovnih subjekata u Hrvatskoj, u kojima je bilo zaposleno gotovo 42.000 ljudi.
Ukupne neplaćene obveze iznosile su gotovo 33,8 milijardi kuna. Najveći problem s plaćanjima imaju tvrtke i obrti s područja Grada Zagreba. Tvrtke s područja metropole čine gotovo 38 posto svih hrvatskih tvrtkiu blokadi, a prosječna zagrebačka blokirana tvrtka dužna je više od 826.000 kune.
Velike dugove iza sebe ostavile su i blokirane tvrtke s područja Ličko-senjske županije, oko 662.000 kuna u prosjeku.
S druge strane, prosječno najmanje iznose dugovanja imaju blokirane tvrtke s područja Požeško-slavonske županije, manje od 282.000 kuna.
Gotovo četvrtina svih nenaplaćenih dugova otpada na tvrtke iz sektora građevinarstva. Prosječan dug građevinske tvrtke krajem ožujka iznosio je gotovo milijun kuna.
No, velike nepokrivene dugove ostavile su i tvrtke koje se bave trgovinom, prerađivačkom industrijom, hotelijerstvom i ugostiteljstvom, kao i poslovanjem nekretninama. Najmanje blokiranih subjekata, prema Fininim podacima, dolazi iz javne uprave i obrane te socijalnog osiguranja.