Dok većina prognostičara očekuje da će BDP ove godine rasti po stopi od najviše tri posto, analitičari Addiko banke otišli su korak dalje pa umjesto 2,8 posto sada najavljuju rast ekonomije od 3,5 posto.
Tek neznatno sporiji tempo rasta, od 2,9 posto, vjeruju da će se održati i u 2018. godini.
Talijanska banka UniCredit objavila je pak u četvrtak kako procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u 2017. porasti za 2,7 posto, a ne 2,2 posto što je bila ranija prognoza. Ipak, to je manje od procjene Vlade od 3,2 posto, među ostalim, zbog sporijeg rasta osobne potrošnje jer će porezna reforma vjerojatno imati veći utjecaj na dohotke onih koji su više skloni štednji.
Kao razloge dodatnom optimizmu, premda mu dosad baš i nije bio sklon, vodeći analitičar Addiko banke Hrvoje Stojić navodi pet razloga: snažniji rast potrošnje, bolje investicijske uvjete, još jednu rekordnu turističku sezonu, poboljšanje izvozne konkurentnosti te dodatni prostor za fiskalno popuštanje.
Pritom bi privatna potrošnja trebala rasti 3,3 posto, zahvaljujući rastu plaća, mirovina, zaposlenosti, potrošnji turista, većim pošiljkama iseljenika, kao i početku rasta kredita.
Sve bržim tempom nastavljaju rasti i investicije, ove godine po stopi od 6,5 posto, uslijed rasta poslovnog optimizma i kapitalnih ulaganja zbog smanjenja političke nesigurnosti. Razlog tome je i veća cjenovna konkurentnost nakon obuhvatne porezne reforme i najavljenog smanjenja administrativnih troškova u iznosu od 1,5 milijardi kuna, a očekuju se i veća sredstva iz europskih fondova, rast kompanijskih zarada i lakši uvjeti kreditiranja.
Premda napominje kako je Vlada odbila jedinstvenu priliku za racionaliziranje rashoda u vrijeme snažnijeg oporavak, Stojić očekuje nastavak fiskalne konsolidacije.
Ove bi godine Hrvatska mogla steći formalne uvjete za izlazak iz procedure prekomjernog deficita, što znači i mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga.
Procjenjuje da će javni dug sa 85,6 posto BDP-a na kraju prošle godine, ove godine pasti na 83,8 posto BDP-a. No, da bi se Hrvatska nosila s teretom velikih izdataka za kamate i spustila javni dug na održivu razinu, Stojić navodi da bi cilj u srednjem roku morao biti stvaranje fiskalnog suficita od pet posto BDP-a.