ANTE ČIKOTIĆ Kad je Hrvatska otkupi, Ina će raditi projekte s velikim svjetskim igračima

Sve su oči uprte u Antu Čikotića i svi čekaju rezultate (ili posljedice) njegovih odluka. Državni tajnik zadužen za energetiku uhvatio se velikog posla - reže marže u plinskom biznisu, diže naknadu u biznisu s električnom energijom, pregovara oko modela otkupa Ine, a uskoro ide i u objedinjavanje četiriju agencija u jednu - i pritom svojim potezima mnogima sjeda na žulj. A prošlo je tek nekoliko mjeseci otkako je stigao na trenutačnu poziciju. Građani su sretni zbog njegovih najsvježijih poteza jer oni sprečavaju rast cijena energije. Biznis, s druge strane, nije. No, Čikotić se ne da smesti.

U javnost izlaze informacije o potencijalnim gubicima HEP-a, distributera, kritike da se radi o populističkim mjerama. Hoće li zadržavanje iste razine cijena za kućanstvo i snižavanje marži biti i održivo za tvrtke u lancu opskrbe? Možemo li malo demistificirati i konkretizirati aktualnu situaciju na tržištu plina?

- Kao prvo, želim istaknuti da smo učinili sve kako bi građanima ostala ista cijena plina. Kroz smanjenje tarifa i ostalih stavki, osim što smo zaštitili građane, benefite će osjetiti i gospodarstvo. Pritom se neće naštetiti poslovanju naših energetskih kompanija. Razgovarali smo sa svim sudionicima na tržištu i shvatili da zbog domaće proizvodnje u Hrvatskoj ima dovoljno prostora da cijena plina bude konkurentnija, a da se pritom ne ugroze oni koji se bave plinskim biznisom. U dosadašnjem periodu svi koji su se bavili tim biznisom bili su u jako dobrom okružju i imali su izvrsne profite. Nemamo ništa protiv uobičajenih poslovnih profita, ali želimo da energetika bude u službi gospodarstva i malog čovjeka i da cijeli biznis bude izbalansiran. Marža za distribuciju je već od 1. siječnja smanjena za 13 posto. Za podzemno skladište plina Okoli se, također, smanjila tarifa 25 posto, a i opskrbna marža će se smanjiti i racionalizirati. Razgovarajući i s regulatorom i Plinacroom vidjelo se da se i mrežarina može smanjiti 20 posto, što je na razini godine otprilike 90 milijuna kuna smanjenja troškova za gospodarstvo i građane. Ne bih rekao da je to udar na Plinacro, nego da je to dobit gospodarstva. Primjerice, s oko 25 milijuna kuna će profitirati Petrokemija koja, nažalost, posluje loše i to će im biti veliki plus. Važno je napomenuti i da su u zadnjih 10-ak dana pale cijene plina i od jedan do 1,5 eura po megavatsatu, i to su sve stvari koje su bitno utjecale da mi uspijemo obuzdati cijenu plina.

To je svakako dobra stvar za industriju iako se sve svodi na kut gledišta - nekom uzmeš da bi drugi dobio i oni koji moraju dati ‘doprinos’ dižu se na noge. No, znači li to uzimanje za državne tvrtke i distributere samo manju dobit ili gubitak, poljuljan investicijski potencijal i sigurnost opskrbe, propadanje?

- Kad smo ukidali porez na ime tvrtke onda su naslovi bili da jedinice lokalne uprave gube milijune kuna. A to je otišlo poduzetnicima. Tako je i ovdje slučaj. Prelijeva se. Želimo pomoći gospodarstvu. Cijena plina u Baumgartenu je pala na malo iznad 18 eura po megavatsatu, i to je bez transportnih troškova. Mi smo smanjili troškove, Slovenija i Austrija, također. Svi idu prema smanjivanju jer je politika plina politika volumena. Lani je bila nabavna cijena HEP-a 0,1734 kuna po kilovatsatu, a sada je došlo do porasta na 0,1809 kuna po kilovatsatu. Povećali smo mu cijenu, a smanjili ostatak troškova. Tu je cijela demistifikacija. HEP je perjanica od koje imamo velika očekivanja. Želimo da se razvije u regionalnog igrača koji će nam garantirati sigurnost i stabilnost opskrbe plinom, toplinskom i električnom energijom. HEP je veleopskrbljivač na tržištu plina za kućanstva i nama je važno da ne generira minuse. No, s druge strane ne smije ubirati ekstra profite. Priče o gubicima su spekulacije ljudi koji dosad nisu ulazili u te strukture i imaju naknadnu pamet pa žele poentirati s nekim populizmom. Napravili smo modele i analize svih brojeva i mogu reći da HEP definitivno neće biti na gubitku.

Dosta ste sigurni, a ne zna se nabavna cijena plina. Barem ne još javno. Ima li istine u tome da je s Inom postignut dogovor da isporuči plin po povoljnijim cijenama?

- Ina i HEP su stožerni igrači na energetskom tržištu. Mi kao država definiramo normativni okvir. Ja zazirem od bilo kakvog intervencionizma u negativnom smislu te riječi tako da te spekulacije ne bih previše komentirao. Na kraju krajeva, zbog nekih loših politika iz prošlosti danas smo na nekoliko arbitražnih sudova. Ina ima ekonomsku računicu, kao što su i sami rekli, da plin prodaje na hrvatskom tržištu. Plin je tu jeftiniji jer nema troškova transporta i zakupa kapaciteta. Da bi prodavala vani, u Mađarskoj ili Italiji, mora platiti transport, pronaći kupca i osvojiti tržište. Ini je najbolje rješenje da proizvedeni plin proda HEP-u kao jednom kupcu, nego pojedinačno, pojedinim opskrbljivačima. Fama koja se stvorila ne pije vodu. HEP kupuje plin i za svoje elektrane, a u interesu je i lokalnih opskrbljivača da imaju jednoga stabilnog veleopskrbljivača kao što je HEP koji može na velike količine i obujme zadovoljiti njihove potrebe i ispregovarati dobru nabavnu cijenu. Mislim da smo uspjeli građanima ostaviti istu cijenu a da to na ide nauštrb državnih tvrtki, i to je ono što mnoge muči - kako smo uspjeli.

Pa otkrijete nam, kako ste uspjeli? Još uvijek je puno otvorenih pitanja. Što će biti s distributerima?

- Tržište će se konsolidirati i, kao što sam rekao, pronašli smo prostor za rješenje zajedno sa svim dionicima strukture cijene plina. Pravo je pitanje zašto dosad to nitko nije učinio.

Puno je prozivki i prepucavanja između bivše i sadašnje vlasti. Teško je pojedincu izvana znati tko je u pravu.

- Uvijek imate dvije strane i oporba je tu, naravno, u lagodnoj poziciji jer gledaju sa strane i kritiziraju, a nisu odgovorni za ništa. A kada su imali priliku krojiti politiku, podsjetit ću, nisu bili u stanju voditi energetski sektor i zato mi sada moramo ispravljati posljedice njihovih loših odluka. Ovo što sada radimo samo je dokaz da kad idete u pozitivne promjene uvijek se uzburkaju vode i uvijek je netko taj koji gubi. Mi smo zaista ambiciozni na razini Vlade i od tvrtki tražimo proaktivnost. Ide se u smjeru da se cijeli sustav napravi učinkovitijim i naravno da će se buniti oni koji uživaju benefite dosadašnjih inertnih politika u energetici. Nažalost, zadnjih 20-ak godina idemo u smjeru plemenske energetike, elitističke. Ja ću uvijek zagovarati iste prilike za sve sudionike na tržištu i svima su otvorena vrata, a ne samo pojedincima. Želimo da kolač u energetici bude veći na razini cijele države i da u tom kolaču svatko ima svoje mjesto.

Hipotetski, postoji li mogućnost da HEP ipak zabilježi gubitak pa kompenzira to skupljom strujom?

- To se neće dogoditi i to vam odgovorno tvrdim. Činimo sve da se odluke bivše vlade ne prelome preko leđa građana. Primorani smo povećati naknadu za obnovljive izvore zbog količine ugovora koje je Kukuriku vlada potpisala i dala kvote za obnovljive izvore, unatoč tome što sustav nije spreman do kraja. U sljedećim tjednima idemo na Vladu s paketom prijedloga i modela. U paketu ide Uredba o naknadi i prijedlog za destimulacijom poticajne cijene. Ono što je ključno jest to da će cijena električne energije u odnosu na 2016. za građane biti niža između pet i sedam posto. Pritom moram napomenuti da se snažno zalažemo za obnovljive izvore energije, ali na jednom uređenom modelu koji će biti dugoročno održiv.

Proizvođači energije iz obnovljivih izvora nisu sretni vašom idejom o trošarinama na proizvodnju zelene energije. Spominje se propast projekata, tužbe.

- Cijene opreme posljednjih godina padaju. Mi smo kao država ispunili i premašili obveze i ciljeve iz EU direktiva. Želimo nadmašiti ciljeve, ali ne želimo da cijena energije nekontrolirano raste zbog poticanja. Sigurno nećemo tretirati sve izvore energije jednako i pazit ćemo da oni koji više doprinose razvoju ruralnih sredina ne budu opterećeni kao neki drugi. Moram priznati da su najzanimljiviji sastanci kad se nađu na istoj strani opskrbljivači, industrija, proizvođači zelene energije. Razgovaramo zadnja tri mjeseca da bismo pronašli model.

A u kojem smjeru idu razgovori oko modela otkupa Ine? Možemo li čuti nešto više od “u tijeku su”?

- Postoji nekoliko modela i svaki se valorizira. Jedan je IPO HEP-a, drugi je društvo posebne namjene koje se može pojačati s neaktivnom državnom imovinom na način da se izdaju obveznice koje bi onda isplatile taj udio. Model na stolu je i energetski holding. Odluka je složen proces i znam da javnosti izgleda kao se ništa ne događa, ali zaista predano radimo na tome. Nadam se da ćemo uskoro izaći s konkretnim stvarima. Znamo gdje idemo, što želimo i znamo što s Inom nakon otkupa.

Što?

- Ina je kompanija koja se mora razvijati u istraživanju i razvoju i vratiti izgubljeno tržište. Ima što ponuditi. Samo trebamo osloboditi zarobljene kapacitete. Mora ići u zajedničke joint-venture projekte sa svjetskim kompanijama gdje će dijeliti rizike, ali i znanja i profite. Pa zašto ne i s MOL-om imati join venture projekt, ako se donese takva poslovna odluka?! Energetika ne poznaje granice i mi se ne smijemo zatvarati jer nismo otok.

Još uvijek se ne zna niti što su se dogovorili HEP i Marubeni. Plomin C je evidentno mrtav. Hoće li biti neke isplate odštete s obzirom na potpisane ugovorne obveze?

- U tijeku je redefiniranje međusobnih odnosa između HEP-a i Marubenija i razgovori su u tijeku. Novih proizvodnih postrojenja na ugljen sigurno neće biti, ne vidim kako ih opravdati. Ugljena nemamo, a i velike svjetske banke odustaju od financiranja ugljena. No, jako nam je važan LNG projekt. Upravo smo dobili 102 milijuna eura bespovratnih sredstava iz CEF fonda za projekt plutajućeg LNG terminala i u fazi smo odabira strateškog partnera te provedbenog postupka zakupa kapaciteta.

Čujem i da SAD gura taj projekt. No, novo vodstvo tvrtke LNG Hrvatska ima težak zadatak, revizija je pronašla niz nepravilnosti u radu i uzalud potrošenih milijuna.

- To su, nažalost, ostaci prošlih promašenih politika. Novi ljudi na čelu LNG-a i Plinacroa su ambiciozni i suglasni s našim očekivanjima. Početak rada terminala se očekuje krajem 2019. Nama je sasvim svejedno odakle će taj plin dolaziti. Važno nam je da imamo konkurentnost i s novim dobavnim pravcem alternativu te sigurnost. Uz to, iz aspekta obnovljivih izvora idemo u smjeru nacionale solarne elektrane u vidu malih, mikro solara gdje bi omogućili građanima da kroz različite financijske modele sudjeluju u tome.

Želimo biti Danska, imati razvijeno zeleno zadrugarstvo? To je realno?

- Zašto ne?! Dapače, to pozdravljamo. Snažno ćemo podupirati energetsko zadrugarstvo. HEP bi trebao sudjelovati u tom segmentu. Veliki fokus nam je i na energetskoj učinkovitosti. Ulaganje u to generira velik broj radnih mjesta i ušteda, a možemo aplicirati za fondove EU i povezati se sa susjedima. Ključno je i toplinarstvo koje je u lošem stanju, a najekološkiji je način grijanja i bit će nam prioritet u strategiji. Razmatramo još razne projekte u hidroenergiji, ali energetskasve ćemo njih sintetizirati kroz novu energetsku strategiju koja će kroz svoje provedbene dokumente usmjeriti planirani razvoj energetike u Hrvatskoj. Nova agencija, Hrvatska energetska agencija, bit će desna ruka ministarstvu za provođenje energetske politike.

Još jedna agencija?

- Ne, objedinit ćemo četiri postojeće agencije u jednu krovnu, a to je Hrvatska energetska agencija. Pustili smo u proceduru spajanje HANDA-e i Agenciju za ugljikovodike i istodobno idemo u ukidanje CEI-ja. Drugi korak je spajanje Agencije za ugljikovodike i HROTE-a. Nadamo se da će to biti gotovo kroz godinu dana. Cilj nam je jačati institucije koje su, nažalost, devastirane. Samo kroz smanjenje administrativnih troškova i racionalizaciju rukovodećeg kadra donijeti administrativnu uštedu na godišnjoj razini od oko osam milijuna kuna. K tome, kroz optimizaciju poslovanja i veću učinkovitost rada po uspostavi Hrvatske energetske agencije procjenjuje se da će uštede biti oko 50 milijuna kuna godišnje.

Kad možemo očekivati nove kadrove u HEP-u, pa i u drugim tvrtkama koje su pod nadležnošću Mosta? Imamo li neka imena, jesu li među njima profesionalci ili prijatelji?

- Uprave državnih tvrtki svakako će se profesionalizirati, želimo dovesti najbolje menadžere. Natječaji idu uskoro.