Tvrtka Altpro jedan je od prvih hrvatskih startupova, iz vremena dok “startup” kao pojam nije ni postojao. Ova se tvrtka već više od 20 godina bavi razvojem i proizvodnjom signalno-sigurnosne opreme za željeznička vozila i infrastrukturu, a danas zapošljava više od 125 djelatnika te je dosad izvezla opremu u 47 zemalja širom svijeta, poput JAR-a, Kanade, Čilea, Velike Britanije, Turske, Australije i Indonezije, gdje je proteklih nekoliko godina ujedno i najveći hrvatski izvoznik. Ujedno, Altpro je trenutačno jedna od samo četiriju tvrtki na svijetu koje proizvode slične sustave. Sa Zvonimirom Vidukom, direktorom tvrtke Altpro, razgovarali smo o njihovim inovacijama i o planovima za širenje.
Na nedavnoj dodjeli nagrada Zlatna kuna Altpro je proglašen najinovativnijom hrvatskom tvrtkom. Čemu pripisujete taj uspjeh?
- Uspjeh pripisujemo čitavom našem pristupu inovacijama i njihovoj komercijalizaciji. Inovacija je promjena, a mi razvijamo uređaje koji rade upravo tu promjenu. Da ne rade promjenu, mi ne bismo bili konkurentni i ne bismo se prodavali na tržištu jer smo iz zemlje koja više nije prepoznatljiva po industrijskim inovacijama. Čitav proizvodni program tvrtke temelji se na vlastitom znanju i inovativnim tehničkim rješenjima te usmjerenosti na specifične tržišne niše. HGK je dodjelom ove nagrade prepoznao naš cjelokupni inovativni pristup razvoju i plasmanu na globalno tržište novog proizvoda za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza koji je trenutačno najinventivniji tehnološki proizvod toga tipa na svjetskom tržištu. Taj je proizvod 2015. proglašen inovacijom godine od Ministarstva gospodarstva i Udruge inovatora Hrvatske. Nakon četiri godine složenog razvoja uređaj je 2014. godine izašao na tržište pobjedama na međunarodnim tenderima, brzo je dospio na strana tržišta Indonezije, Kine, Južne Afrike, Turske, čitave Jugoistočne Europe, Austrije, što pokazuje njegovu konkurentnost i rezultira uspjehom na globalnom tržištu. U idućoj godini tek očekujemo veliku poslovnu ekspanziju toga sustava na globalnom tržištu. Inovacija ima svrhu samo ako se pretvori u proizvod za nekoga kupca.
Mogli bismo reći kako je Altpro jedan od prvih hrvatskih startupova, naime, počeli ste prije više od 20 godina u Tehnološkom parku Zagreb. Recite nam nešto više o svojim počecima i što biste na temelju svog iskustva poručili današnjim startupovima?
- Početkom 90-ih probudio se poduzetnički elan i ljudi iz bivših industrijskih giganata počeli su otvarati razvojno proizvodne tvrtke. Jasno, svi ti nazovimo ih startupovi nisu imali prostora ni financija, a Tehnološki park koji je osnovao Marijan Ožanić postao je sjecište za industrijske tvrtke našeg profila. Njih su osnivali ljudi koji su radili u industriji i nisu odlazili iz zemlje. Svi smo radili i učili danonoćno, stvarali proizvode, sve ulagali u tehnologiju i znanje, išli po svjetskim sajmovima. Stvorila se jezgra sjajnih poduzeća koja je mogla biti nova hrvatska Silicijska dolina, ali, nažalost, to se nije dogodilo. Nemogućnost prostornog širenja, nedostatak poticaja, kredita te razne prepreke zagušili su tu ideju i ostao nas je danas mali broj. Tek u posljednjih nekoliko godina došlo je do ekspanzije tehnološkog parka, sada Razvojne agencije, uz otvaranje novog prostora na Velesajmu i popratnih aktivnosti, sve većih poticaja države i Grada, ali je prošlo previše godina u kojima se mnoge tvrtke s početka nisu razvile. Zato sada ima premalo industrijskih poduzetnika u Hrvatskoj. Vrijeme za tvrtke i pojedince koji stvaraju u Hrvatskoj ipak dolazi jer je postojeći gospodarski model neodrživ. Stoga bih današnjim startupovima preporučio da ostanu u Hrvatskoj jer im se tu pružaju različite prilike koje mogu i moraju iskoristiti. Ono što rade dvije tvrtke u Hrvatskoj u drugim zemljama rade stotine pa prerani izlazak na ring svjetskog tržišta može izmoriti ili uništiti tvrtku. Startupovi moraju puno raditi i učiti i koncentrirati se na nešto konkretno i ne svaštariti. Najvažnija je želja za stvaranjem i biti ustrajan na svome putu. Model za uspjeh jest specijalizirati se u nekom području, stvoriti stručni tim i visokokvalitetan proizvod i na taj način postati vidljiv na svjetskom tržištu. Vrijeme do pojave konkurencije s nekom novom inovacijom sve je kraće. Mi u Hrvatskoj nemamo kapaciteta za masovne proizvodnje uređaja široke potrošnje i ja stoga vjerujem i nadam se da će iz ove softverske startup scene niknuti više tvrtki poput Infobipa, Pet minuta i IN2.
Koji su danas vaši ključni proizvodi?
- U Tehnološkom parku krenuli smo s razvojem malih, zamjenskih, proizvoda za željeznička vozila i infrastrukturu, no shvatili smo da ćemo s time ostati vezani u Hrvatskoj te vegetirati. Bili smo, ustvari, prisiljeni raditi bolja rješenja od postojećih. S prvim izlascima s HGK-om na vanjska tržišta primijetili smo koji su trendovi, odnosno koje bi mogle biti naše mogućnosti. Prije osnivanja tvrtke Altpro radio sam na ispitivanju lokomotiva i vlakova u Končaru, a to iskustvo pomoglo mi je u shvaćanju pojma željeznice te određivanju puta razvoja poduzeća. Danas imamo dvije niše proizvoda koje razvijamo već 15 godina i u kojima smo do sada razvili više od 40 proizvoda. Prva niša su signalno-sigurnosni uređaji za željeznička vozila, poput autostop uređaja, budnika, baliza, dijagnostičkih uređaja te registratora događaja. Takve proizvode plasiramo na globalno tržište, dok naše standardne proizvode plasiramo na području bivše regije. Druga niša su signalno-sigurnosni uređaji za željezničku infrastrukturu, i tu imamo temeljne sklopove - brojače osovina, signale, podizače rampi, upravljačke uređaje za putne prijelaze, senzore kotača, detektore vlaka, incident rekordere te metro opremu. Dakle, govorimo o cjelovitim sigurnosnim sustavima za željeznička vozila i infrastrukturu, koje odlikuju vrhunska kvaliteta i najviši sigurnosni standardi, što potvrđuju i međunarodni certifikati nezavisnih akreditiranih tijela, za razliku od konkurencije koja takve certifikate nema.
Početkom listopada potpisali ste ugovore s HŽ Infrastrukturom te HŽ Putničkim prijevozom. Što ćete točno raditi za njih?
- Ulaskom u Europsku uniju donesen je zakon o sigurnosti, u kojem postoji obveza postavljanja lokalnog sigurnosnog sustava na svim željezničkim vozilima. Kako se bližio istek roka te obaveze, sredstvima Svjetske banke raspisan je natječaj za opremanja vozila HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture koja nemaju nikakvog sigurnosnog sustava. Naš sustav autostopa pokazao se najkonkurentnijim. Konkretno, autostop uređaj upozorava strojovođu ili automatski koči vlak ovisno o podacima koje sustav prikuplja iz više segmenata vožnje, a u potpunosti je otporan na sve vrste vibracija, potresa i udara koji nastaju prilikom eksploatacije na željezničkom vozilu. Oformili smo zajednicu ponuditelja s domaćim tvrtkama Gredeljom, RŽV Čakovec i OV koji će ugrađivati naše sustave u 128 vozila HŽ-a. Time smo jako zadovoljni jer smo oformili takav klaster tvrtki kojem se ovom referencom otvara mogućnost za konkuriranje na istome poslu i na velikim EU tržištima. Ovaj smo sustav uspjeli plasirati u veliki broj zemalja, a posljednjih su ga godina u svoja vozila ugradili najpoznatiji svjetski proizvođači poput CAF-a, Alstoma, Stadlera i Passera.
Altpro je orijentiran i na izvoz. Na kakvim ste sve poslovima trenutačno vani angažirani?
- Ove godine smo komunicirali i isporučivali naše proizvode praktički čitavom globalnom tržištu (201 izvoz u 32 zemlje ove godine do sada) te isporučivali i natjecali se za velike projekte u regiji i svijetu. Trenutačno imamo posjet iz Kine i potpisali smo ugovor za organiziranje lokalne proizvodnje u Kini. Sličan ugovor smo prije nekoliko mjeseci sklopili s Indijom. To su velike zemlje u koje nije lako ući. Ujedno izbacujemo i naš novi proizvod, metro senzor, u suradnji s japanskim i francuskim partnerima nakon višegodišnjeg testiranja, koji planiramo plasirati u Jugoistočnoj Aziji i u druge svjetske metroe.
Koja su vam tržišta ključna i u kojim zemljama vidite potencijal za širenje?
- Najveći potencijal vidimo na području zemalja južne hemisfere – Srednja i Južna Amerika, Afrika i Jugoistočna Azija. Tamo vidimo priliku jer smo, s jedne strane, već prisutni u EU, a s druge strane sjevernoameričko tržište nosi velike ulazne troškove i resurse. Plasiranjem našeg autostop sustava kao tehnologije u Indoneziju u konkurenciji japanskih, njemačkih i švedskih tvrtki uočili smo veliku priliku za nas na tim tržištima. On je dosta robustan, što u slučaju poplava na tome području znači da uređaji mogu biti dulje vrijeme pod vodom, a konkurentski proizvodi nisu zadovoljili taj kriterij. Vodeći se time, za sljedeće godine imamo marketinšku strategiju te program sajmova koji je podržalo Ministarstvo gospodarstva kako bismo spremni izašli na to tržište. Primijetili ste da imamo kataloge na španjolskom, portugalskom, francuskom, kineskom i ruskom. To dovoljno govori o ambiciji neke tvrtke. Naš tehnički katalog proizvoda od 100 stranica na kineskom hit je gdje god se pojavimo. Uvođenje složenog sustava, odnosno proizvoda, na neku željeznicu traje i po nekoliko godina, ali nakon ulaska na tržište na njemu ste vezani sljedećih 40 godina kroz modernizaciju i isporuke. Naši proizvodi su osmišljeni da budu lako kompatibilni sa starom i novom tehnikom na željeznicama svijeta.
Koliko vam u prosjeku treba da završite jedan projekt u cijelosti?
- Infrastrukturni projekti su vremenski dosta dugi, posebice ako sudjelujemo u ponudama s velikim integratorima, što je u zadnje vrijeme najčešće. Primjerice, za jedan od najvećih projekata u Europi ponudu smo dali prije godinu dana, a odluka će biti donesena tek iduće godine. Ako naši integratori dobiju posao, s radom ćemo krenuti tek 2019. U slučaju direktnog natječaja koji podrazumijeva manje poslove, cijeli projekti od potpisa narudžbe do isporuke traje od 6 do 12 mjeseci.
Početkom godine planirate otvaranje novog inovacijsko-razvojnog centra za vozila u Odri. Kako to da ste se odlučili na taj korak?
- Svaka investicija danas je rizik, ali ona je rezultat sve veće potražnje za našim sustavima za sigurnost na vozilima i infrastrukturi koji su trenutačno najkonkurentniji na svjetskom tržištu. Planovi ulaska u Južnu hemisferu zahtijevaju veće kapacitete. U suradnji s HBOR-om ušli smo u kreditni program Pronalasci, koji je osmišljen baš za tvrtke poput nas. Mi ćemo s novim pogonom i 75 novih radnih mjesta dobiti potrebni kapacitet za rad na velikim poslovima. Ovo je naša druga proizvodna investicija u posljednjih šest godina, koja će pokazati kupcima kako imamo potrebne kapacitete za razvoj, istraživanje, proizvodnju i mogućnost za isporuku. Ujedno su to možda rijetki pravi primjeri reindustrijalizacije u Hrvatskoj jer smo postojeće prodajno-skladišne objekte pretvorili u razvojno proizvodne objekte.
Član ste brojnih organizacija i udruženja, poput Udruge inovatora Hrvatske, HGK, HUP-a, Hrvatskih izvoznika, u kojima aktivno promičete razvoj inovacija. Što bi, po vama, trebalo napraviti kako bi se potaknule inovacije u Hrvatskoj?
- Ja osjećam moralnu obvezu prema društvu i svojoj okolini da pomažem volonterski ideje i aktivnosti u koje vjerujem, a to su inovacije, izvoz, industrija i investicije u razvoj i proizvodnju, a inovacije su novi proizvodi i stari koji su poboljšani te za njihov razvoj treba stvoriti preduvjete. Prije svega, inovatorima omogućiti da participiraju prvim isporukama u našoj, ipak, državnoj ekonomiji. S referencama u poslovima gdje je država najveći konačni kupac taj inovator onda može izaći i izvan granica. Do sada je u Hrvatskoj, svih ovih godina, problem bio manjak financija, neplaćanje, no sada to nije više problem. Najveći je problem što su mnoge tvrtke poput naše, koje su orijentirane na industrijsku inovaciju i koje nose visoke mogućnosti zaposlenja, nestale tijekom ovih godina ili se nisu razvile. Nastala je sadašnja startup generacija gdje su više-manje informatičke tvrtke, a ostala je praznina u sektorima elektroindustrije i metaloprerađivačke industrije, koje i danas imaju veliki potencijal. Kako bi se stvorilo inovativno poduzetničko društvo, treba se stvoriti puno tvrtki, osigurati preduvjete poput tehnopolisa, pojačati angažman države te dati tvrtkama punu podršku u sustavu razvoja i inovacija. Hrvatska mora postati inovativna izvozna poduzetnička zemlja, a to traži i inovativne društvene promjene države, što znači da nema trošenja ako se ne zarađuje. I danas kod nas ima puno inovatora, ali kao što je javno rekao g. Kolenić, naš iseljenik od 1970. u JAR-u, između inovacija i izvoza stoji hrvatska država. Mi smo potrošili jednaku količinu vremena za razvoj proizvoda i izvoza koliko i za savladavanje prepreka tome razvoju u Hrvatskoj. Etabliranje na stranom tržištu traži mir kod kuće. Kaže se da je lanac jak koliko mu je jaka najslabija karika.
Kako gledate na budućnost željezničke industrije? Je li kasno za modernu i učinkovitu željeznicu u Hrvatskoj?
- Hrvatska je za vrijeme Austro-Ugarske bila među prvim zemljama svijeta koja je još u 19. stoljeću uvela željeznicu. Ako promatramo 1990. godinu kao graničnu, Hrvatska je tada prevozila samo sedam puta manje tereta od jedne Njemačke. A danas? Mi se nalazimo na sjecištu morskih i kopnenih koridora, a kineski morski Put svile završava u Jadranu. Oko nas se ubrzano rade prometni i željeznički koridori u svim zemljama. Mi smo kao zemlja koja ima morske luke i Jadran mogli komotno živjeti samo od transporta koridorima. Željeznica je Hrvatskoj neophodna jer će se inače izgubiti strašan gospodarski segment i postat ćemo slijepo prometno crijevo te izgubiti tisuće radnih mjesta. Željeznička industrija je za razliku od drugih država u našem susjedstvu preživjela tranziciju i, za razliku od njih, ona je i dalje jaka i ima dobrih proizvoda i iskusnih ljudi. Osim vojne industrije i brodogradnje, mi adekvatne industrije više i nemamo. Velika se sredstva predviđaju u EU za moderniju i učinkovitiju željeznicu u HR, no, prema našem mišljenju, to i dalje ide presporo. Država po tom pitanju više treba pitati struku jer su voluntarizam i neznanje napravili velike štete našim željeznicama. Htio bih naglasiti kako poznajemo gotovo sve željeznice na svijetu i HŽ i dalje spada među tridesetak najrazvijenijih željeznica bez obzira na sadašnji status u našem društvu. Zemlje koje ne izgrade učinkovitu željeznicu ne smatraju se razvijenim zemljama. Nije kasno za modernu i korisnu željeznicu u Hrvatskoj, ali da je minuta do 12 za konkretne rezultate, to je činjenica.
U sklopu Altproa osnovali ste i tvrtku Eterik, koja je patentirala mobilnu destileriju ljekovitog i aromatičnog bilja. Kakav je interes za takve proizvode?
- Radi se o patentiranoj mobilnoj destileriji za eterična bilja koja je rezultat razvoja naše tvrtke i čiji inovativni dizajn i jedinstvena tehnička rješenja omogućuju destilaciju 300-tinjak biljnih vrsta. Ključna je prednost što stroj jednostavno možete prevesti na bilo koji teren, a zahvaljujući kontrolama možete pratiti tijek destilacije te prilagođavati uvjete sukladno kulturi koju želite destilirati. Ovaj proizvod osvojio je cijeli niz nagrada na domaćim i međunarodnim sajmovima inovacija te sukladno pozitivnim reakcijama ima i odličan potencijal za zaposlenje velikog broja ljudi. Imamo veliki interes iz Hrvatske i susjednih zemalja regije, no aktivna promocija proizvoda nam praktički tek predstoji jer tek sada s novom investicijom imamo kapacitet za pravu proizvodnju.
Kakvi su vam planovi za budućnost tvrtke Altpro?
- I dalje razvijati nove inovativne proizvode jer to globalno tržište traži. Ako se ne širite i ne razvijate onda je to kraj, kao u utrci – staneš li nikada nećeš doći do cilja. Tvrtka se povećava i restrukturira u hodu. Trenutačno razvijamo novi proizvod za koji smo dobili bespovratna sredstva EU kroz projekt IRI i za koji su već zainteresirane najveće multinacionalne kompanije. Mi smo svojim radom pokazali da ostajemo u Hrvatskoj, tu ćemo investirati i dalje kao i u regiji gdje imamo veliku podršku, zapošljavati nove ljude i razvijati nove proizvode. U Odri smo stvorili globalni centar razvoja signalizacijske opreme. Time vraćamo dug ne samo društvu nego i ljudima koji nas podržavaju i koji vjeruju u našu ideju. Tvrtke se bave onime što najbolje poznaju njihovi vodeći ljudi, a mi poznajemo željezničku tehniku. Posla na željeznici u svijetu ima kao u oceanu riba i svaki dan je nova prilika za nas.