Odgovarajući nedavno u Saboru na zastupničko pitanje SDP-ovca Peđe Grbina o produbljenoj agoniji pulskog Uljanika, premijer Andrej Plenković dao je do znanja da se politička ekonomija u tom brodogradilištu nastavlja do daljnjega.
Osim spasonosnog kredita od 96 milijuna eura Uljanika, za koji je Vlada dala neophodno jamstvo i izlobirala u Bruxellesu, te neopozive zaštite radnih mjesta u Uljanik grupi, Plenković je spomenuo ulogu Uljanika kao vlasnika riječkog 3. maja i značaj saveza dvaju brodogradilišta za Istru i riječku regiju.
Političko žarište
Potonje znači da u novoj etapi političke ekonomije u brodogradnji, koja traje već 28 godina, Uljanik više nije samo pulsko i istarsko ekonomsko i političko žarište, nego pitanje koje se prelilo preko Učke na Kvarner. U takvoj političkoj situaciji, s Vladom kojoj je potrebna svaka zastupnička ruka u Saboru, manevarski prostor za poslovodstvo Uljanika i nije tako sužen kako se može zaključiti iz raščlambe poslovnih rezultata Uljanik grupe te istoimene matice i pulskog brodogradilišta.
Naime, Uljanik grupa, koja obuhvaća pulsko i brodogradilište 3. maj u Rijeci, prošlu je poslovnu godinu završila s gubitkom od 687 milijuna kuna zbog, kako se navodi u poslovnom izvješću, kašnjenja u proizvodnom procesu. Prevedeno, brodovi nisu napravljeni, isporučeni i naplaćeni u zamišljenom roku, pa nije bilo planiranih prihoda.
Do zastoja je došlo, prema javnim obrazloženjima Uprave Uljanika, zbog nedostatka novca, bolje rečeno odobrenih kredita kod poslovnih banaka. A krediti, kažu u Upravi, nisu nabavljeni na vrijeme, jer je tijek pripreme gradnje potrošio vrijeme nužno za traženje financiranja od poslovnih banaka.
Spomenuti kredit od 96 milijuna eura pribavilo je zapravo jedno od društava unutar grupe, Uljanik brodogradilište, a tako prikupljeni novac otići će za plaće, podmirivanje dobavljača i dovršetak dijela naručenih brodova. Dio kredita otići će i za pripremu ulaska strateškog (su)vlasnika u Uljanik grupu, koji bi trebao uložiti oko 100 milijuna eura za novi početak brodogradilišta.
Vlada je odobrila jamstvo za Uljanikov kredit pod uvjetom da se strateški ulagač pronađe u roku od šest mjeseci. Zasad je najozbiljniji kandidat za strateškog ulagača Danko Končar. Prema Vladinu obrazloženju odluke o davanju jamstva, Uljanik brodogradilište u 2016. napravilo je minus od 243 milijuna kuna. Kao ukupni gubitak tog brodogradilišta Vlada navodi iznos od milijardu i 506 milijuna kuna, uz dodatak da su kratkoročne obveze tvrtke za milijardu i 152 milijuna kuna veće do imovine.
Kako je Uljanik, nakon ostvarene dobiti u 2016. i 2015. od ukupno sedamdesetak milijuna kuna te uživanja višegodišnjeg imidža najuspješnijeg domaćeg škvera dospio u lanjske gubitke koji su zaprijetili potpunim kolapsom?
Opstanak
Više bivših visokopozicioniranih menadžera u Uljanik grupi odbilo nas je kada smo ih zamolili da iznesu svoje viđenje sunovrata brodogradilišta, što potvrđuje opću ocjenu da kriza u brodogradilištu nije od jučer, nego su sve prethodne uprave pridonijele sadašnjem stanju.
Bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija Slavko Linić, koji je velik dio svog političkog i dužnosničkog rada potrošio upravo na rješavanje poteškoća u brodogradnji, upozorava da se bez stvarne i razgovijetne analize kako je Uljanik napravio gubitke, neće moći napraviti najavljeni zaokret kroz novog vlasnika koji će tražiti i provesti restrukturiranje.
- Pretpostavljam da moramo napokon znati je li problem stvaranja gubitka taj što moramo raditi brodove ispod cijene ili je to bio problem trenutka koji je trajao neko vrijeme. Te odgovore mora dati Uprava jer je to pitanje opstanka - rekao nam je Linić.
Najveći udio u vlasništvu Uljanik grupe, 46,3 posto, ima udruga malih dioničara, odnosno radnika. Država je i dalje značajno prisutna u vlasničkoj strukturi ovog brodogradilišta pa sve dosadašnje vlade nisu imale poteškoća u opravdavanju “tetošenja” brodogradilišta koje se zrcali u podatku da je od 1992. do 2017. godine kroz potpore, sanacije i subvencije država u brodogradilišta ubrizgala 30 milijardi kuna. U Uljaniku izlaz iz postojeće predstečajne krize vide u ulasku strateškog partnera i dokapitalizaciji društva, ali i prenamjeni dijela zemljišta na kojem posluju.
- Moramo se prilagođavati i mijenjati kako bismo opstali na surovom svjetskom tržištu. Brodogradnja visokosofisticiranih brodova i dalje će nam biti prioritet, no istodobno se otvara mogućnost zimskog servisnog centra za megajahte na prostoru koji se može prenamijeniti - poručio nam je jučer član Uprave Uljanika Marinko Brgić.
Hoteli, marina...
Čim je brodogradilište zapalo u probleme, dio političkih aktera u Istri otvorio je pitanje scenarija mogućeg gašenja Uljanika kako bi se zemljište i pomorsko dobro u Puli, na kojem se nalazi najveći dio brodogradilišta i pratećih usluga, pretvorio u marinu i hotelsko naselje. Procjenjujući izglede za opstanak Uljanika, 3. maja i ostalih domaćih brodogradilišta, Linić ukazuje na potrebu da se brodogradilišta razmotre i prenamjenu velikog prostora na dobrim lokacijama koje koriste i za druge vrste biznisa.
- Gubici se mogu pokriti uporabom zemljišta na drugačiji način ili kroz strateškog partnera, ali nikako kroz pomoć države iznad onoga što ona može kao članica EU - zaključuje naš sugovornik.
Ako na odnos pulskog i riječkog brodogradilišta primijenimo često spominjanu poštapalicu da je Uljanik novi Agrokor, moglo bi se reći da je 3. maj bio Uljanikov Mercator, odnosno preuzimanje bez kojeg se moglo, a sada postaje sve teži uteg za preuzimatelja.
1500 zaposlenika je višak?
U Uljanik grupi trenutačno je 4500 zaposlenih, a u posljednjem medijskom istupu direktor Grupe Gianni Rossanda priznao je da se radi o prevelikom broju zaposlenih ako se želi rentabilno poslovati isporukom četiriju brodova godišnje, za što je, poručio je direktor Uljanika, dovoljno 3000 radnika. Pod potonjim uvjetima i uz specijalizaciju proizvodnje te smanjivanje postojećeg broja ovisnih dobavljača, Rossanda vidi dugoročnu perspektivu Uljanika.
Podaci iz knjige narudžbi pulskog brodogradilišta podupiru dio Rossandine vizije o specijalizaciji proizvodnje. U knjizi su, što kao već isporučeni, što kao naručeni, među ostalim, luksuzni putnički brod, tri broda za prijevoz automobila i putnički brod za polarna istraživanja.
Uljanik produžio rok za dubinsku analizu do 23. ožujka
Uljanik d. d. produžio je do 23. ožujka postupak za provođenje dubinske analize za potencijalne investitore u procesu dokapitalizacije te pozvao zainteresirane investitore da do tada dostave obvezujuća pisma namjere, izvijestila je u petak ta pulska brodograđevna tvrtka.
Dubinska analiza se provodila od 15. veljače do 16. ožujka, međutim dio potencijalnih investitora zatražio je produženje roka za proces dubinske analize te je uprava donijela odluku o produženju postupka provođenja dubinske analize do 23. ožujka, kaže se u obavijesti koju je Uljanik objavio u petak.
Kompanija je pozvala zainteresirane investitore da dostave obvezujuća pisma namjere do 23. ožujka.
Dubinska analiza prvotno je bila predviđena u razdoblju od 15. veljače do 8. ožujka ove godine, a Uljanik ju je već jednom produžio i to do danas, 16. ožujka.
Uljanik Grupa zaprimila je dva pisma namjere potencijalnih strateških partnera - Kermas energije Danka Končara te napuljske Palumbo Grupe - za sudjelovanje u restrukturiranju i diverszifikaciji Uljanik Brodogradilišta.
Sredinom siječnja dioničari pulskog brodogradilišta su na izvanrednoj glavnoj skupštini odlučili o dokapitalizaciji odnosno povećanju temeljnog kapitala od 180 do najviše 302,22 milijuna kuna.
Vlada je Uljanik Grupi odobrila državno jamstvo za kreditno zaduženje u visini traženih 96 milijuna eura, uvjetovavši da Uljanik i Uljanik Brodogradilište provedu povećanje temeljnog kapitala, ulaskom strateškog partnera u Uljanik d.d. te pripreme i pokrenu postupak restrukturiranja zasnovanog na planu restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta d.d. u suradnji sa strateškim partnerom (Hina)