ZAGREB - Premijerkin savjetnik Borislav Škegro smatra da treba što prije privatizirati Hrvatsku poštansku banku , a to bi se moglo učiniti domaćim kapitalom, s obzirom na to da su mirovinski fondovi veoma zainteresirani za ulazak u vlasničku strukturu. Istodobno je drugi premijerkin savjetnik, Željko Perić, izjavio da bi se do kraja godine mogao realizirati IPO državnog udjela u jednoj tvrtki.
Premda su mirovinski fondovi zainteresirani za ulaganje u još neke tvrtke, dokapitalizacija HPB-a je najizvjesnija s obzirom na to da dosadašnji pokušaji nisu donijeli trajnije rješenje. Nakon što bi mirovinci postali manjinski dioničari, smatra se da bi slijedila druga faza privatizacije banke u vidu javne ponude (IPO-a) ili prodaje strateškom partneru.
U ekonomskim krugovima, međutim, ipak se smatra da bi bilo puno elegantnije i transparentnije ako bi se, umjesto izravne dokapitalizacije, išlo odmah na IPO u kojemu bi sudjelovali i mirovinski fondovi.
Prošlo vrijeme spektakla
-To bi bilo dobro ne samo zato što bi se izbjegle sumnje u neke diskrecijske odluke, nego i za samu burzu koja je prilično beživotna - ističe jedan analitičar. Kada je riječ o interesu građana, nakon iskustava s proteklim IPO-ima i oni su svjesni da više nema spektakularnih zarada, ali nije isključeno da bi se neki odlučili na ulaganje. Bez obzira na prošlogodišnji gubitak HPB-a, bankarstvo je na dugi rok ipak atraktivna investicija.
Hibridna rješenja
#Koliki bi se udjel potencijalno ponudio, može se samo nagađati, ali analitičari procjenjuju da bi optimalno bilo ponuditi 25 posto plus jednu dionicu HPB-a. Priča o dokapitalizaciji te državne banke traje već godinama, ali trajnije rješenje nikako se ne može pronaći. Posljednji zainteresirani kupac za tu državnu banku bio je EBRD koji je želio preuzeti udjel od 25 posto, ali pregovori su zapeli, navodno, zbog cijene.
Već nekoliko godina HPB-ov omjer između kapitala i ukupne aktive na samom je rubu dopuštenog.
Stoga je središnja banka ustrajno davala naloge o nužnosti povećanja adekvatnosti kapitala. Krajem prošle godine država je HPB-u uplatila 100 milijuna kuna hibridnog depozita, a posljednja dokapitalizacija izvršena je krajem ožujka. Time je adekvatnost kapitala povećana na više od 12 posto, čime je zadovoljena nova zakonska regulativa. Uz to, iz banke su poručili da je time osiguran nastavak stabilnog i sigurnog poslovanj. No, pitanje je koliko dugo. Prijašnje su procjene govorile da će HPB-u za neometano poslovanje u idućih godinu-dvije trebati dodatni kapital od pola milijarde do milijardu kuna.