Brazil, Rusija, Indija, Kina -novi eldorado za investitore

ZAGREB - Izraz BRIC koji se odnosi na četiri brzorastuće zemlje - Brazil, Rusija, Indija i Kina - postao je sinonim za uspjeh. Dok geopolitičari raspravljaju o trenutku kada će preuzeti vodstvo globalnom ekonomijom, konzultanti savjetuju što veće ulaganje u te brzorastuće zemlje i novi investitori dolaze s velikim entuzijazmom, nadajući se dobroj zaradi.

Blaga kriza i brzi rast

Krenuvši stopama MP BRIC-a, fonda kojem je lani vrijednost porasla čak 69 posto, niču novi fondovi (Ilirika Bric) koji hrvatskim investitorima nude mogućnost da se uključe u “priču našeg doba”. Koliko je ta slika doista realna? Nakon zvjezdanog desetljeća, BRIC je prošao blagu krizu iz koje sada izlazi rapidnom brzinom.

Goldman Sachs naglašava za FT da bi Kina do 2030. mogla postati najveća svjetska ekonomija. Po visini BDP-a četiri zemlje zajedno bi mogle preteći sedam dominantnih bogatih nacija.

Životni standard stanovnika tih zemalja ubrzano raste, a od toga koristi imaju i bogate zemlje koje uvoze jeftinu robu i dobivaju veliko izvozno tržište. Kina je postala najveći svjetski izvoznik robe, Indija dominira u izvozu softwarea i back-office usluga, Rusija je prepoznatljiva kao izvoznik nafte i plina, a Brazil poljoprivrednim sirovinama. Dionice u BRIC zemljama, unatoč padu u vrijeme krize, završile su desetljeće s dvostruko većom vrijednošću nego što su imale 2005. godine.

Važni globalni igrači

Ipak, predviđanja o gravitacijskom pomaku u upravljanju svjetskom ekonomijom, kao i novom uzletu dionica, čine se preoptimističnima. Analitičari procjenjuju da te zemlje ipak nemaju snage da povuku globalnu potražnju. Kina je još ovisna o potražnji drugdje. - Ekonomije s nastajućih tržišta su važni igrači, no ne vidim nikakvu veliku kataklizmu idućih 10 godina, niti da se financijski centar seli na istok - kaže Jean-Pierre Lehmann, profesor IMD-a u Švicarskoj.

MMF smatra da je sadašnji pomak u globalnoj ekonomiji privremen: s oporavkom potražnje u razvijenim zemljama vratit će se i kineski izvoz, a to znači i stare neravnoteže u globalnoj ekonomiji. Unatoč nekim pomacima, Kina nije postala potrošačka ekonomija, već je stopa štednje čak porasla. Razlog tome, kako je pokazalo prošlogodišnje istraživanje McKinsey Global Instituta, jest činjenica da u toj zemlji ne postoji socijalna zaštita pa kućanstva sama štede za obrazovanje, slučaj bolesti ili brigu za roditelje.

Mit o brzoj zaradi

Ni druge tri zemlje neće imati značajan utjecaj na globalnu potražnju. Brazil je relativno stara ekonomija u kojoj nema mnogo prostora za brzi rast, dok Indija ima kroničnih problema s javim financijama, a stopa štednje i veća je nego u Kini. Na koncu, Rusija je jako ovisna o cijeni nafte.

Kada je riječ o ulaganjima, pojedini analitičari upozoravaju da je slika o sigurnoj zaradi također iskrivljena. Profesor Jay Ritter sa sveučilišta Florida, autor studije o stogodišnjem ulaganju u dionice u 60 zemalja, upozorava da zemlje s visokim potencijalima rasta nisu dobra prilika za ulaganje ako valuacija dionica nije niska. Jer, ne kupuje se statistička tvorba zvana BDP, već dionice kompanija iz realnog svijeta. A u mladim tržištima kompanije brzo nastaju i nestaju. No, bez obzira na razne scenarije, uvijek ostaje pitanje isplativosti ulaganja. Warren Buffett je rekao da je strašna greška gledati što se zbiva u ekonomiji danas i na temelju toga odučivati o kupnji ili prodaji dionica. To se odnosi na dobre i loše ekonomije.