ZAGREB - Banke će morati imati stopu adekvatnosti kapitala od sedam posto, gotovo trostruko više nego sada, a ona koja to ne bude uspjela, neće moći isplaćivati dividende dioničarima i bonuse menadžerima.
To su prošli vikend dogovorili svjetski bankovni regulatori kako bi spriječili ponavljanje financijske krize. Nova se pravila zovu Basel III i prvo su srušila vrijednost eura, da bi ga danas podigla zbog strožih pravila za banke što ulagačima ulijeva sigurnost.
Sporiji gospodarski rast
Najveći otpor dogovoru pružala je Njemačka čije pokrajinske banke očekuje novi val dokapitalizacije - procjenjuje se da će im trebati 105 milijardi eura novog kapitala, a zagovornici još strožih bankarskih kriterija su SAD i Velika Britanija. Stručni krugovi već upozoravaju da će Basel III u praksi značiti manju ponudu kredita te da će rasti kamate na kredite, a zbog svega će svjetsko gospodarstvo sljedećih deset godina rasti sporije nego što se očekivalo.
Sve će se to odraziti i na Hrvatsku. Ipak, u Hrvatskoj narodnoj banci smatraju da će utjecaj Basela III na naš bankarski sektor biti vrlo malen. Naime, zakonski postavljena stopa adekvatnosti kapitala u našem bankarskom sektoru već je znatno veća od one koju postavlja Basel III i iznosi 12 posto. Stoga Hrvati ne moraju strahovati da će im se krediti odobravati po višim kamatama nego sada. No, moguće je da će bankari pri odobravanju kredita ipak biti oprezniji.
Vlasnici hrvatskih banaka
Jedna od opasnosti koja prijeti hrvatskom bankovnom sustavu jest i to da bi banke majke mogle, bude li im trebao novac za dokapitalizaciju, uzimati dobit svojih hrvatskih banaka kćeri. Ipak, u središnjoj banci ne vjeruju da će se to dogoditi jer je stopa adekvatnosti kapitala u bankama majkama već u skladu s obvezama koje nameće Basel III. Tako je, primjerice, već sada 8,45 posto u UniCredit grupi, u čijem je sastavu Zaba, a u Societe Generale, koja u Hrvatskoj ima Splitsku banku, i u Raiffeisenu iznosi 8,5 posto.