Nagli pad proizvodnje 2009. i duga recesija smanjili su samopouzdanje i povjerenje građana u mogućnosti hrvatske privrede, pa će se mnogi iznenaditi kad čuju da je Hrvatska, unatoč depresiji, treća u Europi po broju proizvedenih kapsula, a najveći svjetski izvoznik transformatora po stanovniku ili da naši škverovi u knjigama narudžbi imaju 40 plovnih objekata, vrijednih više od milijardu i 520 milijuna dolara.
Dramatične promjene
Jutarnji list organizira konferenciju “Hrvatska industrija i brodogradnja 2020.”, koja se, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, održava danas, s ciljem da potakne raspravu među najistaknutijim sudionicima naše brodograditeljske i industrijske scene o budućim izazovima. S kojim problemima se suočava hrvatska industrija?
U brodogradilištima se sada odvijaju dramatične promjene. Nakon drastičnog pada ukupne nosivosti i vrijednosti isporučenih plovnih jedinica u 2013. i 2014. zbog izostanka novih ugovora dok se ne obavi privatizacija, restrukturiranje i prilagodba tržištu, hrvatska brodogradnja vraća se u normalu. Dok su sva četiri “preživjela” velika brodogradilišta - 3. maj, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik - u 2013. isporučila plovnih jedinica u vrijednosti od (samo) 240 mil.dolara, u 2017. bi trebala isporučiti brodovlja vrijednog više od 855 mil. dolara.
No, brodogradilišta nisu bez izazova. Premda (osim Uljanika) od države primaju potporu za restrukturiranje i jamstva za avanse, polovicu i više svih poslova moraju financirati na domaćem financijskom tržištu, gdje je novac preskup u odnosu na prilike korejskih, japanskih ili kineskih konkurenata. Tako kasne plaćanja dobavljačima, nekim brodovima u gradnji prijete gubici, tehnološka je modernizacija spora.
- Privatizaciju velikih državnih brodogradilišta, na koje je država dotad neuspješno potrošila čak 28 milijardi kuna, pokrenuli smo prije samo tri godine. Odlučili smo da će brodogradnja biti jedna od strateških grana i da je treba očuvati, ali na tržišnim osnovama i bez državnog novca - rekao nam je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. - Promijenili smo dotadašnji pristup i rekli - brodogradnja nam je važna, dat ćemo joj novu šansu i to će nas stajati još tri milijarde kuna, ali strogo kontrolirano. Sačuvali smo nekoliko tisuća radnih mjesta, proizvodnju i izvoz. I posljednje isporuke pokazuju da smo na pravom putu, da je to vrijedilo truda i novca. Za dvije godine završit će se preustroj, a novi vlasnici sve više dokazuju da brodogradilišta mogu održivo poslovati, biti konkurentna, naći kupce i uvoditi nove tehnologije - kaže ministar.
- Ugovaranjem novih poslova škverovi su tek stvorili osnovne preduvjete za nastavak restrukturiranja. Premda su učinila pomak od privatizacije 2013., na tome ne smiju stati - upozorava Siniša Ostojić, direktor privatno-javne udruge Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod.
- Za njih je imperativ daljnje ugovaranje novih poslova, i to veće dodane vrijednosti, na kojima mogu ostvariti dobit i zaposliti domaću pamet. Osiguravanje stabilnih izvora financiranja po prihvatljivim cijenama kapitala dodatno će im olakšati te napore - dodao je. Inženjer Ostojić naglašava da se temelj za održivo poslovanje neće moći stvoriti bez daljnjeg ulaganja u tehnologiju i obrazovanje stručnjaka, daljnjeg restrukturiranja i racionalizacije troškova poslovanja.
- Premda je dio toga ostvaren ili se provodi, posao još nije završen. Ciljevi su jasni, metode poznate. Na novim je vlasnicima i upravama odgovornost da ih ostvare, a zatim na njima i ustraju - ističe Ostojić.
Najpoželjnija ulaganja
DZS je prošli tjedan objavio da je hrvatski robni izvoz u eurima od početka 2015. do kraja srpnja bio 12,1% veći nego u istom razdoblju lani.
- Hrvatska bilježi snažan rast izvoza već dvije godine i danas izvozi više nego 2008. - kaže ministar Vrdoljak te ističe kako uspješan rad na povećanju proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti potvrđuje i to što izvoz raste duplo brže od uvoza, a robni se deficit smanjuje.
Prema DSZ-u, dok je izvoz u prvih sedam mjeseci, u eurima, porastao 12,1%, uvoz je rastao po stopi od 6,5%, a robni je deficit smanjen malenih, ali značajnih 1,1%. Rast izvoza, ističe Vrdoljak, bilježi prerađivačka industrija, a posebno proizvodnja farmaceutskih proizvoda. Slijede gotovi metalni proizvodi, računala, elektronički i optički proizvodi, strojevi i uređaji, prehrana i kožni proizvodi. - Sve smo te industrije i u Industrijskoj strategiji prepoznali kao pokretače, a upravo bi te grane trebale biti i okosnica razvoja do 2020. - kaže ministar.
Farmaceutiku ističe i Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost. Sve velike tvrtke koje posluju u Hrvatskoj tu su uložile znatna sredstva u gradnju novih kapaciteta: Pliva više od milijarde kuna unatrag dvije godine, a desetke i stotine milijuna JGL, PharmaS, Hospira, ACG Lukaps, Belupo, Yasenka i drugi.
Za razliku od prethodnog razdoblja, kad se ulagalo uglavnom u banke, osiguranje, telekome, trgovačke centre, nekretnine ili javnu infrastrukturu, posljednjih godina pretežu ulaganja u proizvodnju, i to onu za izvoz. Nema sumnje da ih privlače i donedavno u Hrvatskoj neke nezamislive pogodnosti. Poljski PressGlass dobio je u Varaždinu građevinsku dozvolu za jedan dan, Valamar President i Kompas Dubrovnik za dva, a austrijski Wolsdorf za pet.
- Osim Rimčeva Concepta one i Dokingova Modela XD, Hrvatska nema proizvodnju automobila, ali proizvodi gotovo sve dijelove od kojih se može sastaviti cijeli auto - kaže Novinić. Boxmark radi sjedala i armature za Porsche, Audi, Jaguar i druge, a Wollsdorf kožne obloge za Audijeve, Mercedesove i Porscheove volane. Za te i mnoge druge njemački Konig Metall u Pisarovini i francuski Saint Jean u Slavonskom Brodu prave metalne dijelove, a Lipik Glas vjetrobranska stakla. Od ostalih grana u investicijskom zamahu Novinić izdvaja turizam. - Samo ljetos otvoreno je 30-ak novih hotela, a još se stotinjak projekata priprema ili gradi. I investicija u poljoprivredi bilo je stotine. Ako bismo sve zbrojili, došli bismo do tisuću ulaganja, i to onih najpoželjnijih, novih, u industriju i proizvodnju - ističe Novinić.
- U Hrvatskoj postoji velik ljudski potencijal i stručno znanje vezano uz industriju i prirodne znanosti. To bi trebalo više iskoristiti u gospodarstvu - upozorava direktor Siemensa Hrvatska Mladen Fogec navodeći kao uzor zemlje poput SAD-a, gdje 90% doktora znanosti radi u gospodarstvu, ili razvijena Europa, gdje je taj omjer pola-pola.