Premda su proteklih godina dobile znatne poticaje za osnivanje i razvoj poduzetničkih zona, čak 70 jedinica lokalne samouprave još nije opravdalo taj novac.
Stoga im je Ministarstvo poduzetništva i obrta uputilo zahtjev za povrat sredstava u državni proračun: ako to ne učine, Vlada će se od njih naplatiti aktiviranjem zadužnice ili nekog drugog instrumenta osiguranja, što bi mnoge od njih moglo odvesti čak i u bankrot.
- Nije nam cilj da gradovi i općine završe u bankrotu, nego da se uvede reda u sustav potpora i poduzetničkih zona. To je novac poreznih obveznika i postoji odgovornost za njegovo trošenje - kaže naš sugovornik iz Ministarstva poduzetništva i obrta.
I dalje upitni milijuni kn
U Hrvatskoj je do kraja prošle godine sufinancirana gradnja 346 poduzetničkih zona, kojima je dodijeljeno više od 687,9 milijuna kuna. Od tog broja, aktivno je 196 poduzetničkih zona, 27 ih je u postupku aktivacije, a čak 123 zone su neaktivne, što znači da su, unatoč potpori države, i dalje obične ledine. Ministarstvo je stoga zatražilo da im gradovi i općine opravdaju korištenje dodijeljenog novca.
Znatan dio gradova i općina to je uspio učiniti, no do 19. siječnja neopravdano je bilo još gotovo 14,3 milijuna kuna. Kako bi uvela reda u sustav poduzetničkih zona, država kreće s usvajanjem Zakona o unapređenju poduzetničke aktivnosti. Dosad, naime, pitanje poslovnih zona nije bilo zakonski regulirano, pa je tu, opći je dojam, bilo previše stihije i improvizacija. Prijedlog Zakona o unapređenju poduzentičke aktivnosti u javnoj bi se raspravi mogao naći već krajem sljedećeg tjedna, a pred Vladom tijekom ožujka.
Državne megazone
Novim bi se zakonom podrobnije uredilo funkcioniranje poduzetničkih zona. Umjesto da se državna zemlja daruje, išlo bi se na davanje zemljišta u koncesiju na razdoblje do 99 godina. Jedna od novina je i da bi država osnovala četiri ili pet većih poduzetničkih zona, koje bi se vodile kao strateške investicije. ( A. M.)