Niz loših ekonomskih rezultata nastavljen je objavom podataka o industrijskoj proizvodnji koji govore da je u srpnju zabilježen još jedan pad.
Prema podacima DZS-a, industrija je na godišnjoj razini pala 5,5 posto, po istoj stopi kao i u lipnju. To govori da je i treći kvartal, od kojeg se očekuje preokret, započeo obeshrabrujućim podatkom.
Nije iznenađenje
No na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj, industrija ipak bilježi pomak, ali od skromnih 1,1 posto. Snažnije urušavanje proizvodnje započelo je početkom godine i u prvih sedam mjeseci pad iznosi 6,1 posto. Nastavak trenda i u ljetnim mjesecima za analitičare nije iznenađujući.
- Slaba domaća potražnja te nepovoljna kretanja u Europskoj Uniji, odnosno slabija inozemna potražnja, imaju negativan utjecaj na kretanja u industrijskoj proizvodnji. Istodobno, restrukturiranje pojedinih industrijskih grana negativno utječe na razinu proizvodnje, navode analitičari Raiffeisen banke u osvrtu na podatke DZS-a.
Prema mišljenju Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Splitske banke, posebno negativan učinak na industriju ima smanjenja potražnje iz inozemstva, uslijed krize u eurozoni.
Proizvodnja računala
- Iz podataka je vidljivo da su najviše pogođene radnointenzivne djelatnosti, poput obrade drva, tekstila i odjeće - napominje Šantić.
Prerađivačka industrija, koja čini 80 posto ukupne proizvodnje, u srpnju je pala 4,6 posto, što je nešto manje od prosjeka za sedam mjeseci koji iznosi 5,3 posto.
Najveće odstupanje vidljivo je kod proizvodnje računala, i optike čija je proizvodnja porasla u srpnju 152,6 posto u odnosu na srpanj 2011., dok je u sedam mjeseci ostvarila minus od 27,3 posto.
Također, farmaceutska industrija je u srpnju ove godine izvezla 53,2 posto veću vrijednost robe nego u istom mjesecu lani, a u prvih sedam mjeseci rast je iznosio 5,3 posto. U srpnju je porasla proizvodnja koksa i naftnih derivata za 44,2 posto, a u sedam mjeseci je ostvaren pad od 3,2 posto. Svi ostali sektori snažno su potonuli, a najviše kemijska industrija, čak 41,5 posto.
Daljnje pogoršanje
U nastavku godine može se očekivati blago poboljšanje, ali na razini godine Šantić očekuje pad od četiri posto. Pritom napominje da treba imati na umu i rizike, prije svega mogući pad kreditnog rejtinga i daljnje pogoršanje stanja u eurozoni.