StoryEditor
INTERVJU: KREŠIMIR KUČKO

CROATIA AIRLINES POSTAJE REGIONALNI LIDER? 'Kupujemo nove avione i otvaramo nove baze'

Krajem godine nije bilo informacija da Turkish ili Lufthansa želi CA, što ne znači da ih sada nema
 Zvonimir Barišin/EPH

I bez strateškog partnera krećemo u otvaranje baza u regiji i kupujemo šest aviona.

Nakon završenog procesa restruktuiranja Croatia Airlines nastavlja s programom širenja. U razgovoru za Jutarnji list predsjednik Uprave Krešimir Kučko najavaljuje novi smjer razvoja kompanije.

Jedini u regiji u plusu

Prošle godine završen je proces restrukturiranja Croatia Airlinesa. Koji su planovi daljnjeg razvoja?

Plan je zadržati snažnu regionalnu poziciju i kroz otvaranje baza u regiji, za što je potrebna nabava novih aviona. O tome se vode razgovori i u tijeku su opsežne pripreme. Naše tržište je izrazito sezonsko, u trećem kvartalu ostvarujemo rezultate koji pokrivaju negativne efekte prvog i četvrtog kvartala do te mjere da smo na kraju i profitabilni, i to u svakoj od posljednje tri godine. Problem je uvijek zima i dva tipa zrakoplova koje sada imamo ne odgovaraju u cijelosti potražnji na tržištu. Nabava zrakoplova s oko sto sjedala nameće se kao jedino moguće rješenje na kojem možemo graditi model održivog dugoročnog poslovanja.

Gdje namjeravate otvoriti baze?

U regiji, gdje to poslovno najviše ima smisla. U Sarajevu, Skoplju, Prištini i Tirani.

A u Beogradu?

Beograd kao baza gdje bismo pozicionirali zrakoplove nije opcija. Gdje god postoji nacionalni prijevoznik, takvo je rješenje kroz naš model poslovanja vrlo teško realizirati.

Kamo bi se letjelo iz tih baza?

Ove bismo gradove povezivali dominantno s destinacijama u Europskoj uniji.

U kojoj su fazi razgovori?

Napravljeni su izračuni, dogovorene su rute i red letenja te ostaje finiširanje. Do kraja godine sve bi trebalo biti definirano, a realizacija bi trebala početi 1. travnja sljedeće godine.

Biste li otvorili sve baze u istom trenutku?

Ne, to ovisi o dinamici dolazaka novih zrakoplova, a prema potražnji, kombinirano bismo koristili avione sa sto sjedala, Dasheve i postojeće Airbuse.

Do kraja godine bi mogli završiti razgovore oko nabavke novih aviona?

Do tada bismo morali imati jasnu situaciju. Mi već dvije godine vrlo intenzivno pregovaramo s relevantnim proizvođačima u svijetu. Do kraja mjeseca ili u lipnju mogli bismo vlasniku dati prijedlog rješenja.

O koliko je aviona riječ?

Između četiri i šest.

Kako stojite u odnosu na druge kompanije u regiji?

Transparentno poslujemo pozitivno, što gotovo nikome u regiji ne uspijeva. Svi u tom kontekstu spominju Air Serbiju, ali nisam siguran da je svima poznato da Srbija gubitke nacionalnog prijevoznika pretvara u javni dug, odnosno rješava njihova dugovanja prema beogradskoj zračnoj luci, što, naravno, samo po sebi generira određenu dobit. Brojke koje oni prezentiraju nisu javno provjerive te mi ne igramo tržišnu utakmicu na istom terenu. Unutar EU pravila su drugačija, striktnija, nema subvencija.

Lisabon, Portugal, 230516.
Hrvatski avioprijevoznik Croatia Airlines uveo je novu zrakoplovnu liniju Zagreb-Lisabon. Linija ce biti dostupna ponedjeljkom, srijedom i petkom, sve do kraja listopada. Na danasnjem letu bilo je 78 putnika.
Na fotografiji:  predsjednik Uprave Croatia Airlinesa na konferenciji za novinare u Zracnoj luci Lisabon.
Foto: / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX
Krešimir Kučko
 

Scenarija je više

Ostvarujete pozitivne rezultate i bez strateškog partnera. No, dokad možete naprijed bez strateškog partnera?

Postoji više scenarija koji podrazumijevaju različite opsege poslovanja i različite veličine kompanije. Osobno, smatram da imamo budućnost i bez strateškog partnera. Ona može biti nešto teža, možda znači razvoj u manjim okvirima i sporije nego što bismo to željeli, ali sigurno postoji. Paralelno razrađujemo scenarije ako do toga ne dođe, a vlasnik tu, naravno, ima glavnu riječ. Bude li odluka išla u smjeru prodaje, bit ćemo prodani, a ako se odluči na varijantu dokapitalizacije, sve ćemo snage usmjeriti u tom pravcu. No, jedino dokapitalizacija osigurava brz razvoj i dugoročnu stabilnost kompanije. Ministar je rekao da nema bržeg razvoja bez strateškog partnera, što je točno. Istodobno, razvoj je - iako sporiji od željenog - moguć. U prvoj godini nakon restrukturiranja otvorili smo najviše linija u svojoj povijesti. I to bez strateškog partnera.

Sada donosimo dobit

Za CA navodno su zainteresirani Turkish Airlines, Lufthansa i još neki? Koliko je to realno?

Kao predsjednik Uprave mogu reći da na posljednjim razgovorima koje sam imao s kolegama iz tih kompanija, krajem prošle godine u Chicagu, na sastancima Star Alliancea, nije bilo takvih saznanja. Što ne znači da ih sada nema.

Zašto bi netko bio zainteresiran za dokapitalizaciju ili kupnju CA?

To je šira priča. Regionalna smo kompanija koja posluje globalno i velike prihode ostvarujemo i na off-line tržištima. Dakle, postoji kontinuitet prihoda. Cijela je priča sada tako posložena i strukturirana da bi mogla biti zanimljiva i investitorima koji nisu iz avioindustrije. Dakle, bilo kojoj financijskoj instituciji koja može pronaći klasični interes - dobit na uloženo.

Kako ste doživjeli Vladinu odluku da CA makne s liste strateških kompanija?

To je odluka Vlade, a na nama je da i dalje radimo svoj posao maksimalno dobro. Državi je, naravno, u interesu da cijelu godinu bude povezana u zračnom prijevozu, kako unutar zemlje tako i s inozemstvom. Nadam se da će se u traženju strateškog partnera ići u smjeru koji bi uklopio taj interes i u buduće poslovanje.

Stalno ističete pozitivno financijsko poslovanje, no upozorava se da vam je lako pozitivno poslovati kad je gorivo jeftino?

Gorivo je bilo blagonaklono svojom cijenom, no s druge strane imate sve jači dolar. Dio naših obveza operativnog najma za avione Dash je u dolarima, što nam povećava troškove. Plan poslovanja za prošlu godinu uključivao je, primjerice, i prodaju slotova na londonskom Heathrowu, što je puno veća vrijednost nego ušteda na jeftinijem gorivu. Prodaja se nije realizirala pa i dalje letimo na Heathrow, a neto rezultat poslovanja je bolji od planiranog. Uz to, imali smo i neplanirani velik rad na jednom motoru, u vrijednosti od gotovo 20 milijuna kuna. Kad se sve to zbroji, vidi se da su rezultati poslovanja bolji nego što je samo pozitivan efekt niske cijene goriva. Kroz restrukturiranje smo postigli dugoročnu održivost i uvjeren sam da možemo biti samo sve bolji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. srpanj 2020 14:35