Još uvijek aktualni ministar financija Zdravko Marić u svojem prvom nastupnom intervjuu izdvojio je Brexit kao jedan od potencijalnih ključnih rizika hrvatske ekonomske i, uže, fiskalne politike.
Teorija je bila dosta jednostavna: Brexit može dovesti do rasta neizvjesnosti na tržištima kapitala stoga i do rasta kamata, što bi pak Hrvatsku moglo izložiti snažnom financijskom udaru (rast kamata od 2 postotna poena donio bi novih 6 milijardi troška samo kroz kamate). Srećom po Hrvatsku, nakon što se Brexit uistinu dogodio, tržišta nisu krenula smjerom koji bi mogao ugroziti financijsku stabilnost. Ali to ne znači da brzo može doći do preokreta.
Dva pitanja
Dva su ključna pitanja: kretanje kamatnih stopa i pitanje tečaja. I po jednom i drugom pitanju, procjenjuju u vrhu HNB-a, trenutačno nemamo razloga za uzbunu. Kad je u pitanju tečaj, može se primijetiti da traju blagi pritisci na jačanje kune, a nastavak dosadašnje monetarne politike može jamčiti građanima i tvrtkama da će kuna i dalje pratiti kretanje eura. Drugim riječima, u visoko euriziranoj hrvatskoj ekonomiji ne bi trebali biti suočeni sa šokom promjene tečaja, nego ćemo prateći euro zapravo tek percipirati ono što se događa na međunarodnom tržištu - slabljenje funte prema euru i dolaru, blago slabljenje eura prema dolaru i slično.
U HNB-u smatraju da mogu održavati stabilnost aktualnog tečajnog režima, a još ranije su pojasnili da Brexit ne bi trebao previše utjecati na trgovinske tokove s inozemstvom zbog niske razine razmjene. “Hrvatski je izvoz u Veliku Britaniju u 2015. godini iznosio 205 mil. EUR, s udjelom od 1,8% ukupnog hrvatskog izvoza, odnosno 0,5% hrvatskog BDP-a. Hrvatski uvoz iz te zemlje je u istom razdoblju iznosio 209 mil. EUR, s udjelom od 1,1% u ukupnom uvozu, odnosno 0,5% hrvatskog BDP-a. U 2015. godini u Hrvatsku je stiglo 490.510 britanskih turista (3,9% od ukupnih dolazaka), s ostvarenih 2,419.237 noćenja (3,7% ukupnih noćenja). Od 2011. do 2015. broj turista iz Velike Britanije koji dolaze u Hrvatsku se udvostručio”, priopćili su iz HNB-a.
Ono s čime su trenutačno najviše zadovoljni u HNB-u i Ministarstvu financija je činjenica da je došlo do vrlo niskog, praktično zanemarivog poskupljenja hrvatskog duga nakon Brexita. Naime, tzv. spread na hrvatske dolarske obveznice proširio se za oko 5 postotnih poena, a onaj na eurske obveznice za 15-16 postotnih poena, a što znači da ministar Marić do daljnjeg može računati s tim da će cijena kapitala u Europi ostati vrlo povoljna te ne bi trebao imati problema s namjeravanim refinanciranjem.
Loša vijest
Više domaćih ekonomista s kojima smo razgovarali smatra kako se drugi radni dan nakon Brexita može iščitati prevladavajući zaključak tržišta da će novac ostati jeftin još barem godinu-dvije. Naime, na tržištu su može primijetiti vrlo značajno smanjenje prinosa na obveznice (smanjeni su čak i oni na britanske, a oni na njemačke otišli su još dalje u negativni teritorij). To znači da tržišta očekuju relativno skoru intervenciju britanske centralne banke, tj. pojačavanje već postojeće ekspanzivne monetarne politike, baš kao što, izgleda, računaju i s tim da američki centralni bankari neće podizati kamate, dok bi Europska središnja banka u drugom dijelu godine također mogla ući u novi ciklus poticanja europske ekonomije.
Opća globalna poplava jeftinog novca dobra je vijest za Hrvatsku, a pojedini ekonomisti čak se usuđuju zaključiti da bi zbog nje mogli svjedočiti dodatnom padu kamata u Hrvatskoj. Zasad je loša vijest za Hrvatsku to što danas u Hrvatsku trebaju stići predstavnici još jedne rejting agencije, Fitcha. S obzirom na to da je Brexit pridonio rastu opće neizvjesnosti, možda bi to prema pesimističnom scenariju mogao biti onaj otponac koji će procjenitelje ponukati da uz hrvatsku političku neizvjesnost ovu opću europsku neizvjesnost ukalkuliraju kao dodatni argument za rušenje rejtinga. A u tom slučaju vjerojatno neće biti ništa niti od još nižih kamata.