DETALJI

DOGOVOR AGROKORA I SBERBANKA Rusima udio od 20%, za isplatu roll upa i banaka novi kredit od 1,6 mlrd. eura

 
Maksim Poletajev, drugi čovjek Sberbanka
 CROPIX

Slovenski Vrhovni sud 14. ožujka potvrdio je odluku Okružnog suda u Ljubljani kojom je odbijen prijedlog izvanredne uprave Agrokora za priznanjem lex Agrokor u Sloveniji, prenijeli su slovenski mediji. Dnevni list Finance objavio je tumačenje odluke Vijeća Vrhovnog suda koji su činili Vladimir Balažic (predsjednik), Miodrag Đorđević (izvjestitelj) i Franc Seljak.

U tom obrazloženju se navodi kako sud smatra da hrvatski Zakon o postupku izvanredne uprave nema obilježja stečajnog postupka i da u dovoljnoj mjeri ne štiti jednako sva prava vjerovnika. Podsjetimo, nakon što je izvanredna uprava Agrokora podnijela zahtjev za važenje lex Agrokor u Sloveniji, naknadno su se na to žalili Sberbank i slovenska vlada. Sberbank je to napravio kako bi svoja potraživanja mogao naplatiti od imovine Agrokora u Mercatoru (već se naplatio od Ivice Todorića udjelom od 18 posto u Mercatoru), a slovenska vlada žalbu je podnijela kako bi mogla imati čist teren za eventualnu zakonsku intervenciju ako bi proces restrukturiranja Agrokora otišao u pogrešnom smjeru po slovenske interese.

Ruskoj banci takva je odluka dobro došla kao još jedna dobra “karta” za pregovore s izvanrednom upravom Agrokora i drugim vjerovnicima oko povratka “u igru”, odnosno u proces lex Agrokor, što bi podrazumijevalo da Rusi što bolje prođu u nagodbi vjerovnika, ali i da se odreknu tužbi koje su dosad podignuli. Međutim, Sberbank bi mogao krenuti u naplatu i ovrhu nad dionicama Agrokora u Mercatoru jedino u slučaju kada bi arbitraža koju je pokrenuo u Engleskoj bila presuđena njemu u korist. No, ta arbitraža je trenutačno u mirovanju, jer je Visoki sud u Londonu donio nepravomoćnu presudu da se lex Agrokor primjenjuje u Engleskoj, pa ako takva presuda i ostane, Sberbank bi morao ići u SAD ili na druge arbitraže ako bi se želio na taj način naplatiti, a to bi potrajalo nekoliko godina.

Zbog toga se čini vjerojatnijim, a to je najavio i Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora, da se Sberbank i Agrokor dogovore o njihovu formalnom vraćanju u proces lex Agrokor, tako što će izvanredna uprava povući osporavanje njihovih potraživanja u iznosu od 1,1 milijardu eura, dok će Sberbank povući svoje tužbe.

Skupina D

Ruska banka ima više od pet jamstava i sudužnika za svoja potraživanja i stoga bi mogla eventualno ući u skupinu D stalnog vijeća vjerovnika, a neslužbene informacije govore da bi se financijski vjerovnici iz te skupine mogli naplatiti od 40 do 50 posto. To znači da bi Sberbank naplatio oko 450 do 550 milijuna eura svojih potraživanja, ali s tim da bi sve to bilo pretvoreno u dionice novog holdinga Agrokor (ako i drugim vjerovnicima koji nisu roll up kreditori i nemaju razlučni status), a to bi značilo oko 20 posto dionica nove firme temeljem nagodbe vjerovnika.

Neke informacije govore i kako postoji mogućnost da Sberbank svojih 18 posto dionica Mercatora (koje je ovršio od nizozemske tvrtke u vlasništvu Ivice Todorića) “zamijeni” s Agrokorom za istovjetno učešće u roll up kreditu, no to još nije usuglašeno i dogovoreno, radi se o radnom prijedlogu.

Nova lokacija pregovora

Oko detalja formalnog povratka Sberbank u proces lex Agrokor pregovori su trebali biti nastavljeni u ponedjeljak, a ovog utorka ujutro na izdvojenoj lokaciji izvan Zagreba, ovaj put ne kod Zadra (iz Agrokora nisu priopćili na kojoj je lokaciji sastanak), dogovoren nastavak rada privremenog Vijeća vjerovnika. Sastanak bi mogao potrajati do kraja tjedna, a na njemu će se, osim o dogovaranju konačnih kriterija za isplatu preostalog graničnog duga dobavljačima na rok od četiri godine, pregovarati o načelima nagodbe vjerovnika.

Odnosno, o tome koliko će koja grupa vjerovnika imati pravo naplate ili otpisa, u ovisnosti o tome koja osiguranja za svoja potraživanja imaju i prema kojim poduzećima Agrokora imaju ta potraživanja. Kao što smo već pisali, u novcu će se naplatiti samo roll up kreditori (1,06 milijardi eura), kreditori s razlučnim pravom (oko 530 milijuna eura), dok će dobavljači roba i usluga do kraja procesa lex Agrokor naplatiti u novcu oko 65 posto starog i graničnog duga, a nakon četiri godine će ta cifra doći do oko 80 posto. Stoga će im preostati eventualno samo par postotaka potraživanja koje će biti pretvoreno u dionice novog koncerna Agrokor.

Kreditori i obvezničari koji imaju više od pet jamaca ili sudužnika će se naplatiti u iznosu od oko 40 do 50 posto (pretvaranjem tog potraživanja u vlasništvo), a ako ne dođe do naknadnog dogovora, najlošije će proći dobavljači koji su kreditirali Agrokor bez jačeg osiguranja i oni koji imaju regresne mjenice, jer će se banke nakon nagodbe regresno naplatiti od njih. Njima bi otpis iznosio od 80 do 90 posto, ne postigne li se ovih dana drugačiji dogovor.

Najvjerojatniji model naplate vjerovnika

1. 1,06 milijardi eura roll-up kredita će se naplatiti u potpunosti novim kreditom.

530 milijuna eura kredita sa razlučnim pravom će se naplatiti u potpunosti novim kreditom.

2. Imatelji obveznica i kreditori koji imaju preko pet jamaca i sudužnika će se naplatiti u iznosu od 40 do 50 posto, pretvaranjem potraživanja u vlasništvo novog Agrokora.

3. Dobavljačima roba i usluga će u kešu do kraja procesa lex-Agrokor biti plaćeno 65 posto, a nakon četiri godine ukupno 80 posto starog i graničnog duga, a još par postotaka potraživanja će pretvoriti u vlasništvo novog koncerna.

4. Dobavljači, u onom dijelu u kojem koji su financirali Agrokor kreditima ili će se banke od njih naplatiti regresnim mjenicama, imati će otpis od 80 do 90 posto, ako ne dođe do dogovora sa bankama.

5. Imatelji obveznica i kreditori postaju vlasnici oko 95 posto dionica novog Agrokora (Sberbank oko 20 posto), a dobavljači par postotaka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. kolovoz 2022 02:51