ŠOKANTNO OTKRIĆE

'DOKAZ' DA SU MJERE ŠTEDNJE NEOPHODNE NASTAO JE ZBOG GREŠKE U EXCEL TABLICI Rezultati najnovije revizije znanstvenika

Tablica je trebala izračunati prosjek vrijednosti za 20 zemalja, no greškom ga je računala za samo 15
Tablica je trebala izračunati prosjek vrijednosti za 20 zemalja, no greškom ga je računala za samo 15

BOSTON - Ekonomsko istraživanje o povezanosti zaduženosti države i njegovom utjecaju na bruto domaći proizvod, objavljeno 2010., često je bilo citirano u desnim medijima i međunarodnim organizacijama kao dokaz da su mjere štednje neophodne za oporavak ekonomije.

Istraživanje, nazvano ‘Rast u vrijeme duga’, napisali su Carmen Reinhart i Kenneth Rogoff, no od samog početka bilo je na meti kritika.

Brojni stručnjaci doveli su u pitanje uzročno-posljedičnu vezu između duga i slabog rasta, ističući kako je jednako moguće da slab rast uzrokuje dug, a ne obratno.

No, brojke predstavljene u istraživanju prihvaćene su bez pogovora, dok najnovija recenzija nije otkrila šokantnu činjenicu: Konačne brojke posljedica su greške u Excel datoteci koja se koristila pri izradi istraživanja.

Troje ekonomista sa Sveučilišta u Massachusettsu pokušali su reproducirati rezultate istraživanja sa svojim podacima, no nisu mogli. Zamolili su Reinhart i Rogoffa za originalne tablice, i u njima pronašli grešku u formuli koja je računala prosjek rasta.

Tablica je trebala izračunati prosjek vrijednosti za 20 zemalja, no greškom ga je računala za samo 15.

Sporna Excel tablica korištena u originalnom istraživanju

Uz grešku u Excel tablici, pronašli su još dvije greške za koje je pitanje koliko su slučajne. Prvo, u tablici se nisu koristili podaci za neke zemlje u godinama nakon drugog svjetskog rata. Originalno istraživanje nije navelo nikakve razloge za ovu odluku.

Druga greška zapravo je upitna odluka tretiranja nekih podataka. Punih 19 godina visokog duga i umjerenog rasta Velike Britanije (između 1946. i 1964.) uneseno je kao jedan podatak, i uspoređeno sa samo jednom godinom visokog duga u Novom Zelandu, kada je ta država zabilježila pad BDP-a od 7,6 posto.

Konačni rezultati, nakon revizije, više ne pokazuju jasnu povezanost između duga i manjeg BDP-a. Iako je rast veći u zemljama koje imaju dug manji od 30% BDP-a, ne postoji jasna točka nakon koje se rast usporava i počinje padati.

Najnovija revizija time dodatno baca sumnju na tvrdnje političara kako su mjere štednje neophodne za ekonomski oporavak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. prosinac 2025 12:31