Zanimljivu opservaciju iznio je jučer ekonomist Ivica Brkljača vezano uz pitanje zašto se među inkriminiranima u akciji Agrokor (zasad )nisu našli i direktori Agrokorovih tvrtki.
“Ima jedna pravna začkoljica koja se ne spominje dovoljno u priči oko Agrokora. Naime, svi oslovljavavaju Agrokor kao koncern, ali u analizama se tumači kao da je Agrokor holding kompanija, što on nije. Ovo je posebno bitno kod priče o izdanim jamstvima od strane Leda, Jamnice, Belja i drugih kompanija za kredite Agrokoru”, napisao je Brkljača na svom Facebooku.
Kako pojašnjava, kod holdinga direktori poduzeća upravljaju samostalno, dužni su voditi se interesima samo društva kojem su na čelu te svi dioničari (većinski i manjinski) imaju jednaka prava.
Nastavlja, pak, kako je kod koncerna stvar drugačija: direktori članica koncerna nemaju obvezu jednako tretirati većinske i manjinske dioničare tj. vladajuće društvo (u ovom slučaju Agrokor) može narediti direktorima, a ovi nemaju pravo odbiti, da donesu odluku koje je štetno za društvo kojemu su na čelu.
“Znači, kad iz Agrokora stigne zahtjev da kompanija u sastavu koncerna (Ledo, Jamnica i druge) potpiše jamstvo za kredit, direktor nema baš manevarskog prostora takvo što odbiti”, napisao je Brkljača.
Brkljača, naime, smatra kako je to jedan od razloga zašto među za sada optuženima nismo vidjeli direktore pojedinačnih poduzeća iz sustava Agrokora.
“Revizorska izvješća tih poduzeća nisu pokazala neke nedvojbene kriminalne radnje, sve je to u rangu različitog tumačenja računovodstvenih standarda, iskazivanja fer vrijednosti zaliha, rezervacija za potraživanja i sl. Ne kažem da je i tu sve čisto, ali indikacije većih kriminalnih radnji se mahom nalaze u knjigama samog Agrokora, stoga su u prvom redu osumnjičene osobe iz uprave Agrokora”, piše Brkljača.
Dodaje kako je Ramljak rekao da očekuje lavinu tužbi malih dioničara, ali pitanje je, napisao je Brkljača, kakvu satisfakciju mali dioničari, s obzirom na ovo, tužbama mogu dobiti.