Exchange-traded fondovi repliciraju izvedbu regionalnih burzovnih indeksa

Izlazak iz duboke korekcije cijena dionica, praćen snažnim rastom CROBEX-a, nije donio previše uzbuđenja na Zagrebačku burzu u kontekstu obujma trgovine. Premda je indeks od početka ožujka do kraja prošle godine namaknuo rast vrijednosti od gotovo 60%, aktivnost domaćih ulagača drastično je splasnula u odnosu na euforiju koja je sve do pred nekoliko godina bila temeljno obilježje burzovnih zbivanja. Nakon što je tijekom 2009. godine prosječan (ukupni) dnevni promet na Zagrebačkoj burzi iznosio skromnih 44 milijuna kuna, u ovoj je godini taj prosjek dodatno smanjen, spustivši se na svega četrdesetak milijuna kuna dnevno.

INFOGRAFIKA: Burzovni indeksi u 2009.

Slabašan obujam trgovine navodi na zaključak kako su se brojni domaći investitori, opečeni zastrašujućim gubicima, (nepovratno) udaljili sa tržišta. Međutim, dio njih ipak se nije podvrgnuo kuri odvikavanja od investiranja, već su, ponukani prije svega tmurnim perspektivama domaćeg gospodarstva s jedne, te niskom razinom likvidnosti na domaćem tržištu kapitala s druge strane, prinose odlučili ganjati - u inozemstvu.

Njihov interes u prvom redu plijene razvijena (i vrlo likvidna) tržišta, a među najčešće spominjanim destinacijama su New York i Frankfurt. Međutim, postoje određene naznake kako niti pozitivne preporuke i stavovi analitičara u pogledu zemalja u bližem (ili nešto daljem) istočnome susjedstvu ipak nisu prošle posve nezamijećeno. Interes domaćih ulagača još je uvijek u najvećoj mjeri usmjeren ka Wall Streetu, no zahvaljujući financijskim inovacijama, mjesto radnje ionako nije potrebno mijenjati.

Jer kako navodi Maja Bešević, analitičarka Abacus brokera, povećanje izloženosti portfelja spram regije moguće je postići i putem instrumenata koji kotiraju na burzama u New Yorku i Frankfurtu. Riječ je o exchange-traded fondovima (ili skraćeno - ETF), dizajniranima upravo bi se investitorima omogućio ulazak u određeni sektor ili regiju bez opasnosti koje nosi klasični stock-picking. Jer umjesto da biraju određenu dionicu, investitori tek trebaju odabrati specifičan sektor, ili u ovom slučaju, područje od interesa prema geografskom kriteriju, te zgrabiti dionice željenog ETF-a. Izbor, doduše, još uvijek nije tako širok kao u slučaju razvijenih tržišta, ili pak najvećih tržišta u razvoju (BRIC zasigurno prednjači pred ostalima), no putem šačice specifičnih ETF-ova svejedno je moguće izložiti se pozitivnim zbivanjima u srednjoj i istočnoj Europi, uz visoku (ili barem zadovoljavajuću razinu likvidnosti) kakva karakterizira razvijena tržišta kapitala.

Ovisno o indeksu čiji sastav i izvedbu replicira ETF (umanjeno za skromne provizije), predmet interesa ETF-ova najčešće su Rusija, Poljska, Mađarska i Slovačka, no ionako je riječ o zemljama koje se najčešće spominju u izvješćima i preporukama analitičara. Od šest ETF-ova koje smo uzeli za primjer, dva od početka godine bilježe rast vrijednosti (iShares MSCI East Europe 10/40 i Market Vectors Russia), a najveći je gubitnik za sada Market Vectors Poland, s minusom od 5%, što još uvijek znatno lošije od izvedbe najzvučnijih europskih burzovnih indeksa. Pitanje je samo u kojoj mjeri ulagači dijele optimizam analitičara, no domaći ulagači regiju nipošto ne bi trebali poistovjećivati s turobnom hrvatskom zbiljom.