Zemlje istočno od nekadašnje 'čelične zavjese' sve privlačnije ulagačima

Solidna, a u pojedinim slučajevima doista i spektakularna izvedba pojedinih burzovnih indeksa na istoku Europe tijekom ove godine ima i vrlo konkretnu pozadinu. Jer dok u srcu Europe bijesni kriza povjerenja ulagača, inicirana problemima na periferiji Eurolanda, veliki broj analitičara svoj je entuzijazam pretočio u zavidan broj pozitivnih preporuka usmjerenih na različite kategorije aktive na istoku Starog kontinenta.

INFOGRAFIKA: Burzovni indeksi u 2009.

Za razliku od grčkih ili španjolskih državnih obveznica, koje dobar ulagača zaobilazi u širokom luku, poljske je obveznice sredinom veljače u svoj portfelj uvrstio Pacific Investment Management (PIMCO), najveći svjetski fond koji ulaže u obveznice. Aprecijacija domaćeg zlota u odnosu na euro (te stabilan tečaj USD/PLZ) tek je jedan od razloga optimizma, jer kao i u većini zemalja nekadašnjeg komunističkog bloka, valutna klauzula je jedna od bitnih determinantni poslovanja bankovnog sustava (prema posljednjim procjenama, oko 65% stambenih zajmova je vezano uz valutnu klauzulu).

Međutim, u ovom bi kontekstu kretanje zlota ponajprije trebalo promatrati kao - posljedicu. Jer rast vrijednosti domaće valute u prvom je redu rezultat činjenice kako je Poljska jedna od tek šačice europskih zemalja koje tijekom prošle godine nisu registrirale pad ekonomske aktivnosti (rast BDP-a procjenjuje se na 1,7%), a pozitivne se brojke očekuju i za ovu godinu (prognoze ukazuju na rast od 3,0%). Tome svakako valja pridodati i stabilnu fiskalnu poziciju koja se očituje u javnog dugu tek nešto većem od 50% BDP-a (daleko ispod EMU prosjeka od 78,2% BDP-a), a zaokružena je namjerom vlade da do kraja 2012. godine svede proračunski na 2,9%, kako bi se zadovoljili svi kriteriji članstva u Europskoj monetarnoj uniji. Ili kako bi to u konačnici jednostavno sumirao jedan od PIMCO fond managera: „Poljska je dobro vođena zemlja!“.

Uza sve to, Vlada za ovu godinu planira masovnu prodaju imovine u državnom vlasništvu (teške oko desetak milijardi eura), što je svakako pozitivan korak u kontekstu fiskalne politike, ali ujedno i golica maštu brojnih investitora zainteresiranih za novi val privatizacije.

A ako Poljsku odlikuje stabilna fiskalna politika, na koju su ulagači u posljednje vrijeme ('zahvaljujući' Grčkoj) iznimno osjetljivi, Mađarska se može pohvaliti uistinu impresivnim napretkom na tom polju. Naime, još 2006. godine proračunski je deficit iznosio čak 9,3% BDP-a, dok je prošla godina, prema prvim procjenama, zaključena s deficitom od svega 3,8%. Planovi daljnje fiskalne konsolidacije (iz istih motiva kao i u slučaju Poljske) do kraja 2012. godine podrazumijevaju rezanje deficita na 2,5% BDP-a, a vrlo ohrabrujuće su i projekcije gospodarskog rasta za ovu godinu, odnosno, sasvim skroman minus koji će uslijediti nakon posvemašnjeg kaosa koji je obilježio protekle dvije godine, iznjedrivši (između ostaloga) i drastičan pad vrijednosti domaće valute.

Forinta se u međuvremenu stabilizirala, a Bank of America - Merrill Lyncha svojim klijentima nudi samo i isključivo optimizam kada je Mađarska u pitanju. „Investitori bi trebali akumulirati mađarske dionice u bilo kojem zamislivom obliku“, navodi se u recentnom izvješću, pri čemu su na vrhu liste favorita najzvučnija imena korporativnog sektora - OTP banka, MOL i Magyar Telekom (u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma). Istodobno, HSBC (najveća europska banka prema kriteriju tržišne kapitalizacije) je mađarskim dionicama prišila etiketu „odlične prilike za kupnju“.

„Čak i Mađarska, najzaduženija europska zemlja u razvoju, izgleda bolje od periferije Eurolanda“, smatra Simon Quijano-Evans iz Credit Agricole Cheuvreux, ukazujući pritom i na značajan (pozitivni) potencijal u češkim, ruskim i turskim državnim obveznicama. „Istok Europe u najvećoj je mjeri već duboko u početnoj fazi gospodarskog oporavka, dok se Eurolandu tek trebaju pozabaviti brojnim problemima koji su prepreka gospodarskom rastu“, ističe Quijano-Evans.

„Prvi val krize jednako je naštetio svima, no u drugom valu, koji se sada događa, investitori svjesno prave razliku između pojedinih zemalja“, smatra Agnes Belaisch iz Threadneedle Asset Managementa, dodajući kako su ulagači spremni 'nagraditi' zemlje istočne Europe zbog činjenice da su se ozbiljno uhvatile ukoštac s nagomilanim problemima. Na istom tragu je i analitičar Citigroupa Robert Buckland, naglašavajući kako je gospodarski oporavak u regiji nadmašio očekivanja, unatoč nešto lošijim vijestima iz Češke, koja je, neočekivano, nakon dva kvartala uzlaznoga trenda, u zadnjem kvartalu prošle godine zabilježila negativnu stopu rasta BDP-a.

I dok su istočna Europa još uvijek ne može uspoređivati s projekcijama gospodarskog rasta u Kini ili Indiji (tamo se za ovu godinu očekuje rast od 9,5%, odnosno, 6,4%), ulagače privlače relativno niske (jeftine) valuacije regionalnih tržišta kapitala. Jer naspram P/E indikatora 14,3 za dionice u sastavu MSCI World indeksa, u Poljskoj se odnos tržišne cijene dionica i dobiti korporativnog sektora kreće oko 12%, a u Mađarskoj oko 11.

A za to vrijeme Euroland izjeda neizvjesnost, uz izraženu opasnost od daljnje korekcije, jer ako se stvari u Grčkoj zakompliciraju, zaraza se vrlo lako može proširiti i na ostale zemlje periferije, što će brojne europske banke dovesti u prilično nezgodan položaj, ugrožavajući ionako krhak gospodarski oporavak članica monetarne unije.