ZAGREB - Dok poduzetnici na naplatu svojih potraživanja u Hrvatskoj čekaju i godinama, u Finskoj će svoj posao naplatiti za samo 27 dana. Pokazuju to podaci istraživanja o plaćanjima u zemljama Europske Unije, koje svake godine provodi i objavljuje tvrtka Intrum Justitia.
Prema tim podacima, prosječan rok naplate potraživanja u EU iznosi 52 dana. To je 20 dana dulje od ugovorenog roka, koji u Uniji u prosjeku iznosi 32 dana. Robe i usluge koje su isporučili poduzetnici najlakše naplaćuju u skandinavskim zemljama: unatoč kraćim kašnjenjima, koja se u pra-vilu svode na samo nekoliko dana, plaćanja u zemljama poput Finske, Švedske, Danske ili, pak, Norveške, koja nije dio Unije, čak i u kriznim vremenima idu “kao urica”.
Najgore na Mediteranu
S druge strane, potraživanja je najteže naplatiti u mediteranskim članicama EU, koje je kriza najteže i pokosila. Stanje je najgore u recesiji uzdrmanoj Španjolskoj, u kojoj prosječan rok za naplatu potraživanja iznosi 97 dana, što predstavlja kašnjenje od čak 27 dana u odnosu na ugovorene rokove, koji u toj državi iznose 70 dana.
Intrum Justitia se ni u ovom istraživanju nije bavila Hrvatskom, pa ne znamo kako točno stojimo u usporedbi s drugim europskim državama. No, već i podaci Fine, koji pokazuju da je nelikvidnost potkraj ožujka iznosila više od 42,4 milijarde kuna, dovoljno su alarmantan putokaz kako stvari stoje s plaćanjima na našem tržištu.
- Moja tvrtka ima 10,5 milijuna kuna potraživanja koja ne uspijeva naplatiti čak ni s pravomoćnim sudskim presudama! Gotovo da nema teoretske šanse da ta potraživanja naplatimo - žali se Nikola Mikić, vlasnik i predsjednik Uprave tekstilne tvrtke Estare Culto.
Naime, zbog toga što ne mogu naplatiti svoja potraživanja, poduzetnici muku muče i s plaćanjima koja imaju prema svojim dobavljačima, čime se krug nelikvidnosti zatvara. Nova je Vlada, doduše, posljednjih mjeseci poradila na jačanju financijske discipline, no dojam je da koristi od toga ima uglavnom ona, a ne i gospodarstvo u cjelini.
Punjenje proračuna
Primjerice, Uredbom o plaćanjima, kojima je zabranila isplatu plaća ako prethodno nisu uplaćeni porezi i doprinosi, i utjerivanjem starih poreznih dugova proračun se bolje puni nego ranijih godina, no problem ostaju plaćanja među samim poduzetnicima.
U nastojanju da podmire svoje obveze prema državi, tvrtke sada još više muku muče s plaćanjem svojih dobavljača.
- Slažem se s time da država uvodi red u sustav plaćanja, ali zanima me što čini da potakne sudstvo da skratipostupke. Mi na naplatu svojih potraživanja čekamo i 200 dana. Bojim se da se Hrvatska na taj način neće izvući iz problema nelikvidnosti još pet godina, baš kao ni iz recesije. Bit će možda nekih poboljšanja, ali u osnovi se ništa bitno neće izmijeniti - upozorava Mikić.
Nijemci točni u dan
Na probleme s naplatom na domaćem tržištu upozorava i Danijel Zadjelović, generalni direktor Lipik Glasa. Ipak, ističe, njegova je sreća što tvrtka 98 posto poslova ostvaruje na inozemnim tržištima, gdje naplata još uvijek pristojno funkcionira.
- S Britancima i Nijemcima obično se ugovara rok plaćanja od 30 dana i, u pravilu, plaćaju točno u dan, možda se dogodi da s plaćanjem zakasne dan ili dva. S Talijanima su rokovi plaćanja 60 dana, a znaju kasniti od 20 do 25 dana - kaže Zadjelović.
Ipak, i tih nekoliko dana kašnjenja domaćim poduzetnicima djeluju kao fantazija kada ih usporede sa stanjem u Hrvatskoj. Zbog problema s likvidnošću potkraj ožujka je, prema Fininim podacima, bilo blokirano gotovo 73.000 poslovnih subjekata. Gotovo tri četvrtine ih je u blokadi bilo dulje od godinu dana. U tim je tvrtkama i obrtima zaposleno gotovo 67.000 ljudi.
Otpisanih 340 milijardi
Poseban je problem to što su mnoge tvrtke u blokadu računa otjerale država i državne tvrtke svojim neplaćanjima ili plaćanjima koja su znala kasniti mjesecima.
- U Finskoj bi nam bilo bolje barem kad je o plaća-nju riječ - zaključuje Mikić.
Ulje na vatru nelikvidnosti dodala je kriza, koja je usporila novčani sustav ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi.
Danas 57 posto europskih tvrtki ima problema s likvidnošću, što je 10 posto više nego prije godinu dana. U rastu je i iznos dugova koje su europske kompanije otpisale kao nenaplative: ta je brojka dosegla rekordnih 340 milijardi eura.
Blokirani računi 212 tisuća ljudi
Vladino treniranje financijske strogoće mnoge je građane dovelo gotovo do prosjačkog štapa. Zbog neplaćenih računa, naime, u ožujku je u blokadi bilo više od 212.000 građana, čiji su neplaćeni dugovi iznosili više od 13 milijardi kuna.
Fina, doduše, ne daje podatke o vrstama dugova koje imaju građani, no jasno je da su to kako njihovi porezni dugovi prema državi tako i dugovi prema bankama i tvrtkama koje nisu mogli podmiriti, a čije je rješavanje na sebe onda “preuzeo” Stečajni zakon i ovrhe. Kada završi turistička sezona, a “sezonci” se vrate na burzu rada, na kojoj već sada imamo više od 300.000 građana, teško je očekivati da će građani bolje nego dosad podmirivati svoje obveze.