Po raširenosti sive ekonomije Hrvatska spada u sam vrh ljestvice europskih zemalja. Proizlazi to iz podataka austrijskog stručnjaka Friedricha Schneidera, profesora na Sveučilištu Johannesa Keplera u Linzu, koji već godinama proučava sivu ekonomiju.
Prema njegovim procjenama, u sivoj se zoni u Hrvatskoj ostvari i do 30 posto gospodarske aktivnosti u našoj zemlji. Po tome su među promatranim europskim zemljama od nas gore jedino Bugarska i Rumunjska. Zanimljivo je da je raširenost sive ekonomije u susjednoj Sloveniji gotovo upola manja nego u Hrvatskoj s obzirom na to da u “deželi” doseže 16 posto BDP-a.
Inače, procjene raširenosti sive ekonomije u Hrvatskoj kreću se u rasponu od desetine do čak trećine službeno iskazanog BDP-a. Prema službenim procjenama, siva ekonomija doseže razinu od 17 posto hrvatskoga BDP-a. No, Schneiderova istraživanja daju drugačiju sliku. To je i povod za razgovor s njim.
Doseže li doista siva ekonomija udio od čak 30 posto službeno iskazanog hrvatskog BDP-a? Je li ta pojava u nas baš toliko raširena?
- Mislim da je udio sive ekonomije u Hrvatskoj od oko 30 posto vjerojatan. Raširenost sive ekonomije u vašoj zemlji prilično je velika, a navedena brojka predstavlja njen maksimalni doseg. Želio bih reći i da je visina sive ekonomije za ovu godinu 29 posto, no da je u 2004. bila znatno veća jer je dosezala 32,2 posto. U Hrvatskoj je, dakle, primjetan trend pada sive ekonomije.
Srbija i Makedonija
Procjene hrvatskih vlasti su da siva ekonomija iznosi oko 17 posto BDP-a. Kako komentirate takav disparitet između vaših procjena i procjena vlasti?
- U gotovo svim članicama EU, ali i u drugim europskim zemljama, službene procjene sive ekonomije znatno su niže od stvarne raširenosti te pojave. Jedan od razloga za to je i taj što udio sive ekonomije od 17 posto zvuči puno bolje od onoga od 30 posto. Uvjeren sam da je udio sive ekonomije veći od 17 posto.
Možete li usporediti raširenost sive ekonomije u Hrvatskoj sa stanjem u drugim zemljama regije?
- Raširenost sive ekonomije u Makedoniji i Srbiji je velika kao i u Hrvatskoj, ako ne i veća. Za te zemlje nemam usporedive procjene, no znam da je veličina sive ekonomije u Srbiji i Makedoniji iznad one u Hrvatskoj.
Što u Hrvatskoj ‘pokreće’ sivu ekonomiju?
- Glavni pokretači sive ekonomije u Hrvatskoj su visoko porezno opterećenje, prevelika regulacija i korupcija. Ovdje treba reći da siva ekonomija ima pozitivne i negativne strane. U pozitivne strane ubrajam to što se stvara dodana vrijednost i što ljudi mogu zaraditi dodatni novac, ili sredstva za život, u slučaju da ne mogu naći posao u ‘službenoj’ ekonomiji. No, veliki gubitnici su država i državne institucije jer ostaju bez poreznih prihoda i doprinosa.
Koliko ljudi u Hrvatskoj radi u sivoj zoni?
- Ne mogu reći koliko točno ljudi radi u sivoj ekonomiji. Ipak, mogu grubo procijeniti da je riječ o 30 posto radne snage, koja u sivoj ekonomiji ne radi nužno za stalno, nego povremeno.
Sektor građevinarstva
U kojim je sektorima hrvatskoga gospodarstva siva ekonomija najraširenija, a gdje je ima najmanje?
- Najviše je ima u sektoru građevinarstva, za kojim slijede sve uslužne djelatnosti. Najmanje je ima u industrijskoj proizvodnji i državnim i javnim službama.
Je li recesija jedan od razloga rasta sive ekonomije?
- Ako je zemlja u dubokoj recesiji, siva ekonomija raste jer ljudi žele kompenzirati dio gubitka svojih službeno iskazanih prihoda dodatnim poslovima na crno. U recesiji, dakle, siva ekonomija uvijek bilježi rast.
Što u takvim uvjetima vlasti mogu napraviti da suzbiju sivu ekonomiju?
- Ne mogu vam reći što bi točno Vlada trebala učiniti jer nisam stručnjak za ekonomsku politiku Hrvatske. No, općenito govoreći, Vlada može smanjiti porezno opterećenje, a osobito pojednostaviti regulativu. Može napraviti i sve što je u njenoj moći da potakne rast ‘službenog’ gospodarstva.
Hoće li članstvo u Europskoj Uniji pomoći u borbi protiv sive ekonomije u Hrvatskoj?
- Za takve je ocjene prerano. Morate biti članica EU nekoliko godina da bi se moglo odgovoriti na to pitanje.