Franck je jedan od najpoznatijih hrvatskih proizvođača i izvoznika sa snažnim brendovima mljevenih kava Jubilarna kava, Gloria, Guatemala i Colombia, espressa 125 Years Edition, Superiore Rainforest Alliance i Stretto te cappuccina i čajeva. Tržišni je lider u kavi i čaju. Godišnje se konzumira 1,63 milijarde Franckovih napitaka.
Ivan Artuković treća je generacija u obitelji koja je vlasnik Francka. Diplomirao je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta uz semestar na University of Michigan. Stekao je zvanje magistra ekonomije. U Francku je počeo raditi još dok je studirao. Upravljanje Franckom preuzeo je 2017. godine kao jedini član Uprave, a danas je glavni direktor kompanije.
Kakve je poslovne rezultate ostvario Franck u prošloj i u dosadašnjem dijelu ove godine?
- Franck grupa zabilježila je u prvom polugodištu porast prihoda od prodaje za gotovo 5% u odnosu na prvu polovicu 2020. godine. Rastu prihoda najviše je pridonijela prodaja HoReCa kanala, koja se zbog popuštanja mjera značajno oporavila, no i dalje zaostaje u odnosu na pretpandemijsku 2019. Ugostitelji su bili izrazito pogođeni, njihovo poslovanje bilo je u potpunosti zaustavljeno čak puna dva mjeseca, a kasnije nastavljeno u ograničenim uvjetima. Izvrsna turistička sezona koja je dosad premašila sva očekivanja, pa tako i prvi jasni znaci oporavka ugostiteljskog sektora, iako ne potpuni, svakako ulijevaju optimizam. Franckova prodaja u HoReCa kanalu tijekom lipnja i kolovoza ove godine bila je za 6,8% veća nego u istom razdoblju 2019. Potpuni oporavak možemo očekivati tek u idućoj godini.
Dosta je radova napisano na temu obiteljskih tvrtki. U Francku je prijenos upravljanja sa starije generacije na mlađu prošao bezbolno. Što je najvažnije u takvim tranzicijama?
- U početku karijere važno je biti otvoren prema učenju i savjetima iskusnih kolega mentora koji će vas usmjeravati i dati priliku da se izgradite i nađete svoj put u poslovnom smislu. Uz djeda i oca čiji su me savjeti oblikovali i poslovno i ljudski, imao sam sreću i čast učiti od puno sposobnih i uspješnih ljudi, naših poslovnih partnera iz cijelog svijeta koji su vrlo otvoreni u razmjeni ideja, iskustava i dobrih poslovnih praksi. I danas oni često od nas preuzimaju neke prakse, ali jednako tako i mi primjenjujemo modele koje vidimo da dobro funkcioniraju kod njih. Svakako je bilo ključno što sam prošao sve razine u kompaniji i upoznao sve segmente poslovanja u najsitnije detalje tako da mi je ta tranzicija uistinu bila bezbolna, kako ste spomenuli.
Vaš djed Milan smatrao je da nije dobro prodavati važnije hrvatske kompanije strancima. Kome biste uopće mogli prodati Franck nego strancima?
- Moj je djed izjavio da Franck sigurno neće biti prodan u tri generacije. I mi se u obitelji toga držimo. Ja sam treća generacija i ne mogu ga samostalno prodati. U kategoriji kave i čajeva dosta je dinamično i pozitivno ozračje. Pojavili su se globalni igrači, što nas tjera da budemo brži i bolji, s jedne strane, ali istovremeno to podiže vrijednost našeg biznisa. Dakle, u takvim uvjetima nema razloga nešto prodavati. Franck razmatra prilike u regiji, zanima nas akvizicija tvrtke koja ima srodan asortiman... Zainteresirani smo za razgovore. Franck ima još potencijala za rast i razvoj.
Franck je ponovno postao sponzor KK Cibone.
- Kraš, Badel i Franck sponzori su Cibone ove sezone. Pridružuje nam se Erste banka i Grad Zagreb, prema Zakonu o ulaganju u profesionalni sport. Cibona ima mladu ekipu, a Franck nikad nije okretao leđa Ciboni još od davnih godina. Dugi niz godina gospodarstvo je bilo vezano uz klub. Moje kolege i ja u odličnim smo odnosima i smatramo da se gospodarstvo treba vratiti u klub, ako ni zbog čega drugog, onda radi društveno odgovornog poslovanja. Važnu ulogu odigrao je i predsjednik KK Cibone dr. Bušić, koji nam je predstavio plan. Ključno je da nismo tržišni konkurenti. Badel, Kraš i Franck bi, osim u Ciboni, mogli surađivati i na niz drugih projekata. Zašto ne bi imali zajednički call centar ili marketinšku kampanju?
Kolike tržišne udjele Franck ima u Hrvatskoj i okolnim zemljama s kavama i čajevima?
- Prema podacima agencije Nielsen na tržištu Hrvatske, bez diskontera, držimo 51% vrijednosnog udjela u kategoriji mljevene kave, 46% u kategoriji instant cappuccina i 51% u kategoriji čaja. U BiH smo lideri u kategoriji čaja s više od 30%, u kategoriji instant cappuccina držimo 35% te 10% tržišta mljevene kave. U Sloveniji, uz 10% tržišta mljevene kave, imamo 28% u kategoriji instant cappuccino. Kad govorimo o HoReCa kanalu, u kategoriji zrno, predvodimo regionalno tržište.
Koliki udjel u vašim prihodima ima izvoz?
- Marketinška i prodajna ulaganja u izvozna tržišta rezultirala su rastom izvoza u prvom polugodištu od 13,6%, a najznačajniji rast prihoda od prodaje zabilježili smo na tržištima u BiH i Sjevernoj Makedoniji, dok hrvatsko i slovensko tržište ostvaruju prihode na razini prošle godine. U ovoj godini očekujemo više od 220 milijuna kuna od izvoza.
Planirate li izlazak na nova tržišta?
- Regionalna smo kompanija i imamo proizvodne pogone i izvan Hrvatske, tako da na izvoz ne gledamo u onom klasičnom smislu. U našem pogonu u Grudama, koji je kao greenfield-investicija otvoren 2008., proizvodimo za nas strateške proizvode u kategorijama mljevene kave i espressa, planiramo i daljnja ulaganja u proizvodne kapacitete i pokretanje proizvodnje novih proizvoda. Uz Franckov asortiman, u Sloveniji i lokalnu proizvodnju, držimo i lokalne brendove, a naglasio bih i izvrsne rezultate na tržištu Sjeverne Makedonije. Osim zemalja regije, poslujemo i u Slovačkoj. Uz partnerstva s distributerima izvozimo i u Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, Njemačku, Austriju, Nizozemsku, Rumunjsku, Irsku, Švedsku, Češku, Kanadu, SAD, Australiju, Novi Zeland, Katar…
Iz krugova bliskih Francku već se neko vrijeme najavljuje mogućnost akvizicija.
- Stalno pratimo tržište i trenutno imamo u vidu i razmatramo neke opcije izvan domaćeg tržišta.
Kad bi se i gdje mogla dogoditi ta akvizicija?
- Izgledno je da će se to dogoditi u nekom srednjoročnom razdoblju i na tržištu koje je veće od hrvatskog.
U što ste sve investirali u prošloj i ovoj godini?
- U fokusu nam je daljnja optimizacija proizvodnih pogona uz povećanje kapaciteta i fleksibilnosti u pogonu kave. Unatoč teškoj prošloj godini, ostvarili smo planirane investicije u iznosu od 31 milijun kuna koje su financirane vlastitim sredstvima. Najveća pojedinačna investicija su mlin i sustav silosa u pogonu kave. U prvoj polovici ove godine nastavljamo započeto, uključujući i investicije u HoReCa kanal, koje su u prvoj polovici 2021. iznosile 22,3 milijuna kuna. Istaknuo bih i kontinuirana ulaganja u upravljanje sustavima sigurnosti i kvalitete hrane. U lipnju smo među prvima u Hrvatskoj uspješno prošli procjenu usklađenosti sa zahtjevima standarda IFS Food v7 te obnovili certifikat s rezultatom procjene od čak 98,67% zadovoljivši iznimno zahtjevne standarde sigurnosti i kvalitete proizvoda. Ispunjavanjem zahtjeva vezanih uz pozitivnu i snažnu kulturu sigurnosti hrane u kompaniji dokazali smo usklađenost s novim zakonodavnim okvirom na nivou EU. To nam osigurava prednosti u vidu povećanja produktivnosti, zadovoljstva kupaca, smanjenja broja internih nesukladnosti te smanjenje troškova izazvanih ljudskom pogreškom, a čime dodatno jačamo povjerenje u kvalitetu i sigurnost naših proizvoda.
U kojoj su fazi investicije u nove proizvodne pogone u Hrvatskoj?
- Valorizirali smo više potencijalnih lokacija, koje su na otprilike pola sata vožnje od zagrebačkog prstena s kvalitetnom infrastrukturom, a kao jedna od primarnih potencijalnih lokacija iskristaliziralo se područje Bjelovara. Tu smo prisutni dugi niz godina kroz suradnju s poljoprivrednicima u uzgoju cikorije te s pogonom za primarnu preradu ove kulture gdje ove godine očekujemo preradu čak 2500 tona sirove cikorije vrhunske kvalitete, što je oko 50 milijuna napitaka. Razmatramo više scenarija, među ostalim i unapređenje proizvodnih pogona kroz sredstva iz fondova EU. Grad Bjelovar pokazao je ozbiljan pristup i efikasnost na svakom koraku, što je jednako važno u odabiru lokacije. Prednosti Bjelovara su izgradnja brze ceste koja grad spaja na autocestu povezujući ga sa Zagrebom i ostalim dijelovima Hrvatske, jasna porezna politika. U Bjelovaru već imamo sušaru cikorije, a namjeravamo sušiti još neke kulture.
Kako se nosite s globalnim svjetskim brendovima?
- Zdrava konkurencija tjera nas da uvijek nastojimo biti bolji i brži i da, kao hrvatski proizvođač, uspješno konkuriramo globalnim brendovima. Kvaliteta bez kompromisa i inovacije su ono s čime nastupamo na tržištu, i to je prepoznato od strane potrošača u Hrvatskoj i regiji. Prema istraživanjima o reputaciji tvrtki u Hrvatskoj, Franck ima jaku emocionalnu poveznicu sa svojim potrošačima, a to smo povjerenje ustrajno gradili kroz gotovo 130 godina našega poslovanja. Rezultati su pokazali da smo po pouzdanosti te kvaliteti proizvoda i usluga, jer ne zaboravimo da imamo dobro uigran sustav koji prati HoReCa kanal, kao i dobrom omjeru cijene i kvalitete, među top 10 kompanija u Hrvatskoj.
Koliko se mijenjaju navike potrošača u konzumaciji kave?
- Potrošači su danas izbirljiviji, aktivno se informiraju i žele vrhunsku kvalitetu, što nam, primjerice, potvrđuje realizacija naših premium espresso brendova koja u HoReCa kanalu već neko vrijeme premašuje mainstream asortiman. Primjećujemo rastući interes za visokokvalitetnim kavama uz personalizirani pristup poput primjerice naše limitirane edicije vrhunskih specialty kava po izboru naših master cuppera s plantaža Kenije, Paname i Indonezije. Ove kave dostupne su na našem web shopu te se po narudžbi prže i melju. Općenito u izboru proizvoda, pa tako i kave, snažno se profilira kriterij održivosti i brige za očuvanjem prirodnih resursa. Tako je naš Superiore espresso s certifikatom Rainforest Alliance na tržištu jako dobro prihvaćen.
Kako se te nove navike odražavaju na tržištu?
- Mljevena kava je i dalje, i volumno i vrijednosno, najjača kategorija u Hrvatskoj, ali i na tržištima regije, no svako tržište ima neke svoje specifičnosti. Primjerice, BiH tržište je dosta kompleksno s velikim brojem proizvođača kave, nacionalnih i lokalnih brendova, u različitim cjenovnim kategorijama i kvaliteti. Potrošači u BiH istinski vole taj ritual pripreme turske kave i svatko ima neki svoj način koji se u obitelji čak prenosi s koljena na koljeno, što u biti govori u prilog tome koliko je kava, njezina priprema i okupljanje oko šalice kave dio kulture i načina života. Prema nedavno provedenom istraživanju, vidimo da i tu dolazi do promjena, i to primarno u smjeru jednostavnosti i praktičnosti. Potrošači vide prednosti brze pripreme turske kave samo prelijevanjem vrućom vodom, naravno, uz zadržavanje bogatstva okusa i arome prave turske kave, zbog čega smo i pokrenuli proizvodnju Franck Creme i u našem pogonu u Grudama. S druge strane, u Sloveniji i Hrvatskoj sve više vidimo trend “premiumizacije”, potrošači su vrlo otvoreni prema inovacijama i novim trendovima i traže visokokvalitetne kave.
Jesu li se navike mijenjale u pandemiji?
- Potrošači više paze što konzumiraju i pažnju pridaju proizvodima s dodanom vrijednošću u jačanju imuniteta i smanjenja zdravstvenog rizika. Tu odgovaramo s našom linijom funkcionalnih čajeva i napitaka od kave s vitaminima i mineralima. Snažan je bio i uzlet “on-the-go” konzumacije. Kao odgovor na te potrebe tržišta, 2019. smo pokrenuli Franck Snogoo. Riječ je o modernim aparatima opremljenim digitalnom tehnologijom koja omogućava bezgotovinsko plaćanje i neprekidno praćenje aparata. Trenutno pokrivamo oko 2200 lokacija i nastavljamo s ulaganjima u ovaj prodajni kanal. Češćim boravkom kod kuće došlo je i do nekih promjena u obrascima konzumacije, u kojima vidimo snažan rast “single-serve” espressa u kućanstvima te smo lansirali naš Easy Serve Espresso aparat s tzv. pods, odnosno jastučićima, sa svježe mljevenom kavom u filtar-omotu i zaštićenoj atmosferi.
Koliko je u ovoj krizi ojačala direktna i online prodaja?
- Online trgovina je i prije pandemije bilježila značajan rast i sigurno će se dalje razvijati. U jeku prvog vala zatvaranja brzo smo reagirali s lansiranjem našeg webshopa koji kontinuirano obogaćujemo i unapređujemo tako da bilježimo jak rast mjesečnog prometa, dvostruko veći nego u prethodnoj godini. Kupci su većinom mlađi korisnici, koji čine 46% svih kupaca, a vidimo da se oni koji ostvaruju gotovo 70% prihoda ponovno vraćaju. Ovaj kanal ima dobar potencijal, no još je u razvoju i teško može nadomjestiti promet izgubljen uslijed zatvaranja ugostiteljskih objekata.
Raste li cijena sirove kave?
- Cijene sirovih kava na svjetskom tržištu konstantno rastu od početka 2021. godine, a dodatni skok se dogodio nakon mraza u Brazilu sredinom srpnja. Mraz je dodatno smanjio urod kave koji je već tad bio značajno ugrožen zbog dugog sušnog razdoblja u Brazilu. Dodatni rast cijena umnogome ovisi o količini padalina u Brazilu u sljedeća dva mjeseca. Od proljeća ove godine vidjele su se prve naznake poremećaja tržišta u nabavi sirovina i repromaterijala, ali i rast cijene energenata. Neravnoteža između potražnje koja kontinuirano raste i ponude koja je ograničena uzrokovala je rast cijena. Rokovi isporuke su produljeni, nema mogućnosti rezervacije roba...
Koliko su sigurni vaši lanci opskrbe?
- Naši lanci opskrbe su sigurni. Uz suradnju s našim dobavljačima s kojima imamo dugogodišnji partnerski odnos, i uz proaktivni pristup, uspijevamo sve korake u lancu držati pod kontrolom. Izraziti skok brodarskih vozarina utječe na finalnu cijenu same sirove kave. S prvim naznakama poremećaja tržišta, fokusirali smo se da pravovremeno poduzmemo korake za osiguranje kontinuirane opskrbe računajući da će rokovi isporuke biti dulji od uobičajenih.
Možete li komentirati inicijativu za ukidanje posebnog poreza na kavu?
- Krajem 2019. sudjelovali smo u osnivanju Koordinacije proizvođača, prerađivača i distributera kave pri HUP-u i ovo je dobar primjer pretkonkurentne suradnje kod nas, gdje smo kao industrija, uz konstruktivan dijalog s predstavnicima Vlade, pozvali na ukidanje ovoga poreza. Posebnim porezima poput ovoga oporezuju se proizvodi koji su štetni za zdravlje, a kava to nije, upravo suprotno. U Hrvatskoj taj porez trenutno čini 6-20 kuna po kilogramu kave, s ostalim porezima i do 35% po šalici kave, za razliku od primjerice Slovenije gdje je taj udio samo 9,5%. Takav nepovoljni porezni tretman potiče prekograničnu kupnju, destimulira osobnu potrošnju i negativno utječe na BDP te rezultira nekonkurentnošću Hrvatske. Poseban porez na kavu ima još samo pet zemalja EU: Njemačka, Danska, Belgija, Grčka i Latvija.
Izabrani ste za potpredsjednika Vijeća članica HUP-a. Jeste li zadovoljni novim smjerom HUP-a?
- Kao stožerna udruga poslodavaca u Hrvatskoj, HUP je prošao svojevrsnu tranziciju, a rekao bih i generacijsku. Za udruge ovakvog formata iznimno je važna transparentnost, otvorenost, agilnost i odgovornost, što HUP čini pouzdanim partnerom za tisuće članova koji predstavljaju hrvatsko gospodarstvo i kojima su pružili podršku i u ovoj krizi uzrokovanoj pandemijom. Ovom se tranzicijom HUP prilagođava novim okolnostima i još više približava svome članstvu. Važno je što je HUP samostalno proveo transformaciju. To je primjer drugim institucijama i udrugama.
Mislite na HGK?
- U HUP-u je zaposleno 40-ak djelatnika uz članice koje su dobrovoljno pristupile i koje zapošljavaju 280.000 ljudi. Svi znamo da HGK ima puno više zaposlenika.
Što bi Vlada RH trebala napraviti u naredne tri godine kako bi olakšala poslovanje gospodarstvu?
- HUP je nametnuo nekoliko tema. Najvruća tema je novi Zakon o radu. Ugostiteljsko osoblje i turistički radnici su veliki problem. Zato je nužno regulirati fleksibilnost radnih mjesta i omogućiti da radnici imaju veće plaće kako bi naše tvrtke bile konkurentne. Važno je osigurati pravni okvir koji će biti privlačan stranim i domaćim investitorima, ubrzati cijeli proces. Kod nas pravni sporovi znaju trajati 10-20 godina. To svakako nije privlačno investitorima. Stabilno političko okruženje je, također, vrlo važno za gospodarstvenike.
Koliko su potrošači skloni domaćim proizvodima?
- Ova pandemija dodatno je naglasila važnost domaće proizvodnje, podigla svijest potrošača o važnosti kupnje proizvedenog u Hrvatskoj, a samim time samodostatnosti u određenim granama, prije svega prehrambenoj. O ovome treba nastaviti razgovarati, i to ne samo u vrijeme krize. No treba imati na umu da “proizvedeno u Hrvatskoj” ne može biti i nikako nije jedini kriterij potrošačima pri odabiru proizvoda. Inovativnost i kvaliteta presudni su u tome odabiru i temelj od kojeg polazimo u Francku.
Imate li problema s radnom snagom i kako te probleme rješavate?
- Franck ima gotovo 600 zaposlenih, od čega 145 u proizvodnim pogonima. Gdje god da poslujemo, uvijek zapošljavamo lokalno i nemamo potrebe uvoziti stranu radnu snagu. Tako u Grudama rade ljudi s tog područja, u Zagrebu sa zagrebačkog, u Kopru s područja Kopra... Puno toga radimo u području ljudskih resursa, zapošljavamo mlade koji su tek završili fakultete, imamo strukturirani dvogodišnji program uz mentore i personalizirani plan razvoja karijere, a tu su i programi stipendiranja za studente dodiplomskih i poslijediplomskih studija. Godišnje u prosjeku educiramo oko 4000 radnika u ugostiteljstvu pružajući podršku našim HoReCa partnerima i njihovu osoblju u stjecanju novih barističkih znanja i vještina uz dodatnu specijalizaciju i mogućnosti certifikacije. Franckov tim je uistinu multigeneracijski, i to je jedna od naših prednosti koju nastojimo mudro iskoristiti. Imamo oko 40% milenijaca, ali i značajan broj naših kolega koji su s nama 20, 30 ili 40 godina. Oni prenose svoje znanje i iskustvo na mlađe generacije koje nam dolaze sa svježim uvidom i novim digitalnim znanjima i vještinama. Posebno smo otvoreni za raznolikost i inkluzivnost pa tako surađujemo s Centrom za rehabilitaciju Zagreb redovito angažirajući njihove štićenike za obavljanje poslova u redovnim radnim uvjetima uz podršku radnog asistenta i naših zaposlenika.
Što za Franck znači članstvo u International Coffee Partners?
- Svijest potrošača kod nas se itekako mijenja i rastu očekivanja naspram kompanija upravo u području odgovornosti i održivosti poslovanja. Franck već niz godina aktivno djeluje unutar društva International Coffee Partners, u kojemu s ostalim vodećim proizvođačima i traderima kave u Europi pružamo potrebnu financijsku i savjetodavnu podršku u realizaciji razvojnih projekata u zemljama uzgajivačima kave, a ove godine obilježavamo okruglih 20 godina djelovanja. Kao rezultat možemo istaknuti da je ICP svojim projektima pomogao gotovo sto tisuća obitelji malih uzgajivača u 13 zemalja u kojima se uzgaja kava. Aktualni projekti u Brazilu, Etiopiji, Gvatemali, Indoneziji, Tanzaniji i Ugandi usredotočeni su na održivu proizvodnju kave, stvaranje dodatne vrijednosti za uzgajivače, diversifikaciju i bolji pristup tržištu, a dosad su pomogli povećati prihode uzgajivača i stabilizirati priljev kapitala te tako ukloniti nesrazmjer kada je riječ o prihodima koji su potrebni za pristojan životni standard.
Koje nove proizvode pripremate?
- Puno je toga što pripremamo ili smo u zadnje vrijeme lansirali. Istaknuo bih izvrsnu mljevenu kavu, Franck Cremu. Naš razvojni tim zaslužan je za ovaj vrhunski proizvod - pravu, 100% tursku kavu, bez dodataka instanta, koja se može pripremati na klasičan način u džezvi ili samo prelijevanjem vrućom vodom. Osim uobičajenih pakiranja, na tržištu nudimo i pakiranje od 9 grama koje je jednostavno za ponijeti i pripremiti bilo gdje i bilo kad. Krajem mjeseca otvaramo jedinstveni Franck Snogoo “walk-in store” u Zagrebu, u Ilici 38, gdje će potrošači u bilo koje doba moći dobiti šalicu vrhunske kave, naših provjerenih espresso brendova, kao i ostalih napitaka za van uz izbor hrane i pića.